18:53 / 13.10.2021.

Autor: HRT/Hina/J.L.

Božinović: Ne odrađujemo prljavi posao za EU koja je nespremna na novi migrantski val

Tematska sjednica Odbora za ljudska prava

Tematska sjednica Odbora za ljudska prava

Foto: Patrik Macek / PIXSELL

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović ocijenio je na sjednici saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina da Europa nije spremna za novi val migranata, a odbacio je navode da hrvatska policija obavlja prljavi posao za Europsku uniju. Ravnatelj policije Nikola Milina, govoreći o snimkama nasilja prema migrantima, rekao je da policija nema nijednu originalnu snimku. Na sjednici je zaiskrilo između predsjednika i potpredsjednika odbora, Milorada Pupovca i Zlatka Hasanbegovića.



- Brojne analize domaćih i međunarodnih institucija upozoravaju na mogućnost dolaska većeg broja migranata kao rezultat situacije u Afganistanu. Europa se za to mora pripremiti, međutim valja otvoreno reći da Europska unija za to nije u potpunosti spremna, kazao je Davor Božinović dodajući da Hrvatska učestalo ukazuje na tu mogućnost.

Na sjednici odbora posvećenoj odvraćanju migranata tzv. pushbackovima pojasnio je da bi u slučaju novog migrantskog vala pao ogroman teret na leđa Hrvatske koju bi se za nekoliko mjeseci moglo upitati što je poduzela da veliki broj migranata ne prolazi kroz njen teritorij, a što bi dovelo u pitanje hrvatsku sposobnost čuvanja vanjskih granica EU.

Govoreći o stanju na granicama, ustvrdio je da migranti, unatoč svemu što se poduzima, mogu proći na više od tisuću kilometara hrvatske granice o čemu, ističe, svjedoče i prijave građana o upadima u njihove vikendice i gospodarske objekte. Ti prelasci, dodao je, nisu slučajni ni lišeni rizika za migrante, lokalno stanovništvo i policajce na granicama.

Istaknuo je da je riječ o sigurnosnom izazovu protiv organiziranog kriminala koji se ne smije podcijeniti, a o čemu govori dosad 4000 uhićenih krijumčara ljudi. Ukazao je i da Ministarstvo unutarnjih poslova bilježi povećani broj zahtjeva za azilom, ali da je MUP nerijetko suočen s optužbama da onemogućava pristup azilu.

- Činjenica je da nitko od tih ljudi ne dolazi na službene granične prijelaze s pričom da im je potrebna međunarodna zaštita jer znaju da ne udovoljavaju kriterijima za tu pomoć ili ne žele ući u proceduru za azil jer riskiraju vraćanje iz zemalja EU koje su njihov krajnji cilj, pojasnio je. Dodao je da 80 % onih koji su predali zahtjev za azilom u Hrvatskoj ne čekaju ishod tog postupka već ''jednostavno nestanu''.

Božinović: Inzistiram na poštivanju humanitarnih normi

Pritom migranti, nadodao je ministar, odlaze u druge zemlje, a i to ne mogu napraviti na legalan način bez pomoći organiziranih krijumčarskih skupina za koje je ocijenio da zarađuju na nevoljama drugih ljudi.

- S druge strane ne postoji način zadržati nekoga tko tu ne želi ostati pa na taj način nastaju sekundarne migracije koje brinu članice EU koje nisu na vanjskim granicama, ali jesu ciljana destinacija migranata, istaknuo je.

Odbacio je tezu iz javnog prostora da Hrvatska ispunjava zahtjeve i obavlja prljave poslove za EU i nadodao da migranti koji žele doći do Austrije ili Njemačke u svakom slučaju moraju proći kroz Hrvatsku bila ona članica EU ili ne.

Govoreći o konkretnom slučaju snimke na kojoj trojica policajaca sudjeluju u nasilju nad migrantima na granici s BiH,  rekao je da postoji spremnost i obveza sustava da se istraže svi slični slučajevi u što, smatra, treba uključiti Državno odvjetništvo RH, Ured pravobraniteljice i mehanizme neovisnog nadzora.

- Kao ministar inzistiram, a glavni ravnatelj policije provodi, na poštivanju međunarodnih humanitarnih normi, propisa i konvencija, ali i zaštiti granice. Hrvatska je prošla dva najkompliciranija testa spremnosti i zakonitosti rada naše granične i policije općenito. Prošli smo najrigorozniji proces evaluacije za ulazak u Schengen, ali smo istovremeno prošli evaluacijski proces kakav nije prošla ni jedna druga država, a riječ je o programu izuzeća od viza sa SAD-om koji će biti standardi za svaku buduću članicu Schengena ili pristupnicu programa izuzeća od američkih viza', zaključio je Božinović pozvavši članove odbora da najavljeno ili nenajavljeno dođu na teren kako bi dobili uvid u rad policije.

Milina: Ne postoji zapovijed o nasilja nad migrantima

Glavni ravnatelj policije Nikola Milina naglasio je pred saborskim odborom kako su sve pritužbe i kaznene prijave predmeti ozbiljnih provjera i postupaka, ali smatra kako je "nezakonito odvraćanje migranata" nespretna formulacija koja implicira da policija na granicama radi nezakonito.

Ocijenio je da je suzbijanje ilegalnih migracija strateški prioritet u kojem policija podiže zakonske i tehničke kapacitete, kao i da hrvatska policija u suzbijanju nezakonitih migracija ima učinkovitost kakvu nemaju sve države u okruženju zajedno.

Ukazao je na podatak da je policija samo ove godine spasila 67 migranata iz ozbiljnih situacija i naglasio da policija to čini svakodnevno. Uz to, podsjetio je da policija pojačava kontrolne mehanizme nadzora u sklopu kojega se svakih deset dana načelnicima policijskih uprava daje uputa kako nije dopuštena nezakonita uporaba sile te da se krajnje obzirno postupa prema migrantima, posebice ranjivim skupinama.

Milina je podsjetio da je policija u drugom slučaju ranije prijavila dvojicu policajaca jednog zbog nanošenja ozljede migrantu, a drugog zbog neprijavljivanja tog policajca. Skrenuo je pozornost i na slučajeve migranata koji su prijavili da su ih na području BiH napali drugi migranti.

- Zapovijed o nasilju nad migrantima ne može postojati jer svaki policajac ima obavezu i odgovornost prijaviti kazneno djelo koje se goni po službenoj dužnosti, zaključio je.

Zahtjevi za neovisnom istragom, Hasanbegoviću oduzeta riječ

Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter je, zahtijevajući neovisnu istragu, istaknula kako je pozitivno što je oformljena radna skupina koja je otkrila počinitelje nasilja nad migrantima, a pozitivnim je ocijenila i osudu nasilja prema migrantima premijera Andreja Plenkovića koji je cijelu situaciju ocijenio sramotnom jer se na snimci ne vidi da su migranti ikome prijetili.

Zastupnica RH pred Europskim sudom za ljudska prava Štefica Stažnik također je pozvala na provođenje neovisno učinkovitu istrage u slučaju premlaćivanja migranata, ali da se istovremeno u javnim istupima poštuje presumpcija nevinosti, bez obzira na objavljene snimke.

Potpredsjednik Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Zlatko Hasanbegović je ustvrdio kako mu nije jasno zašto je sazvana sjednica odbora jer smatra da se na temelju snimki na YouTubeu i u televizijskim emisijama ne mogu donositi dalekosežni zaključci.

Nakon što je Hasanbegović započeo govoriti o 'protuzakonitim migrantima' i o tome da su Hrvatska i BiH jedinstven prostor, predsjednik odbora Milorad Pupovac (SDSS) mu je oduzeo riječ. Hasanbegović je nastavio govoriti poručivši Pupovcu da nema pravo biti cenzor te da su Hrvatska i BiH jedan geopolitički prostor zbog čega nitko i ne razmišlja o stavljanju žice između dvije države pa je Pupovac oduzeo Hasanbegoviću pravo da govori do kraja sjednice zbog čega je saborski zastupnik Bloka demonstrativno napustio sjednicu.

Član Odbora i saborski zastupnik Mosta Marin Miletić je kazao da je Most u posjedu snimke migranata koji prelaze granicu na području Karlovca iz koje je vidljivo kako im ispadaju mačete iz ruku. Dodao je da ne treba prejudicirati nečiju krivnju dok se ne završi istraga.

Prava u sustavu socijalne skrbi

SDP-ova zastupnica i članica odbora Barbara Antolić Vupora postavila je pitanje jesu li osigurana dovoljna sredstva za socijalne radnike i policajce koji su u kontaktu s migrantima na koje joj je odgovorila državna tajnica Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marija Pletikosa.

Državna tajnica je kazala da sustav socijalne skrbi u vezi migranata postupa u slučajevima kada se na području RH zatekne osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom ili dijete bez pratnje.

- Sukladno zakonu o privremenoj međunarodnoj zaštiti osobe kojima je odobrena međunarodna zaštita imaju sva prava u sustavu socijalne skrbi i smještaj, dok ilegalni migranti i tražitelji azila u sustavu socijalne skrbi mogu ostvariti jednokratnu pomoć i privremeni smještaj pod uvjetima propisanima Zakonom o socijalnoj skrbi, rekla je Pletikosa.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!