18:54 / 29.11.2020.

Autor: Zrinka Grancarić/Dnevnik/IMS/HRT

Čičin-Šain u Dnevniku HTV-a: Brojke će itekako rasti, ono najgore tek dolazi

-

-

Foto: - / -

Virusni imunolog Luka Čičin-Šain ne vidi kako bi brojke mogle padati bez oštrijih mjera. Na Vladi je da odluči, dodao je.
- Na žalost moram se složiti s predikcijama Europskog centra za sprječavanje i kontrolu bolesti da će u Hrvatskoj stanje vezano uz epidemiju koronavirusa biti još gore. Četiri tisuće novodijagnosticiranih u zemlji veliki je broj u zemlji u kojoj je zdravstveni sustav već prekapacitiran, istaknuo je u Dnevniku HTV-a naš istaknuti virusni imunolog profesor Luka Čičin-Šain iz Centra za infektološka istraživanja u Braunschweigu u Njemačkoj.

➡️ Premijer u samoizolaciji, supruga pozitivna na COVID
➡️ U Hrvatskoj 2919 novih slučajeva zaraze, rekord u PGŽ
➡️ U svijetu koronavirusom zaraženo gotovo 18 milijuna ljudi 

- Dnevni broj novozaraženih je sigurno još veći, a 50 umrlih rezultat je inficiranih od prije tri do četiri tjedna. Tada ih je bilo između tisuću i dvije tisuće. U međuvremenu su brojke dodatno porasle - i sve će se brojke još daleko dizati. Ono najgore je još pred nama, poručio je.

Za pad brojki potrebne restriktivnije mjere

Mjere 'light lockdowna' koji je uveden u Hrvatskoj u idealnom bi slučaju mogao dovesti do toga da brojke više ne rastu, smatra Čičin-Šain koji ne vidi kako bi one mogle padati bez oštrijih mjera. Na Vladi je da odluči, dodao je. 



- U Njemačkoj je stanje nešto bolje nego u Hrvatskoj - oko 20 tisuća je novozaraženih dnevno. To je visoki broj, ali je stabilan već nekoliko tjedana. To je otprilike kao da je u Hrvatskoj oko tisuću novozaraženih dnevno. Ovu situaciju njemački zdravstveni sustav može podnijeti, kazao je Luka Čičin-Šain.

Dodao je kako se još na proljeće vidjelo da strože mjere daju rezultate. To se sada događa i u Francuskoj, Španjolskoj i Italiji. Oni kontroliraju epidemiju, ali na uštrb gospodarstva, kazao je.

Cjepivo za EU sredinom prosinca ili početkom siječnja

Komentirajući vijest da bi Velika Britanija mogla već 7. prosinca početi sa cijepljenjem kazao je kako oni to mogu provesti jer više nisu članica EU-a, ali i da su njihovi političari "skloni avanturama". Vjeruje da će cjepivo u EU-u biti dozvoljeno za upotrebu sredinom prosinca ili početkom siječnja - kad svi rezultati budu provjereni i kad budemo sigurni da nuspojave neće kritične za određene skupine bolesnika.



O ruskom cjepivu Sputnik kazao je kako postoji određena skepsa jer su početni rezultati bili čudni i nekonzistentni. Naglasio je da su u prve dvije faze ispitivanja cjepiva bili cijepljeni uglavnom mladi muškarci - što nije vrsta ljudi koju želite cijepiti. Cjepiva trebaju starijim osobama, osobama s dijabetesom ili drugim zdravstvenim problemima. A rezultate treće faze nismo ni vidjeli, kazao je te dodao kako će se sva cjepiva testirati na isti način i svima će biti dana šansa. 

Kako smo došli do 4.000 novozaraženih dnevno

Drugi val epidemije počeo se valjati u kolovozu i skratio je turističku sezonu. 3. rujna zgrozio nas je veliki skok novozaraženih bilo ih je 369 u 24 sata. Iz današnje perspektive gledano gotovo zanemarivo. Trebalo je više od mjesec dana da prođemo brojku 500, dogodilo se to 8. listopada.

Sredinom listopada epidemija je ubrzala, novi veliki skokovi slijedili su nezaustavljivo, iako ne u istom vremenskom razmaku. Od 500 do 1000 novozaraženih stigli smo za samo 8 dana - 16. listopada. Još osam dana trebalo je da prijeđemo 2000, bilo je to 24. listopada. Na prijelazu iz listopada u studeni širenje zaraze malo je usporilo, ali i dalje su brojke rasle.

U mjesec i pol od 500 do 4.000 novozaraženih dnevno

3000 novozaraženih dostigli smo 12. studenog, a 26. studenog zabilježeno je više od 4000 novih slučajeva. Računica je jasna u svega mjesec i pol došli smo od 500 do više od 4000 novozaraženih dnevno. Nažalost i sve ostale stavke su recipročno pratile širenje zaraze, a to je punjenje bolničkih kapaciteta, respiratora i broj preminulih koji se već devet dana kreće oko 50 dnevno.

Zadnje tablice Europskog centra za sprječavanje i kontrolu bolesti pokazuju da jedino Luksemburg i Hrvatska prelaze brojku 1000 novozaraženih na 100 000 stanovnika u 14 dana. Slijede Slovenija, Litva i Austrija. Na drugom kraju tablice s najmanje slučajeva u zadnja dva tjedna na 100 000 stanovnika, ispod 100, su Island, Finska i Irska.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!