Ćorić: Hrvatska zaslužuje LNG terminal, a Brođani čist zrak

Gost središnjeg Dnevnika HRT-a bio je ministar zaštite okoliša i energetika Tomislav Ćorić. Odgovarao je na aktualna energetska pitanja oko LNG terminala na Krku, natječaja za izdavanje dozvola za istraživanje i eksploataciju nafte i plina na području Dinarida, rafinerije u Bosanskom Brodu.

O rafineriji Bosanski Brod

Brođani će barem ovu godinu zdravo disati. Mogu li se nadati da će dugoročno imati čist zrak, na što imaju ljudsko i građansko pravo. Što je s projektom plinofikacije rafinerije u Brodu?

- Brođani se mogu nadati da će dugoročno imati čisti zrak. Remont u rafineriji u Bosanskom Brodu praćen je i nekim kadrovskim promjenama na čelu rafinerije. Kad ta nova ekipa bude spremna za komunikaciju ona će se nastaviti. Prethodni mjeseci donijeli su komunikaciju na najvišoj razini s vodstvom rafinerije Brod. Vjerujem da nema ni jedan razlog da se razgovori o dobavi odnonso opskrbi rafinerije Brod plinom s hrvatske strane u konačnici ne dovrše, rekao je ministar Ćorić.

O LNG terminalu na Krku

Vlada je odlučila da će se za realizaciju prve faze izgradnje LNG terminala na Krku iz proračuna izdvojiti 100 milijuna eura. To je mnogo novca - što Hrvatskoj donosi taj projekt, energetsku neovisnost, zaradu?

- Sto milijuna eura nije malen novac. ali je to novac koji je Hrvatska zaslužuje izdvojiti za sigurnost opskrbe i za diverzifikaciju dobavnih pravaca u segmentu plina. Projekt LNG-a na otoku Krku je proglašen strateškim u srpnju 2015. Naši napori do sada su se pokazali opravdanima i vjerujem da ćemo dogodine, osim sigurnosnog aspekta, afirmirati i komercijalni aspekt projekta. Puni kapacitet LNG terminala je 2,6 mlrd. m3 , a dosad je zakupljeno 0,52 mlrd. m3. No okolnosti nam idu na ruku. Od 2025. godine brodski promet u Jadranskom moru bit će usmjeren na LNG kao pogonsko gorivo, a i naši susjedi izražavaju interes za zakup, rekao je ministar energetike.

● Azimov: Nemamo ništa protiv LNG terminala, ali ruski plin je jeftiniji

O natječaju za izdavanje dozvola za istraživanje i eksploataciju nafte i plina na području Dinarida

Na pitanje kako se tu radi o području Velebita, Dinare, Mosora, Biokova i trebamo li se zabrinuti za jedinstveni okoliš gorske Hrvatske ministar Ćorić je rekao da ne trebamo biti zabrinuti.

Što se očekuje od natječaja?

- U posljednjih godinu i pol dana radimo na tome da izgradimo infrastrukturu u energetskom sektoru te da utječemo na povećanja mogućnosti istraživanja i eksploatacije ugljikovodika. Novi zakon otvorio je put dvama nadmetanjima, u Panonu, otvorenom u studenom 2018., a ovaj natječaj je za potpuno neistraženo područje Dinarida gdje planiramo analizirati postoje li određene količine ugljikovodika. Površina se rasprostire na šest županija (12.100 km2). Prva faza istraživanja koja traje 5-7 godina je potpuno neinvazivna i nema razloga za zabrinutost. Treba istaknuti da ne može doći do eksploatacije bez dogovora s lokalnom zajednicom. Istražni prostori su odmaknuti od obale mora, nacionalnih parkova, vodozaštitnih područja, biljnih i životinjskih rezervata. Ne vidim da ima ikakve opasnosti, odgovorio je Ćorić.

O uhljebljivanju

Na kraju je ministar odgovorio i na prozivanja kojim se HNS optužuje za uhljebljivanje u Fondu za zaštitu okoliša koji je pod njegovim resorom.