Općina Brinje u Lici ostala je bez pitke vode. Dugotrajnu sušu nisu mnogo ublažile ni nedavne kiše pa je na izvorištu s kojeg se opskrbljuje stanovništvo voda pala na razinu na kojoj se pumpe automatski isključuju. Diljem općine postavljaju se spremnici za pitku vodu, ali to ne rješava probleme kućanstava i gospodarstva.
Brinje je bez vode, crpke na izvorištu Žižićima automatski se isključuju zbog niske razine vode, širom općine počelo je postavljanje 16 spremnika za pitku vodu, a načelnik općine Zlatko Fumić upozorava da zbog višemjesečne suše to ne rješava probleme kućanstava, obrta, hotela i farmi.
Oko 2.600 stanovnika ličke općine Brinje već se danima budi u neizvjesnosti hoće li imati pitke vode i vodu za korištenje. Vodospremište je gotovo prazno, gubici vodovodnog sustava sežu i do 90 posto, a cijela je situacija dovela do toga da je direktorica Vodovoda dala otkaz.
Iz Brinja se javila novinarka HTV-a Mateja Ribičić.
- Mještani kažu da je situacija alarmantna, ali i frustrirajuća jer smo na glasu kao zemlja bogata vodom. Stanovnici su potpuno ovisni o oborinama, snijegu najviše. Očekuju sušno razdoblje ako se snijeg na Velebitu ne zadrži do svibnja sljedeće godine. Kiše posljednjih mjeseci također nije bilo. Problem je to koji traje od 2017. godine. Zbog nedostatka pitke vode ne funkcioniraju kafići, hoteli ni restorani i ljudi zbog toga dobivaju otkaze. Stočari su također u golemim problemima, kao i vlasnici OPG-ova. NE nazire se kraj problemu. Danas se očekuje kiša, no to će biti nedostatne količine. Cisterne su kratkoročno rješenje, no Brinju treba novo izvorište vode. Direktorica Vodovoda dala je otkaz jer se više nije mogla, kako je rekla, nositi s prijetnjama, izvijestila je Ribičić.
Načelnica županijskog Stožera civilne zaštite, zamjenica župana Jasna Orešković Brkljačić rekla je da im je Ravnateljstvo civilne zaštite Republike Hrvatske osiguralo šest spremnika za vodu od 8.000 litara, a Ravnateljstvo za robne zalihe Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja dodatnih 10 spremnika od tisuću litara i jednu višenamjensku autocisternu. Pohvalila je organiziranost i koordinaciju svih mjerodavnih služba da bi se spriječile daljnje nestašice, a s njima i moguća šteta.
Načelnik Fumić ističe pak da se šteta zbog nestašice vode već događa. Hotel Lika, koji ima dva hotela uz autocestu, morat će se zatvoriti, a pedesetak ljudi ostat će bez posla jer se bez vode ne može raditi. Isto je i s Bioenerganom, a i stočarske su farme u velikim problemima.
Sretna je okolnost farme bikova Širjan, koja u turnusu ima i po 4000 tovljenika, da ima privatnu bušotinu te što neki manji stočari imaju svoje cisterne da si mogu dopremiti vodu, ali problemi su golemi.
Načelnik Fumić, koji živi u selu Draženovićima, kaže da se jutros nije mogao otuširati, a bez vlastite cisterne muku bi mučio s 50 grla stoke. Tako je i OPG-ovima, ugostiteljima i svima.
Direktorica Vodovoda Ruža Blažanin dala je otkaz i od danas teče natječaj za popunjavanje toga zahtjevnoga radnog mjesta.
Iako već mjesecima gotovo nije padala kiša na širem području Brinja, a ono malo što je palo u tri kišna dana nije se ni osjetilo, očito je problem veći, smatra Fumić i pita se nisu li potresi koji su se osjetili i u Lici uzrokovali tektonske promjene koje na to utječu. Poziva Hrvatske vode da hitno pronađu prijelazna rješenja i da dugoročno rade na traganju za novim izvorištima. U Stajnici, na izvorištu Žižićima, gradi se pomoćni bazen koji bi trebao biti gotov za tri godine.
Nestašica vode posljednih šest godina, ove godine višemjesečna
Fumić je zahvalan na spremnicima i autocisterni, ali ističe kako to nije rješenje, pogotovo ne za Liku, u kojoj već za Sve svete zna padati snijeg i voda se smrzava. Možda uskoro ljudi neće moći do cisterne kanistrima dolaziti po vodu, a neki su udaljeni i dva i više kilometra.
Brinje, koje ima vodovod duže od sto godina, nema izdašno vodocrpilište, a osim toga, ima 300 kilometara dugačku mrežu na kojoj su gubitci vode oko 70 posto. Jedno od rješenja da bi svi imali vodu jest da se ona doprema u postojeću vodospremu, ali to je potpuno neracionalno, smatra Fumić, zato što je gubitak 70 posto, a doprema se fakturira općini koja ima jedva 2,8 milijuna kuna izvornih prihoda.
Kao potpredsjednik Županijske skupštine, za izvanredne troškove punjenja 16 spremnika s pitkom vodom na posljednjoj sjednici Županijske skupštine zatražio je financijsku potporu od barem 100.000 kuna, osobito zato što su već do sada zbog suša troškovi za dopremu pitke vode bili trostruko veći nego proteklih ljeta.
U posljednjih šest godina pojavljuje se nestašica vode, ali u kontinuitetu je bilo po desetak takvih dana. Sada je nestašica višemjesečna. Pola dosadašnjeg troška od 100.000 kuna platila je općina, a pola građani kojima su se punile cisterne.
U posljednjih šest godina pojavljuje se problem nestašica vode, po desetak dana, a sada je nestašica višemjesečna.
Nekad vode ima, pa nestane. Neki građani je imaju, neki ne, zatraže cisternu da napune svoje cisterne, šterne ili bunare, tko što ima. Kroz ljeto je na dopremu vode potrošeno oko 100.000 kuna, pola je platila općina, a pola građani koji su vodu naručivali.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!