18:12 / 21.08.2020.

Autor: Boris Kanazir/Dnevnik/IMS/HRT

Covid-19 ima obilježja sistemske bolesti

-

-

Foto: - / -

Kronični umor, slabost, opadanja kose te različite neurološke tegobe i mjesecima nakon izliječenja primarne infekcije ukazuju na to da je COVID-19 sistemska bolest koja može zahvatiti cijeli organizam.
Koronavirusna infekcija može ostaviti trajne posljedice kod osoba koje su je preboljele, pokazuju dosadašnja iskustva liječnika i znanstvenika. Kronični umor, slabost, opadanja kose te različite neurološke tegobe i mjesecima nakon izliječenja primarne infekcije ukazuju na to da je COVID-19 sistemska bolest koja može zahvatiti cijeli organizam.

Desetak dana paklene borbe s koronavirusom doktor Većeslav Bergman nerado se prisjeća. Visoka temperatura, glavobolja, povraćanje, potpuna nemoć, zatim mjesec dana oporavka.

- Nakon jedno mjesec dana počela mi je intenzivno otpadati kosa, ja bih poslije tuširanja morao čistiti sifon koliko mi je kose otpalo. I dandanas nemam dobar osjećaj ravnoteže, tako da više ne mogu voziti motor, otkriva dr. Bergman. 

Ni danas, kaže, nije isti kao prije bolesti, ali dobro je prošao. Pluća su mu se potpuno oporavila, a presađeno srce s kojim živi već više od desetljeća opaki virus nije zahvatio. Sve je jasnije da COVID-19 može ostaviti dugotrajne posljedice na cijelom organizmu.

- Kod srca opisujemo akutni koronarni sindrom, srčani infarkt, zatajenje srca. Kod bubrega - akutno oštećenje. Međutim, poznavajući patofiziologiju, način, mehanizam nastanka tih promjena, za očekivati je da će jedan dio tih ljudi imati trajne posljedice, kaže prof. dr. sc. Ivan Puljiz, Klinika za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević".

Nakon težih oblika bolesti najčešći su neurološki problemi, poput kroničnog umora. Znanstvenici pokušavaju otkriti kako i zašto nastaju.

- Uistinu ne znamo kakvi se simptomi mogu pojaviti nakon dva mjeseca ili nakon šest mjeseci kad smo preboljeli ovu bolest. I tu je takozvana opasnost kroničnih sekvela. Sekvele su vam dio bolesti kronično nakon primarne bolesti, objašnjava prof. dr. sc. Ivan Đikić.

- Svi ti simptomi koje mi do sada smo mogli vidjet mogli bi imati pozadinu koja je upalne naravi, pri čemu onda naš imuni sustav prejako reagira protiv tog virusa i onda škodi našim živcima ili škodi našem živčanom sustavu, mišljenja je prof. dr. sc. Luka Čičin Šain.

Koronavirusna infekcija ima obilježja sistemske bolesti, no još mnogo toga o njoj treba otkriti. U međuvremenu - odgovorno ponašanje najbolja je zaštita.

- Ne smijemo širiti bilo kakvu paniku, senzacionalističke vijesti da je to sada omogućilo da će nam biti zahvaćeno sve - od mozga pa do prstiju. U isto to vrijeme ne smije se ni zanemarivati, pogotovo ne riječima da je dobro da je zaraženo što više mladih sad po ljeti jer ćemo stvoriti imunitet, poručuje prof. Đikić. 

Ipak, primjeri Švedske i Velike Britanije pokazuju da širenje koronavirusa ne stvara kolektivni imunitet i, koliko je sada poznato, moći će se zaustaviti samo cjepivom.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!