Budak: Hrvati svjesni korupcije, ali misle da ne može drugačije

U emisiji 'Intervju tjedna' gostovala je Jelena Budak, znanstvena savjetnica u trajnom izboru s Ekonomskog instituta u Zagrebu, koja se već više od 20 godina bavi istraživanjem korupcije. Komentirala je opstojnost korupcije u Hrvatskoj, ali i tolerantnost Hrvata na istu.

Jelena Budak, znanstvena savjetnica u trajnom izboru s Ekonomskog instituta u Zagrebu, već se više od 20 godina bavi istraživanjem korupcije, a u zadnjih godinu i pol dana, od kada je zadnji put gostovala u emisiji 'Intervju tjedna', rekla je kako se ''suštinski nije promijenilo ništa''.

- Korupcija je i dalje raširena. Prema posljednjim izvještajima indeksa percepcije korupcije Hrvatska je i dalje na istoj poziciji 2024. i 2025. godine. Uspoređujući je s ostalim zemljama Europske unije kojoj pripadamo, na ljestvici od 0 do 100, gdje bolja ocjena znači manju percepciju korupcije, prosjek EU-a je 62 poena, a Hrvatska stoji na 47, objasnila je.

Hrvatska se stoga nalazi ispod polovice od 50 bodova koja ''dijeli jako korumpirane od manje korumpiranih zemalja'' istaknula je Budak te pritom dodala kako su od Hrvatske lošije rangirane Rumunjska, Bugarska i Mađarska.

- Te zemlje vuku prosjek Europske unije prema dolje, a on se u zadnje dvije godine snižava, rekla je.

U Hrvatskoj postoji svijest da se ništa ne može učiniti

Nasuprot takvim rezultatima, unutar EU-a stoje skandinavske zemlje poput Danske i Švedske ''koje spadaju među najmanje korumpirane zemlje u svijetu'', naglasila je.

- Tako da očito je tu dosta heterogena naša Europska unija, ali korupcija se slabo i sporo mijenja. Međutim, to nam ne može biti izgovor da otkad je hrvatske države, otkad su mjerenja i otkad se posebno posvećuje pažnja suzbijanje korupcije, a to je počelo s pridruživanjem Hrvatske Europskoj uniji i zatvaranjem poglavlja 23, da se nije moglo učiniti više. Ja vjerujem da je, poručila je.

Budak je naglasila kako u Hrvatskoj ''postoji svijest da je korupcija raširena'', ali da s druge strane također ''postoji svijest da se ništa ne može učiniti''.

- To je ono što mene osobno i stručno jako razočarava. Stalno ponavljam da građani na izborima ne sankcioniraju niti sumnju niti stvarno postojeću korupciju, kazala je.

Izbori u Novoj Gradiški kao primjer nekažnjavanja korupcije

Pritom je istaknula kao primjer nedavne prijevremene lokalne izbore u Novoj Gradiški gdje je nekadašnji gradonačelnik Vinko Grgić, protiv kojega se vodi istraga za korupciju i zbog koje je dao ostavku kao gradonačelnik, uspio osvojiti najveći broj glasova nakon što se ponovno kandidirao na izborima.

- Građani su javno izjavili da je njima jako drago jer otkad je taj gradonačelnik on je puno napravio za njihov grad i da ne bi bilo tih projekata da ih on nije donio. Tu percepciju treba apsolutno promijeniti, poručila je.

Budak je objasnila kako bi građanima trebalo biti jasno da ako dio javnog novca ''odlazi u privatne džepove'' da to automatski podrazumijeva da ostaje manje novca za projekte koji bi bili na korist građanima te pritom dodala kako ''kod nas prevladava mišljenje da bez korupcije se ne bi dogodilo ništa''.

- To mislim da je loše, to stvarno nije istina. Pokušajmo drukčije, zaključila je.