Čagljevi na brdima iznad Baške poklali stotine ovaca i janjadi

Na otoku Krku je nekada bilo 40 tisuća ovaca, a danas ih nema ni pet tisuća. Uvezeni predator čagalj, nešto manji od vuka, krčkim je ovčarima stvorio milijunske štete. Ograđivanjem posjeda i odstrjelom štete su smanjene, no zabranjeno je čistiti teren od makije i stavljati nove ograde, što ovčarima stvara velike probleme. UPOZORENJE - neki kadrovi u videu mogli bi biti uznemirujući. 

Marinko Orlić i Domagoj Gršković iz Drage ovcama se bave od kada znaju za sebe. Nastavili su obiteljsku tradiciju, no pojavom divljih svinja na otoku Krku, a zatim još opasnijih predatora čagljeva prije sedam-osam godina, posao im je ugrožen. Čagljevi su na brdima iznad Baške poklali stotine ovaca i janjadi.

 

- Najveća šteta mi je bila jedne godine prije jedno četiri godine, nekih 350 malih i 150 velikih, kaže Marinko.

Bili smo na rubu propasti, kaže, a sve zbog nekoga tko je čagljeve iz tko zna kojeg razloga doveo na Krk. 

- Bili smo neshvaćeni od svih strana i onda sam odlučio da više nema prepiranja, nema tjeranja pravde, i ogradio se, kaže Marinko.

Opasavanjem posjeda s čak šest-sedam kilometara ograde problem je smanjen, krenule su i hajke na čagljeve i slobodan odstrjel, no smanjivanjem nagrada za ulovljenog čaglja i zanimanje lovaca je smanjeno. Istovremeno u natječaju Hrvatskih šuma za zakup zemljišta uvjeti za ovčare nisu povoljni.

- Baš sad gledam novi natječaj od šumarije. Javili smo se na taj natječaj. Tri mjeseca je prošlo, još nismo dobili nikakve informacije, ni pozitivne ni negativne, s time da to zemljište što dobijemo više ne smijemo ograđivati u betonsku mrežu, nego samo električni pastir, kaže Domagoj.

Ovčari kažu da im je električni pastir beskoristan protiv čaglja i da im nije dopušteno čišćenje terena za ispašu, posebno od grmova šmrike koja se nezaustavljivo širi. 

- Postavljanje električnih pastira regulirano je Naputkom od 5. siječnja ove godine, a donosi se u svrhu sprečavanja štete u šumi i na šumskom zemljištu te zaštite i dobrobiti životinja. Postavlja ga se da se omogući nesmetano prometovanje primarnom šumskom infrastrukturom i da se omogući nesmetan pristup žurnim službama, stoji u priopćenju Hrvatskih šuma.

- Ma ne znam da bi se netko od početka počeo baviti ovčarstvom. To se bavimo mi koji smo nekako od malih nogu u tome i koji smo nekakvi entuzijasti, ali da bi se netko od mladih sad od početka išao baviti time - čisto sumnjam, kaže Domagoj.

- Ako nam se ne bude dozvolilo da se ogradimo, da se zaštitimo, a ne kako bi oni htjeli, i ako ne budu dozvolili da čistimo, znači zaključak - ovca ne može čekati administraciju. Ako ne požure, iz Rumunjske će se uvoziti janjetina, upozorava Marinko. 

Bio bi to udar ne samo na ovčare, već i na turizam, na promociju autohtonih proizvoda i ekološki uzgojene hrane, čime se Krk već desetljećima predstavlja na svjetskom tržištu.