Bačić: Prosječna ostvarena cijena stana iznosi 2285 eura plus PDV

U Hrvatskoj će bespravna gradnja uskoro postati kazneno djelo jer država želi prekinuti uništavanje prostora - poručio je to ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić najavljujući novi Zakon o priuštivom stanovanju. Uz ostalo, omogućuje se samo legalizacija objekata sagrađenih do 21. lipnja 2011. za koje zahtjev ranije nije bio podnesen. Nakon toga novi val legalizacije neće biti moguć.

- Rok za prijavu takve bespravne gradnje istekao je 31. lipnja. Međutim utvrdili smo da je ostao jedan dio takvih objekata čiji vlasnici nisu podnijeli zahtjev za legalizaciju i danas im to predstavlja problem, primjerice u mogućnosti obavljanja bilo kakve djelatnosti u tim zgradama, rekao je Bačić.

- Izmjenom zakona ukinut ćemo rok za prijavu tih zgrada, ali svi oni koji su nakon toga gradili bespravno, prema ovom zakonu ne mogu legalizirati i mi ćemo te objekte rušiti, dodao je ministar dodajući kako država ne radi to radi dodatnih sredstava budući da se ne radi o velikim iznosima.

Kazao je kako je 2011. bilo 900 tisuća zahtjeva za legalizaciju, dok očekuje da će sada taj broj biti i do 10 puta manji.

Kritičari komentiraju kako država s jedne strane daje priliku bespravnim graditeljima, dok ih istovremeno namjerava goniti.

- Svjesni činjenice da je u Hrvatskoj malo građevinskih inspektora, mogućnost nadzora i zaustavljanja bespravne gradnje dali smo komunalnim redarima jedinica lokalne samouprave. Sada idemo korak dalje, tako što ćemo bespravnu gradnju proglasiti kaznenim djelom novom izmjenom Kaznenog zakona, kazao je Bačić.

Također, najavio je da je u izradi aplikacija koja će se temeljiti na satelitskim snimkama, preko kojih će se detektirati bespravnu gradnju i bilo kakvu promjenu u prostoru.

- Tako ćemo biti učinkovitiji. Najlakše je zaustaviti bespravnu gradnju u startu, rekao je Bačić dodajući da se očekuje da će aplikacija biti u primjeni tijekom 2027.

Program Statileo prošao ocjenu ustavnosti

Predstavnici stranke umirovljenika i udruga stanara traže prekid primjene programa Statileo. Upozoravaju da je taj zakon o načinu izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava protuustavan, diskriminatoran, ugrožava pravo na dom. 

- Republika Hrvatska je bila dužna temeljem presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju Statileo i drugi riješiti pitanje nepravde koja je počinjena vlasnicima stanova nakon Drugog svjetskog rata. I od tada pa do danas, gotovo 80 godina, vlasnici stanova, koji su upisani u zemljišnim knjigama, ne mogu konzumirati svoje vlasničko pravo. I zbog toga Hrvatska plaća penale. To je jedno od posljednjih tranzicijskih pitanja iz '90-ih godina koje nije riješeno.

Podsjetio je kako se taj problem pokušao riješiti 2018., međutim Ustavni sud je tada doneseni zakon proglasio neustavnim jer je rekao da je preveliki teret prebačen na zaštitu najmoprimaca. 

- Izradili smo novi zakon i on je prošao test ustavnosti. Mislimo da smo našli balans između zaštite prava na dom i zaštite prava, ustavnog prava vlasništva bivših vlasnika i država se jako puno u financijskom smislu izložila, rekao je Bačić.

Otkrio je kako je u ministarstvo pristiglo 1300 zahtjeva, a do sada je riješeno 200-tinjak predmeta.

- S obzirom na broj stanova koji su nam nužni, u Splitu gradimo 58 stanova, u Zagrebu ćemo graditi 160 stanova, nastavit ćemo izgradnju i u drugim gradovima gdje je značajan broj zahtjeva zaštićenih najmoprimaca. S druge strane, obnavljamo državne stanove kako bismo čim prije zbrinuli sugrađane koji su u tim stanovima, rekao je Bačić.

Kazao je kako se svaki šesti zahtjev odnosi na jednokratnu isplatu zaštićenih najmoprimaca, pri čemu je ministarstvo već isplatilo njih 200-tinjak. Najveći broj zahtjeva zaštićenih najmoprimaca je mjera koja se odnosi na useljavanje u državne stanove, otkrio je ministar.

- Uređujemo te stanove i onda ćemo ih, prema broju članova domaćinstava, dati našim sugrađanima koji moraju iseliti. Stanove mogu uz određeni popust otkupiti od države, rekao je Bačić.

- Planiramo da bi polovinu državnih stanova mogli urediti i u njih useliti zaštićene najmoprimce, a polovinu, oko 500-tinjak stanova izgraditi, dodao je.

Energetska obnova

Bačić je rekao kako je kroz Vladin program suzbijanja energetskog siromaštva dosad završena obnova 50 stambenih zgrada, od planiranih 107 objekata u prvoj fazi.

- U Slunju obnavljamo 10 takvih zgrada, pet ih je pri završetku. To je po zgradi otprilike oko 600-700 tisuća eura, to je 60 do 70 milijuna eura koje izdvajamo. Te zgrade sada više vrijede, u njima se troši puno manje energije, rekao je Bačić.

Program priuštivog stanovanja

Naglasio je i kako Vlada realizira brojne projekte stambenog zbrinjavanja građana na potpomognutim područjima.

- Izgradnjom obiteljskih kuća, otkupom obiteljskih kuća i neuseljivih stanova i davanjem u najam. Sredstvima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti osigurali smo sredstva da se na tom području gradi 80-ak višestambenih zgrada ili mala naselja obiteljskih kuća. Vrijednost projekta je 115 milijuna eura. Naši sugrađani će plaćati najamninu 0,36 centi po metru četvornom. To je oko 20-30 puta niža najamnina od prosječne najamnine u toj istoj jedinici lokalne samouprave. Time postižemo naš plan priuštivog stanovanja, rekao je Bačić.

Nedavno je završila javno savjetovanje o Programu priuštivog stanovanja. Pristiglo je oko 111 primjedbi.

- Najviše primjedbi odnosi se na činjenicu da je svojevrsna prednost u listi prvenstva data sugrađanima koji u toj jedinici lokalne samouprave imaju duže prebivalište. Naš je pristup bio da time ne doprinesemo depopulaciji. Malo ćemo to modificirati, rekao je ministar.

Druga primjedba odnosila se na činjenicu da su iz programa priuštivog najma isključeni vlasnici obrta.

- To nismo napravili kako bismo suzbijali djelatnost, nego kako bismo sukladno europskoj direktivi o potporama mogli ne doprinositi kršenju te direktive. Tu ćemo isto malo intervenirati, istaknuo je.

Bačić je poručio kako se nada da će gradnjom novih stanova podići ponudu na tržištu te smanjiti pritisak na povećanje cijena najamnina.

Dodao je i kako se priprema novi Zakon o najmu kako bi se povećala pravna i financijska sigurnost najmodavca, ali i najmoprimca.

- Priuštiva najamnina ovisi o vašim primanjima, broju članova kućanstva, itd. Ako se ti elementi budu mijenjali, ako budu išli gore, onda će država manju razliku uplaćivati najmodavcu i obrnuto. Priuštiva najamnina ne može biti veća od 30 posto vaših prihoda umanjenih za režijske troškove, pojasnio je Bačić.

Povrat poreza za kupnju prve nekretnine

Ministar je rekao da je u tri mjeseca pristiglo 1830 zahtjeva za povrat poreza na kupnju prve nekretnine, dok ih je obrađeno 830. 

- Vraćamo 50 posto poreza na dodanu vrijednost za kupnju prve nekretnine i cjelokupnog iznosa poreza na promet nekretnina. Za njih 830 isplaćeno je oko 7 milijuna eura. Prosječna starost sugrađana koji podnose zahtjeve je 32 godine, prosječna veličina stana 66 kvadrata, a prosječno kućanstvo broji dva člana, otkrio je.

- Sada imamo evidenciju prosječne cijene stana u Hrvatskoj i ona nije toliko visoka kao što čujemo ovih dana da su cijene stanova strahovito porasle. Iz egzaktnih, točnih, ugovorenih podataka u ovoj godini vidimo da je prosječna cijena stana u Hrvatskoj 2285 eura plus PDV, a u Zagrebu 2487 eura plus PDV, rekao je Bačić.