Božinović: Migracije traže zajednički pristup, a nasilje odgovor cijelog sustava

O aktualnim političkim pitanjima, sigurnosnim izazovima i radu policije u emisiji Hrvatskog radija "A sada Vlada" govorio je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

Politička jesen počela je prilično žustro. SDP zbog slučaja ilegalnog otpada u Gospiću pokreće još jedan opoziv Vlade, pri čemu u središte pitanja odgovornosti stavlja premijera Andreja Plenkovića. 

Komentirajući najavu opoziva Vlade, Davor Božinović poručio je da oporba ima pravo pokretati inicijative, ali da će građani vlast procjenjivati prema rezultatima.

- Ne podcjenjujem nikoga tko sudjeluje u demokratskom životu, međutim politika nije natjecanje u tome tko će više vikati i tko će biti bombastičniji. Na kraju nas građani procjenjuju po onome što radimo, rekao je Božinović.

Osvrnuo se i na programske pregovore SDP-a i Možemo!, čiji predstavnici najavljuju zajednički nastup i promjenu vlasti. Božinović je ustvrdio da je njihov osnovni cilj dolazak na vlast, ali da se u javnosti velik dio razgovora, prema njegovu viđenju, svodi na kadrovska pitanja.

Na pitanje može li slučaj ilegalnog otpada politički koštati HDZ i vladajuću većinu, Božinović je odgovorio ističući poteze koje je Vlada već poduzela, prije svega plan sanacije koji je predstavljen dan ranije.

- Vlada je jučer predstavila plan sanacije koji je utemeljen na struci i znanosti te na rokovima koji su realni, a ne na obećanjima kojima bi se nekome htjelo dopasti. Mislim da je taj plan dosta realan. S te strane već se radi, sanacija je praktički počela, odnosno počinje danas, rekao je Božinović.

"Ilegalni otpad dio je međunarodnog kriminala"

Naglasio je da se, uz sanaciju, vodi kazneni postupak te da se istodobno mijenja zakonodavni okvir. Pritom je upozorio da ilegalno postupanje s otpadom nije problem samo Hrvatske, nego rastući oblik kriminala s međunarodnom pozadinom.

- Bitno je da postoji kazneni postupak koji se vodi i da se mijenja zakonodavstvo. Nova direktiva Europske unije koja regulira ove stvari donesena je 2024. godine, što pokazuje da je riječ o pitanju koje je trenutačno prisutno diljem Europe. Govorimo o rastućoj vrsti kriminala s međunarodnom pozadinom i, kako bi se zaustavili ti lanci ilegalnog postupanja s otpadom po Europi, potreban nam je zajednički pristup, rekao je.

Božinović je istaknuo da Hrvatska zakonskim izmjenama prati novu europsku regulativu te najavio da bi ona trebala biti implementirana do kraja godine.

- U ovom trenutku svega su četiri zemlje implementirale svoje zakonodavstvo. Mi ćemo to učiniti do kraja godine, što znači da će Hrvatska biti među prvim državama koje reguliraju ovaj dio problema. Radi se o ozbiljnom organiziranom kriminalu koji na globalnoj razini raste oko sedam posto godišnje, kazao je.

Takav kriminal opisao je kao djelatnost koja počiniteljima donosi visoku zaradu uz relativno nizak rizik.

- To je, kako se kaže u žargonu, „low risk and high profit”. Nema prevelikog rizika, određeni dokumenti predstave se na ovaj ili onaj način, uglavnom lažno, a onda se ostvaruje velika dobit. Tome Europa želi stati na kraj, a mi smo dio toga. Ne možemo se sami nositi s međunarodnim kriminalom, kao što ne možemo ni u području droga ni migracija, pa tako neće biti moguće ni u ovom slučaju, rekao je Božinović.

Govoreći o dosadašnjem radu hrvatske policije na dotičnom slučaju, ocijenio je da već postoje konkretni rezultati te istaknuo međunarodni karakter kriminalističkog istraživanja.

- Hrvatska policija provela je kriminalističko istraživanje na način koji se već citira u policijskim i ministarskim krugovima. Bilo je uključeno više zemalja i tvrtke iz različitih država. Mi smo svoj dio posla u ovom trenutku završili što se tiče policije. Prikupljeno je dovoljno dokaza za koje procjenjujemo da će izdržati i procjenu državnog odvjetništva, a onda i sudova. Prijavljeno je 13 osoba, a u ovom trenutku provode se i druga istraživanja iz ove domene, apostrofirao je.

"Migracije traže zajednički odgovor"

Govoreći o migracijama i novom europskom Paktu o migracijama i azilu, Božinović je istaknuo da se nijedna država sama ne može nositi s migracijskim pritiscima te da je potreban zajednički europski pristup.

- Novi pakt sigurno popravlja određene stvari, ali nije isključeno da ćemo ga u perspektivi mijenjati. Mi smo u Hrvatskoj od početka imali vrlo jasnu politiku - humanitarna dimenzija da, međutim nezakonite migracije same po sebi nisu nešto što možemo tolerirati, rekao je.

Dodao je da je Hrvatska paralelno s oblikovanjem europske migracijske politike jačala i opremala policiju na granicama.

- Hrvatska policija svaki je dan i svaku noć na granici. Dobar dio zasluga za percepciju Hrvatske kao sigurne zemlje pripada upravo policajcima koji su i sinoć zaustavili barem stotinjak ljudi u nezakonitom pokušaju prelaska granice, kazao je.

Osvrnuo se i na trilateralni sastanak Hrvatske, Italije i Slovenije te istaknuo da najveći dio migranata na zapadnobalkanskoj ruti dolazi iz smjera Bosne i Hercegovine.

- Više od 90 posto migranata dolazi iz smjera Bosne i Hercegovine. Zato smo se zalagali i uspjeli da se Frontex rasporedi u Bosnu i Hercegovinu. Mislim da ćemo u tjednima i mjesecima koji su pred nama kao tri države pokrenuti još neke inicijative, sve s ciljem da se uvede red i sačuva sigurnost naših građana, rekao je Božinović.

Na pitanje postoji li opasnost da Hrvatska zbog novog Pakta o migracijama postane svojevrsni hotspot za ilegalne migrante, Božinović je to odbacio.

- Od prvih dana mog mandata kao ministra unutarnjih poslova kazao sam da Hrvatska neće nikada postati hotspot i toga se držimo. Nikada to nije ni postala kroz cijelo ovo razdoblje, ali za to je potreban ozbiljan angažman. Svaki dan analiziramo situaciju na granici i radimo na pitanju migracija, poručio je.

"Nasilje traži odgovor cijelog sustava"

Govoreći o problematici nasilja nad ženama i slučajevima femicida, Božinović je upozorio da samo postojanje strožeg kaznenog zakonodavstva nije dovoljno da bi se spriječilo nasilje i zaštitile žrtve.

- Kazneni zakon tiče se počinitelja kaznenih djela, ali sama odredba nekog članka neće nijednu ženu zaštititi od nasilja ili od tragičnog epiloga, kao što je nedavno bio slučaj u Slatini. Ono što je važno jest multidisciplinarni postupak, rekao je.

Istaknuo je da u sustavu zaštite moraju biti povezani različiti resori i institucije, od policije i socijalnog sustava do zdravstva, državnog odvjetništva i sudova.

Naveo je da policija ove godine bilježi oko 10 tisuća postupanja povezanih s nasiljem u obitelji te da takvi podaci prvenstveno služe za prepoznavanje trendova i procjenu učinkovitosti postupanja.

- Velik posao napravi se tako da žrtve budu zaštićene i da se rizik pravilno procijeni. Ali taj se posao mora stalno unapređivati. Kada postoji dvojba da nešto nije dobro napravljeno, analiziramo sva policijska postupanja, rekao je Božinović.

Kao primjer naveo je slučaj u Slatini, nakon kojeg je, prema njegovim riječima, odmah upućen stručni tim i utvrđeni su određeni propusti.

- Uvijek štitim policajce koji profesionalno, stručno i dobro rade svoj posao, ali nijedno policijsko postupanje nema moju podršku samo zato što je propust napravio policajac. To je naša odgovornost prema građanima i na tome ćemo inzistirati, poručio je.

"Više edukacije za bolju zaštitu"

Božinović je dodao da je potrebno dodatno raditi na edukaciji policijskih službenika kako bi što bolje prepoznavali rizike.

Istaknuo je da se policajci posebno obrazuju za izradu procjene rizika te da se njihova postupanja evidentiraju kako bi se mogla naknadno analizirati i unapređivati.

- Svaki policajac ima obrazac koji mora imati pred sobom u razgovoru s dojaviteljem ili potencijalnom žrtvom, a sve ostaje u spisu kako bismo mogli pratiti postupanje u svakoj takvoj situaciji. Kada govorimo o nasilju u obitelji, povećan broj kaznenih prijava pokazuje i veću educiranost policijskih službenika. 

O eventualnoj odgovornosti zbog postupanja policije u slučaju Slatine, zaključio je Božinović, odlučit će disciplinski sud.