Braniteljice: Žrtva žena u Domovinskom ratu bila je golema

Uoči Dana pobjede, akademkinja Mirna Šitum, pripadnica 4. gardijske brigade, i Marija Lišnić, pripadnica saniteta 106. brigade, prisjetile su se svojeg sudjelovanja u Domovinskom ratu te govorile o doprinosu i žrtvi hrvatskih braniteljica.

Šitum je rekla da joj obilježavanje Dana pobjede budi ponos i radost, ali i sjećanja na brojne žrtve. Lišnić je istaknula da osjeća izniman ponos što je bila dijelom hrvatske povijesti.

– Dok god se naježim na tekst „nije to obična tkanina“, znat ću da sam učinila pravu stvar, kazala je Lišnić.

U sanitetu 106. brigade bila je terenska medicinska sestra. Budući da je tada bilo malo školovanog kadra, prošla je kratku temeljnu obuku i odmah bila poslana na teren.

Šitum je bila zapovjednica sanitetske desetine u bojni, a poslije je vodila sanitetsku službu brigade i stacionare na odstupnici na bojištima južne Hrvatske. Kao mlada liječnica mogla je primijeniti znanje koje je stekla radeći u splitskoj hitnoj medicinskoj pomoći.

Lišnić je rekla da ju je na prijavu u Zbor narodne garde potaknuo izlazak tenkova iz Bijele vojarne u Osijeku 27. lipnja 1991. i gaženje Crvenog fiće.

– Osjećali smo strah, bijes i nemoć. To je bio okidač mojoj braći, meni i mnogim našim prijateljima. Nismo mogli podnijeti nepravdu i stalno zastrašivanje JNA, ispričala je.

Posebno joj se u sjećanje urezao odlazak po ranjenog gardista u Ivanovac 1991. godine. Na putu je prošla poljem izloženim snajperskoj vatri za koje se poslije pokazalo da je bilo minirano, a zatim joj je naoružani muškarac zaprijetio tražeći da u vozilo Hitne pomoći primi njegova mrtvog prijatelja.

Šitum je kazala da ne može izdvojiti samo jedan događaj koji ju je obilježio. U njoj su, rekla je, duboko pohranjena sjećanja na svakog ranjenika koji je preživio, poginule koje je izvlačila iz minskih polja i zarobljenike koje su dočekivali nakon razmjene.

Prema podacima koje je navela, žene su činile oko pet posto hrvatskih branitelja, odnosno bilo ih je više od 25 tisuća. Poginulo ih je 766, a gotovo dvije tisuće su teški ratni invalidi.

– Žrtva žena bila je golema, ne samo onih koje su bile na prvoj crti, u logistici i sanitetu nego i civilnih žena koje su tijekom rata brinule o djeci, starijima i nemoćnima, istaknula je Šitum.

Lišnić je predstavila i rad Udruge braniteljica Osječko-baranjske županije, koja prikuplja podatke o poginulim i nestalim braniteljicama kako bi njihova uloga bila dostojno zabilježena. U Domovinskom ratu još se 33 braniteljice vode kao nestale.