"Ne razumijem zastupnike koji će glasati protiv sudjelovanja naših snaga u misiji NATO-a"

Dubrovnik je danas domaćin trećeg summita Ukrajine i zemalja jugoistočne Europe. Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović komentirao je u emisiji Hrvatskog radija "A sada Vlada" pitanje hoće li se skupiti dvotrećinska većina u Saboru za odluku da naše oružane snage sudjeluju u NATO-ovoj misiji obuke i sigurnosne pomoći Ukrajini.  

"Napadi i na civile"

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović kazao je u emisiji Hrvatskog radija "A sada Vlada" kako je prvi summit bio u Ateni 2022. godine, a jedan je bio početkom ove godine u Tirani.

- Dakle, treći sastanak u ovom formatu. Mislim da je važno da se pošalje i ta regionalna dimenzija podrške Ukrajini u njezinim naporima i naravno, da se razmotre mogućnosti kako pomoći Ukrajini s obzirom na to da se radi o državi koja je žrtva agresije. I ako ništa drugo, ono što je zajedničko svim državama jugoistoka Europe, to je poštovanje teritorijalne cjelovitosti i suvereniteta države na kojima počiva europski mir od kraja Drugog svjetskog rata. Naravno, s izuzetkom naše regije, odnosno agresije velikosrpskog režima na Hrvatsku. Dakle, ja sam uvjeren da je upravo jedna ovakva vrsta potpore iz područja koje je samo bilo izloženo agresivnim nastojanjima od strane svojih susjeda itekako dobra, poručio je Božinović.

Sudionici summita trebali bi prihvatiti zajedničku deklaraciju. Koje bi bile ključne točke od područje teritorijalnog integriteta, uključujući poluotok Krim? Božinović je naglasio da je situacija u Ukrajini teška i da se razmatra mogućnosti pomoći u obnovi Ukrajine.

- Mislim da je i sam Dubrovnik kao mjesto gdje se organizira ovaj skup višestruki simbol, jer i Dubrovnik je proživio napade, bombardiranja, kao što je danas, nažalost, Odesa, ukrajinski dragulj u Crnom moru. Odesa je pod kišom granata, pod raketama koje pogađaju ne samo vojne ili gospodarske ciljeve, već i civile, dodao je. 

"Jedinstven je stav da Ukrajini treba pomoći"

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova osvrnuo se na dugotrajan i brutalan rat u Ukrajini. Je li on iscrpio ili oslabio zajedništvo Europske unije i zemalja jugoistoka Europe spram Ukrajine?

- Jedinstven je stav da se Ukrajini treba pomoći. Naravno da postoje razlike u nekim nijansama. Svaka država ima neke svoje unutarnje političke dinamike. Međutim, ono što je bitno, ja bih kazao, ne samo europsko, već i globalno načelo kad govorimo o ovom sukobu, o ovoj agresiji, je da treba poštovati teritorijalnu cjelovitost, jer na tome zapravo počiva međunarodni poredak, rekao je.

Naglasio je da ako se zažmiri i pusti da jedna država, koja je jača, pregazi neku drugu državu, to postaje proces koji je onda poslije puno teže zaustaviti.

- Dakle, ovdje je naravno međunarodna zajednica stala na stranu Ukrajine, ali je stala i na stranu međunarodnog poretka, međunarodnog prava, humanitarnog prava. I to je nešto gdje ćete teško naći da se bilo tko, u ne samo demokratskom svijetu, razlikuje u tim pozicijama, dodao je.  

Može li dubrovački summit biti jedna od točaka na kojoj će se raspravljati o podršci eurointegracijama Kijeva i članstvu u NATO-u  kada jednom za to članstvo dođe vrijeme?

- Zašto ne, jer Ukrajina želi postati članicom i EU i NATO-a To su odluke koje svaka država donosi za sebe. Dakle, to je suverena odluka države, naravno pod uvjetom da se stvore svi preduvjeti i da se ispune uvjeti. Mi to najbolje znamo iz naše recentne povijesti koliko nam je trebalo da ispunimo uvjete i za članstvo u NATO-u i za članstvo u EU-u i upravo to je postavilo temelje onoga na čemu baziramo dobrim dijelom i svoju nacionalnu sigurnost i svoj napredak. I zbog toga Hrvatska je tu itekako aktivna. Dakle, ovo je nama treći veliki međunarodni skup posvećen Ukrajini, kazao je Božinović.

Poručio je da je današnji summit treći skup kojim Hrvatska nedvojbeno šalje poruku podrške Ukrajini i ukrajinskom narodu. 

"Danas će se potpisati dugoročni sporazum o podršci Ukrajini"

Na marginama summita predsjednik Vlade Plenković i predsjednik Ukrajine Zelenski potpisat će sporazum suradnje između Hrvatske i Ukrajine za nastavak pružanja humanitarne pomoći, razminiranja, procesuiranja ratnih zločina, ali taj sporazum neće uključivati vojnu i sigurnosnu podršku. To je jedan od prijepora na domaćoj političkoj sceni, koji posljednjih dana jako potresa cijelu političku scenu.

- Na sastanku G7, čini mi se u srpnju ove godine, su se članice te skupine najrazvijenijih zemalja svijeta usuglasile oko davanja podrške Ukrajini i preporučile drugim državama da se pridruže njihovoj izjavi i da donesu bilateralne sigurnosne sporazume s Ukrajinom, naglasio je.

 

- Tome su se pridružile 32 države. Hrvatska nije - opet zbog protivljenja predsjednika. Ono što je Hrvatska odlučila, hrvatska Vlada, i ono što će se danas potpisati, to je jedan dugoročni sporazum o podršci Ukrajini upravo u ovim područjima u kojima Hrvatska već od samog početka agresije intenzivno pomaže Ukrajini, rekao je. 

Žestoki sukob predsjednika i Vlade

Na summit u Dubrovnik nije pozvan predsjednik Republike Zoran Milanović. Vlada ga, navodno, nije pozvala na izričitu zamolbu predsjednika Zelenskog.

- Vidite, na summitu svaku državu predstavlja jedan visoki dužnosnik. Dakle, imate četiri, čini mi se, predsjednika država, pet premijera, tri ministra vanjskih poslova. Dakle, Hrvatsku kao organizator tog skupa predstavlja predsjednik Vlade, gospodin Plenković. Kao što sam kazao, to je već treći skup predsjednika države, da je imao ideje kako organizirati neki međunarodni skup podrške Ukrajini ili bilo kakav drugi summit, to bi vjerojatno već do sada i napravio, dodao je Božinović.

Žestoki sukob između predsjednika i Vlade rasplamsao se upravo na odbijanju davanja suglasnosti predsjednika za slanje časnika na obuku u Njemačku. Premijer mu nije ni ostao dužan, tu se sad ušlo u veliku razraspravu. Eventualno slanje časnika u ovu zajedničku NATO misiju znači i ulazak NATO-a u izravni ratni sukob, kako to predsjednik tvrdi?

 - Da, i jedino on to tvrdi. Kao što vidite, prvo odluka koju je Vlada uputila Saboru izričito navodi da će hrvatski časnici biti raspoređeni samo u Njemačkoj i naglašeno je da ne bi mogli biti raspoređeni i u Ukrajinu. Dakle, svaka država ima pravo na neko nacionalno ograničenje. NATO je sam jučer kazao da je predviđeno da se ta misija odvija na teritoriju država članica. Ja ne znam zašto i kome služi takvo širenje neistina, jer mislim da hrvatska javnost, hrvatski građani zaslužuju istinu, a istina je jasna i našoj Vladi i NATO-u, radi se o jednoj notornoj neistini, da se radi o misiji koja je prije svega namijenjena logističkoj potpori Ukrajini, jer i kad govorimo o vojnoj pomoći, hrvatska je poslala ogromnu vojnu pomoći Ukrajini, naglasio je Božinović. 

"Teško mi je shvatiti svakog zastupnika koji će glasati protiv odluke da naše oružane snage sudjeluju u NATO-ovoj misiji"

Potpredsjednik Vlade, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović komentirao je i pitanje hoće li se skupiti dvotrećinska većina u Saboru za odluku da naše oružane snage sudjeluju u NATO-ovoj misiji obuke i sigurnosne pomoći Ukrajini.  

- Teško će mi biti shvatiti svakog zastupnika koji će glasati protiv te odluke u kojoj su izričito odbačene lažne tvrdnje o uključivanju Hrvatske u rat. Osim toga, ako ne vjerujete nama, Vladi, imate i izjavu iz NATO-a i drago mi je da su mediji provjerili tu informaciju upravo u NATO-savezu koji je kazao da će se misija odvijati na teritoriju država članica i da se neće odvijati na teritoriju Ukrajine, rekao je Božinović.

"Hrvatska nastavlja pomagati BiH, hrvatski spasioci spasili jednu osobu"

- Hrvatski spasioci koji pomažu susjednoj Bosni i Hercegovini pogođenoj razornim poplavama i odronima spasili su jednu osobu, rekao je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

- Naši dečki su otkrili dosad, nažalost, tijela četiri poginule osobe, a jednu osobu koja je bila u besvjesnom stanju su pronašli i spasili joj život. Od jutros su od šest sati na terenu, čuo sam se s njima, rekao je Božinović. 

Božinović je dodao da je jutros BiH dopremljena dodatna pomoć - 15-ak kontejnera i pumpi za izbacivanje vode iz poplavljenih prostora. Na terenu su već nekoliko dana pripadnici Hrvatske gorske službe spašavanja i modula civilne zaštite.

- Hrvatska je pokazala jednu visoku razinu organiziranosti i spremnosti. Činjenica je da je dolazak naših HGSS-ovaca i modula civilne zaštite za otkrivanje i saniranje posljedica urbanih poplava i nesreća, napravila razliku na terenu, rekao je ministar.