Rasprava saborskih zastupnika, Božinovića i sudaca o kaznama za napade na policajce

Dugu i napetu sjednicu održao je poslijepodne saborski Odbor za pravosuđe. Glavna tema bila je jesu li kazne za napad na službene osobe, konkretno policijske službenike, preblage. Sjednicu je potaknuo napad marokanskog državljanina na hrvatsku policajku za koji je muškarac nepravomoćno osuđen na uvjetnu kaznu. No na sjednici je došlo i do rasprave između saborskih zastupnika, ministra policije s jedne strane  te predstavnika Vrhovnog suda i udruge sudaca. Suci su sugestije o preblagim kaznama nazvali neprimjerenima i populističkima. 

Uoči sjednice Odbora za pravosuđe na kojoj se raspravlja o sudskoj praksi i zakonodavnom okviru zaštite prema službenim osobama ministar unutarnjih poslova Davor Božinović poručio je da velik broj pravosudnih procesa napada na policijskog službenika završi najnižom mogućom presudom - uvjetnom kaznom.

Kazne, kaže ministar Božinović, nisu ni približno onakve kakve je zakonodavac predvidio.

- Ako imate po određenim kaznenim djelima da se 70%, 80%, negdje i 90% kazni koje se izriču uvjetne, onda tu ne možemo govoriti o svrhovitosti kažnjavanja i utjecaju koji želi i zakonodavac i država imati u odnosu na društvo, izjavio je Božinović.

Nakon nedavnih napada na policijske službenike u Đakovu, Gospiću i Puli, te izjava ministra unutarnjih poslova o tome da je 77 posto napadača na policijske službenike dobilo samo uvjetne kazne, slijedila je trosatna sjednica. Navodile su se statistike, zakoni u drugim zemljama.  

- Kako je moguće da za kazneno djelo u Hrvatskoj imamo strože kazne nego u EU a da istovremeno posljedice za počinitelje nisu ni približno onakve kako je zakonodavac predvidio?, upitao je Božinović.

Izriču se blaže sankcije iako se ne radi samo o napadu na pojedinca, nego i na institucije i pravnu državu, dodao je.

U 2025. godini po njegovim su riječima evidentirana 273 kaznena djela napada na službenu osobu od kojih je 252 bilo na policijske službenike. Od 2021. do 2026. bilo ih je 1269, uključujući 1136 na policijske službenike.

To je pojava koja zahtijeva ozbiljan, jasan i predvidljiv odgovor, budući da zakon omogućuje veći raspon sankcioniranja, naglasio je Božinović. Smatra kako se postavlja pitanje svrhe kažnjavanja jer bi ono trebalo djelovati preventivno i odvraćajuće.

Božinović se osvrnuo i na primjer nedavnog napada na policajca u Đakovu, a glavni ravnatelj policije Nikola Milina rekao je da su počinitelji u pravilu recidivisti pa tako i počinitelj napada na policajca u Đakovu koji je višestruko prijavljivan.

Vidljiva je bila frustracija predstavnika policije koja recidiviste bez sankcija iznova privodi. 

- Praktično ti ljudi, nikakav preventivni učinak, nikakva svrhovitost kažnjavanja nije postignuta ili su ti postupci u tijeku pred raznim sudovima, kazao je glavni ravnatelj policije Nikola Milina.

Suci uzvraćaju na primjedbe

Suci Vrhovnog suda odgovaraju pitanjem – kojim biste postotkom uvjetnih osuda bili zadovoljni? 

Predsjednik Kaznenog odjela Vrhovnog suda Dražen Tripalo rekao je da sudovi ne vode kaznenu politiku te ustvrdio da javnost premalo čita obrazloženje presuda.

Objasnio je da sud odmjerava kaznu uzimajući u obzir sve okolnosti kaznenog djela, usklađujući svrhu kažnjavanja sa stupnjem krivnje. Kazna ne smije biti blaga ni stroga već pravedna, a svi moraju biti spremni donositi i nepopularne odluke, poručio je Tripalo.

- Kako biste se osjećali ako bi bio određen takav postotak kao okrivljenik koji dođe pred suca koji je ispucao svoj godišnji postotak uvjetnih osuda? Bili li takva osoba imala osjećaj da dobija pravično suđenje?, upitao je Tripalo.

Predstavnik Udruge hrvatskih sudaca Marin Mrčela je rekao kako političari ne bi trebali komentirati nepravomoćne sudske presude niti donositi preporuke kako bi sudovi trebali suditi.

- Preporuke, zaključci političkog tijela o tome kakve odluke bi sudac trebao donositi, bi li kazna trebala biti ovakva ili onakva kazna predstavljaju po meni izravno neprimjereno i zakonom zabranjeno upletanje u sustav po kojem suci postupaju, istaknuo je Mrčela.

No, predsjednik Odbora za pravosuđe Nikola Grmoja kaže da su svi podložni kritici, što, dodao je, potvrđuje i presuda Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu u korist zadarske odvjetnice nakon što je kažnjena zbog kritika upućenih jednom zadarskom sucu tijekom sudskog postupka.

- Kad mi ne bismo mogli kritizirati sudske presude, odluke pravosuđa to znači da je sudstvo jedina institucija unutar države koje je izuzeto od kritike i kojeg nema tko popravljati, kazao je Grmoja.

- Da je prošle godine bila fizički napadnuto 135 sudskih službenika i 107 dobilo uvjetnu kaznu bi li ova rasprava išla istim smjerom?, kazao je Božinović.

Sindikat policije protiv je uvjetnih kazni. 

- Kazne za napad na policijske službenike su stimulirajuće a ne sankcionirajuće. I mi se pitamo smijemo li raditi svoj posao i provoditi ono što je naložila zakonodavna i sudbena vlast?, kazao je Dubravko Jagić, predsjednik Sindikata policije Hrvatske.

Sami suci ne smatraju da bi trebalo išta mijenjati u propisanom rasponu kazni za napadače na službene osobe. No izvršnoj i zakonodavnoj vlasti poručuju, ako smatraju da sankcije nisu primjerene, uvijek mogu predložiti brisanje opcije uvjetne osude.

Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter rekla je kako su osim policijskih službenika, napadima izloženi i zdravstveni i socijalni radnici pa i medijski djelatnici.