Capak: U Hrvatskoj niži očekivani životni vijek od prosjeka EU

Zdravstveno stanje hrvatskog stanovništva obilježava niži životni vijek od prosjeka EU i visoka smrtnost od kroničnih nezaraznih bolesti, upozorava ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) Krunoslav Capak u povodu obilježavanja Svjetskog dana zdravlja, 7. travnja.

Hrvatsko stanovništvo prednjači u EU po rizičnim ponašanjima - pušenju, konzumaciji alkohola, pretilosti i tjelesnoj neaktivnosti, upozorio je Capak na konferenciji za novinare u Ministarstvu zdravstva, održanoj ususret Svjetskog dana zdravlja.

- Na drugom smo mjestu po indexu tjelesne mase (BMI), gora od nas je samo Malta. Po udjelu pušača blizu smo vrha EU, isto tako i po udjelu ljudi koji piju alkohol, rekao je Capak o rizičnim faktorima za razvoj kroničnih nezaraznih bolesti.

Kao dobre vijesti naveo je pad smrtnost od kardiovaskularnih bolesti, zatim pad mortaliteta od raka dojke i od kolorektalnog karcinoma.

Kako bi se stanje poboljšalo, radit će se više na prevenciji i ranom otkrivanju bolesti. U pripremi je testna faza programa za rano otkrivanje porodične hiperkolesterolemije te je već počelo vađenje krvi budućim prvašićima.

Hrvatska će prva u svijetu uvesti program ranog otkrivanja melanoma

U tijeku je izrada akcijskog plana za prevenciju debljine, Hrvatska će uskoro, prva u svijetu, uvesti nacionalni program za rano otkrivanje i prevenciju melanoma, a radi se i na programima ranog otkrivanja raka prostate i želuca.

Nakon privremenog zaustavljanja ponovno se pokreće i Nacionalni program ranog otkrivanja raka vrata maternice s novom metodologijom.

U sklopu reforme zdravstva, uvode se preventivni zdravstveni pregledi, koji će biti besplatni za sve građane i provodit će se u domovima zdravlja, rekao je Capak.

I ministar zdravstva Vili Beroš kao prioritet istaknuo je smanjenje pojavnosti kroničnih nezaraznih bolesti.

- Procjenjuje se da je u ovom trenutku čak 93 posto smrtnosti u Hrvatskoj uzrokovano kroničnim nezaraznim bolestima. Najvišu incidenciju imaju bolesti srca i krvnih žila, slijede karcinomi, ozljede i mentalne bolesti, naveo je ministar.

 U 2021. od raka je umrlo 13.206 soba, odnosno 7585 muškaraca i 5621 žena.

Beroš je upozorio i da su mentalni poremećaji razlog najduljih hospitalizacija u dobi od 20 do 59 godina, što ih svrstava među vodeće uzroke bolničkog pobola radno aktivnog stanovništva.

Istaknuo je da će provođenje preventivnih nacionalnih pregleda pomoći ranom otkrivanju bolesti i boljim ishodima liječenja.

Vodeći uzrok hospitalizacija - mentalni poremećaji uzrokovani alkoholom

Danijela Štimac Grbić iz Odjela za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti HZJZ-a naglasila je da je mentalno zdravlje bilo jedan od vodećih problema u Hrvatskoj prije pandemije, a nakon pandemije postalo je prioritet.

Prema pokazateljima HZJZ-a, mentalni poremećaji uzrokovani alkoholom već desetljećima su vodeći uzrok hospitalizacija, na drugom je mjestu shizofrenija, slijede depresija i PTSP.

- Stope samoubojstava u RH su veće od prosjeka EU, najveće su stope smrtnosti od samoubojstava u dobnoj skupina preko 65 godina i to posebno u Krapinsko-zagorskoj županiji što se povezuje sa štetnom konzumacijom alkohola, rekla je Štimac Grbić.

Upozorila je i da je 80 posto hospitaliziranih zbog mentalnih bolesti prepoznato kroz hitni bolnički prijem, što govori da je izostalo rano prepoznavanje na razini primarne zdravstvene zaštite i adekvatno liječenje na toj razini ili u izvanbolničkim uvjetima.

Prepoznavanje i pravovremeno liječenje jedan je od prioriteta strateškom okviru razvoja mentalnog zdravlja do 2030., koji je usvojen u studenom prošle godine.