14:27 / 10.03.2022.

Autor: HRT/J.L.

Božinović: Zbrinjavanje ranjivih skupina, Hrvatska spremna primiti 20.000 izbjeglih iz Ukrajine

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović

Foto: HTV / HRT

Nakon sastanka vladine Međuresorne radne skupine za provedbu aktivnosti prihvata i zbrinjavanja izbjeglog stanovništva iz Ukrajine, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da je u Hrvatsku dosad došlo 4300 izbjeglica - više od 47% su žene, oko 42% djeca, a oko 12% muškarci.  Govorimo o zbrinjavanju ranjivih skupina, naglasio je. 

Svi se zbrinjavaju kroz prihvatne centre i kolektivne smještaje, a najveći dio ih je u privatnim smještajima, kod prijatelja, rodbine ili poznanika. 

Naglasio je da je Ukrajinu napustilo više od 2 milijuna ljudi, a očekuje ih se i do 5 milijuna, a možda i više. 

- Sve naše relevantne institucije, sva ministarstva, uključeni su. Cilj sastanaka je detektirati sve napravljeno i odgovoriti na situacije s kojima ćemo se možda morati suočiti. Vrijedan izvor informacija su i predstavnici ukrajinskih organizacija, rekao je.

Što se tiče Europe, uspostavlja se platforma solidarnosti. Hrvatska je prvi puta, a i većina ostalih zemalja, deklarirala da smo spremni zbrinuti 20.000 raseljenih iz Ukrajine. 

- Kako bi cijeli posao išao koordinirano i kako bi dobili sva prava koja im pripadaju po direktivi EU-a o privremenom mehanizmu zaštite, koja je po prvi puta aktivirana, potrebni su nam koordinacijski sastanci, ne samo na nacionalnoj već i na razini EU, dodao je Božinović.

Rad će se nastaviti intenzivno, po svim segmentima, sveobuhvatnim pristupom koji mora odgovoriti na sva statusna pitanja privremene zaštite u Republici Hrvatskoj. 

Najviše se razgovaralo o zdravstvenoj zaštiti, socijalnoj skrbi, rada i zapošljavanja te školstva. 

Cilj je, rekao je, da se napravi sve da se u svakom trenutku mogu zatražiti sredstva EU koja se tiču horizontalnih uredbi EU, prije svega iz Fonda za azil i migracije. 

Financiranje će se osigurati i kroz kohezijske politike koje će najvjerojatnije biti 100% financirane od strane Europske komisije. Tu je cijeli niz fondova.  

- Troškovi koji će se moći financirati iz kohezijske politike i Fonda za financiranje potreba pomoći najpotrebitijima su izgradnja prihvatnih centara, skloništa za raseljene, uspostava mobilnih bolnica, kanalizacija, vodoopskrba, potpora u područjima zapošljavanja, obrazovanja, socijalne uključenosti, savjetovanja, podučavanja, psihološka pomoć, pravna podrška i slično, objasnio je.

Naglašava da nitko u ovom trenutku ne može govoriti o konkretnim potrebama. 

- U intenzivnoj smo komunikaciji i s nevladinim organizacijama, osobito onima koje imaju ekspertizu za područja koja su veoma važna - djeca, osobe s invaliditetom, psihosocijalna pomoć, rekao je.

Na pitanje ima li dovoljno prevoditelja i volontera, odgovorio je da su svi angažirani. Izrađuje se i web stranica na kojoj će Međuresorna skupina objavljivati sve potrebne informacije. 

Stanje skloništa

Bivši zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost integriran je u sastav Ministarstva unutarnjih poslova.

- Rade se pojačana mjerenja radioaktivnosti i o tome redovito izvješćujemo, opasnosti nema. Prema zakonu iz 2015. jedinice lokalne samouprave odgovorne su za skloništa, rekao je.

Vojni rok u Hrvatskoj

- Vojni rok nije ukinut, nego zamrznut. Visoku razinu pozornosti posvećujemo pitanju sigurnosti. Proračun Ministarstva obrane porastao je sa 4,5 mlrd. porastao je na 7,2 mlrd., i kroz nabavu višenamjenskih borbenih zrakoplova, odluka o integriranju i kupovini Bradleya, cijeli niz projekata kroz sustav domovinske sigurnosti, kazao je.

Podsjetio je na sustav dobrovoljačke obuke, kroz koji se regrutiraju budući profesionalni vojnici, aktivirane pričuve koje su dio sustava Oružanih snaga. 

Kazao je da se razgovara o sigurnosnoj situaciji, a sve odluke koje bi se u budućnosti donosile bit će iskomunicirane.

Sigurnosna procjena u regiji

- Svi prate sve što se događa Ukrajini, Hrvatska je članica NATO-a i EU-a, i sve što se radi, koordinira se u okviru foruma, institucija i organizacija koje je članica, rekao je Božinović. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!