20:35 / 16.06.2020.

Autor: S.M./Tema dana/HRT

Ćorušić i Vrdoljak o javnom zdravstvenom sustavu

-

-

Foto: - / -

Dug u zdravstvu penje se prema devet milijardi kuna. Toj itekako zabrinjavajućoj brojci treba dodati još dvije milijarde koliko iznosi obeštećenje liječnicima za neplaćeni prekovremeni rad.
Dug u zdravstvu penje se prema devet milijardi kuna. Toj itekako zabrinjavajućoj brojci treba dodati još dvije milijarde koliko iznosi obeštećenje liječnicima za neplaćeni prekovremeni rad.

Hrvatska za zdravstvo izdvaja godišnje oko 804 eura po glavi stanovnika. U odnosu na neke druge države to i nije visoki iznos. Ante Ćorušić (HDZ) dodao je da je ipak realna procjena oko 930 eura po osobi godišnje. - Svejedno je to tri puta manje nego što Njemačka izdvaja. Ali me nitko ne može uvjeriti da je njemački sustav javnog zdravstva bolji od hrvatskog, rekao je Ćorušić.  

Danko Velimir Vrdoljak (Restart koalicija) kazao je da su "postojeći dugovi doveli do bankrota".

- Dospjelih dugova imamo oko 5 mlrd. To su dugovi koje se zakonski mora vratiti unutar 60 dana. Žao mi je kolege Ćorušića zato jer on predstavlja zdravstvenu administraciju koja je zadnjih pet godina najgora zdravstvena administracija u povijesti hrvatskog zdravstva, kazao je.

Smatra da je potrebno centralizirati sustav javne nabave.

- Ne možete dozvoliti da na KBC-u Zagreb kirurški konac košta 100 kuna, u KBC-u "Sestre milosrdnice" 90 kuna, a u Rijeci 120 kuna. To je nedopustivo, dodaje Vrdoljak.

Ćorušić je kazao da je u zadnje četiri godine u kapitalnu opremu i infrastrukturne projekte uloženo 2 milijarde i 85 milijuna kuna te da "u četiri godine vlade Zorana Milanovića nije bilo ništa od toga."

- S druge strane, preko projekata Europskog socijalnog fonda je 350 milijuna kuna rezervirano za specijalizacije za deficitarna zanimanja: primarnu zaštitu, dakle obiteljsku medicinu, ginekologiju, pedijatriju, kliničku radiologiju i hitnu medicinsku pomoć. Prema tome, ne možemo reći i ne slažem se s time da je ovo najgora zdravstvena administracija, bilo je puno pogrešaka i prije, dodao je Ćorušić.

Na pitanje kako planiraju oživjeti devastiranu primarnu zdravstvenu zaštitu, Vrdoljak je odgovorio da je to veliki dio njihova programa.

- Ono što pokušavamo je tu dostupnost, pristupačnost zdravstvenom sustavu napraviti kroz primarnu zdravstvenu zaštitu, jer ovakvim načinom kako se do sada vodilo, Štamparovska, socijalna medicina će za 10 godina nestati, domovi zdravlja kakvi postoje, kakve znamo i kakvih se sjećamo više neće biti. Mi se hitno moramo vratiti tom, pogotovo što se pokazalo sada za vrijeme ove krize, da je to ipak jedan dobar sustav koji je napravio, podloga za dobro rješavanje velikih kriza, rekao je Vrdoljak.

O problemu specijalizacije, Ćorušić je kazao da su zahvaljujući Europskom socijalnom fondu prošle godine raspisali 222 specijalizacije u ukupnom iznosu od više od 200 milijuna kuna što, kako je kazao, nije lako pokriti, pogotovo u ruralnim područjima koja nemaju sredstava za specijalizacije.

- Mladi doktori koji sada žele raditi u takvim područjima, a liječnici su obiteljske medicine i nemaju specijalizaciju, njima će se kroz iduću financijsku omotnicu Europske komisije omogućiti brže specijaliziranje, a starijim liječnicima kroz varijantu, a, b i c dati mogućnost specijalizacije po kraćem postupku, rekao je Ćorušić.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!