11:21 / 31.12.2021.

Autor: Studio 4/IMS/HTV/A.P.C.

Prof. Mihaljević: Program transplantacija u KBC-u Zagreb nije stao

Prof. dr. Slobodan Mihaljević, predstojnik Klinike za anesteziologiju, KBC Zagreb

Prof. dr. Slobodan Mihaljević, predstojnik Klinike za anesteziologiju, KBC Zagreb

Foto: Studio 4/HTV / HRT

Profesor Slobodan Mihaljević, predstojnik Klinike za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivnu medicinu i terapiju boli KBC-a Zagreb, gostujući u Studiju 4 govorio je o velikom uspjehu - prvoj bilateralnoj transplantaciji pluća obavljenoj u Hrvatskoj, o značenju anesteziološke struke, transplantacijskom programu koji ni pandemija nije zaustavila te o tome kako se struka i djelatnici KBC-a Zagreb nose s COVID-om i svime što ta teška bolest donosi. 

Kao uvod u razgovor, emitirana je reportaža o prvoj transplantaciji pluća u Hrvatskoj, obavljenoj u travnju na KBC-u Zagreb, nakon koje je u toj klinici izvedeno još osam takvih zahtjevnih operacija.  


- Transplantacija pluća zaista je veliki uspjeh. Pripreme su trajale više godina. U realizaciju se Klinika za anesteziju u cijelosti uključila i mogla je iznijeti taj teret anestezije, odnosno intenzivne medicine za transplantirana pluća, i prva i deveta koja su transplantirana, rekao je prof. dr. sc. Slobodan Mihaljević


Točno je, rekao je, da je ova zahtjevna operacija izvedena usred pandemije izazvane koronavirusom, koja odnosi velik dio kadrova. 


- Pandemija nam nosi veliki dio kadrova i mi smo, možemo reći, osnovica na kojoj se, uz još neke specijalnosti, vrši zbrinjavanje COVID-a u KBC-u Zagreb. Međutim, na poziv da Hrvatska mora krenuti s transplantacijom pluća, Klinika za anesteziju krenula je u taj posao i samostalno je, uz neki mali suport, krenula u prvu i dosad ukupno devet transplantacija pluća, rekao je prof. Mihaljević.


Dosad se u Hrvatskoj nisu izvodile takve kompleksne operacije, a i sada se u široj regiji izvode jedino na KBC-u Zagreb. 


- To je složena i kompleksna operacija koja zahtijeva uključenost niza specijalnosti, mislim da je čak sedam klinika uključeno. Međutim, poslije samog zahvata, dolazi onaj dio koji na jedan način ne pratimo, a to je intenzivna medicina, kada mi pacijenta preuzimamo u našu "šok-sobu" i pratimo postupak oporavka, radeći pritom mjere kako da taj bolesnik preživi taj dio u najboljem smislu riječi. Najsretniji smo kad ga ispratimo, kada izlazi iz naše jedinice intenzivne medicine, rekao je. 


Anesteziolozi su ključni u jedinicama intenzivnog liječenja

 

- Svi misle kada govorimo o anesteziolozima da je to samo priprema za operaciju, međutim okosnica našeg rada je intenzivna medicina. Mi danas imamo pet jedinica intenzivne medicine u KBC-u Zagreb. U njima danonoćno naši djelatnici, kako liječnici tako i tehničari, bdiju nad pacijentima i rade aspekte intenzivne medicine, što podrazumijeva njegu, terapiju i intenzivnu medicinu, odnosno monitoring, objasnio je prof. Mihaljević ulogu stručnjaka intenzivne medicine.    



Transplantacijski program nije stao ni minutu tijekom pandemije


- Transplantacijski program, niti bilo koji program koji je postavljen pred nas u KBC-u Zagreb, nije stao ni minutu u vrijeme pandemije. Dakle, mi smo prošle godine presadili 28 srca, 43 bubrega, devet pluća. Odgovorili smo na sve zahtjeve koje je pred nas postavila struka i menadžment bolnice, sve zahvaljujući dobrom kadroviranju i osiguranju dostatnih kadrova u području anesteziologije, ustvrdio je prof. Mihaljević. 



Stopa smrtnosti pacijenata s COVID-om na respiratoru - "dnevno gubimo autobus ljudi" 


- KBC Zagreb ima devet COVID odjela, od kojih su tri COVID odjela intenzivne medicine na kojima je broj kreveta prema potrebama, a obično se kreće od 30. Drugi COVID odjeli su manje zahtjevni, na njima su pacijenti koji ne zahtijevaju invazivne mjere liječenja, uključujući respiratore, objasnio je, dodajući da su ondje pacijenti s blažom do teškom kliničkom slikom, a riječ je o oko 250 bolesničkih kreveta. 


- Točno je da je smrtnost pacijenata na respiratorima visoka i u KBC-u Zagreb i u drugdje. Znači, mi smo poraženi kad izgubimo COVID pacijenta. Međutim, kod COVID infekcija i mi i čitav svijet još uvijek se tražimo u terapijama. Znači, to je individualna terapijska opcija u kojoj morate naći za svakog pacijenta odgovarajući pristup. Pitanje je, na koje još uvijek dvojimo, dolaze li ti pacijenti na vrijeme u bolnicu i vidimo li u određenom momentu pristup zadovoljavajućoj terapijskoj opciji da bismo pacijenta spasili, rekao je prof. Mihaljević.   


- Dnevno gubimo, rekao bih, jedan autobus ljudi. To je ogroman broj ljudi koji završava na način da i pored svih mjera koje danas imamo na raspolaganju, nismo dostigli nivo zbrinjavanja da možemo tu smrtnost svesti u nekakve prihvatljive okvire, rekao je.


Dodao je da je, statistički gledano, stopa smrtnosti svih pacijenata s COVID-om primljenih na KBC Zagreb 14%, ali je "smrtnost pacijenata koji završe na strojevima daleko veća".


- Mi se trudimo, primjenjujemo terapijske opcije, proučavamo literaturu, ali još uvijek imamo veliku, veliku smrtnost. COVID je specijalna priča, za tu je bolest specifičan akutni respiratorni sindrom i unatoč svim tehnikama liječenja još uvijek imamo veliku smrtnost, kako mi, tako i svi, kazao je.  


Cijepljenje - mjera koja može smanjiti smrtnost od COVID-a


- Cijepljenje je jedina mjera koju mi kao pacijenti i kao liječnici možemo poduzeti u što manjoj smrtnosti od COVID-a, rekao je. 


Kazao je kako svi stalno mislimo da će se pritisak smanjiti, no na COVID odjelima KBC-a Zagreb, kaže, nema slobodnih mjesta, iako su kapaciteti s 250 kreveta veliki. 


Dodao je kako se usuđuje reći da je sada tek početak dugotrajnog zbrinjavanja COVID pacijenata. 


- Bojim se da će moji kolege koji danas završavaju specijalizaciju čitav svoj radni vijek raditi na zbrinjavanju post COVID posljedica na pacijentima koji su preboljeli neku od kliničkih slika COVID-a. rekao je.


Potvrdio je da je barem 75% pacijenata s težim kliničkim slikama necijepljeno. 

- Međutim, imamo i pacijenata koji su jednom ili dva puta cijepljeni pa dobiju COVID. Imamo i pacijente koji su već preboljeli pa ponovno dobiju COVID. Postoji šarenilo kliničkih slika, govorim pritom o ovoj zadnjoj varijanti, a kako će biti s omikron-varijantom, tek ćemo vidjeti, kaže.


Post COVID - posljedice ćemo moći sagledati u godinama koje dolaze 


-  Neki dan pitao me kolega Marčinko na psihijatriji ima li smisla otvoriti post COVID ambulante na psihijatriji. Složili smo se da bi to bilo neophodno. Kad prođete naš dio na Jordanovcu, vidite četiri ili pet post COVID ambulanta. U situaciji smo da COVID, odnosno post COVID ostavlja posljedice i na respiratornom traktu i na svim drugim dijelovima ljudskog organizma, to ćemo tek narednih godina moći sagledati, rekao je prof. Mihaljević. 


Ustvrdio je da su svi anesteziolozi, na svim lokacijama KBC-a Zagreb, cijelo vrijeme tijekom pandemije i potresa radili punim kapacitetima, a tako je i danas. 


- Što se tiče posjeta bolesnicima, izađemo u susret obitelji kada je neki pacijent u jako lošem stanju i dopustimo posjet u odgovarajućim epidemiološkim uvjetima, međutim ostalih posjeta nema kako bismo što više zaštitili pacijente od COVID-a, kazao je. 


Istaknuo je da je procijepljenost djelatnika na klinikama KBC-a Zagreb vrlo visoka. 


- Kad me poznanici i pacijenti pitaju treba li se cijepiti, ja samo kažem primjer naše Klinike, gdje je procijepljenost jako visoka, da nema ispada djelatnika koji su cijepljeni iz službe i uglavnom se infekcije dogode izvan bolnice, u bliskom kontaktu s rodbinom, djecom. Cijepljenje, dakle, daje rezultate u našem svakodnevnom radu.

Novu godinu proslavit će u krugu obitelji, neće ići ni na kakva javna okupljanja.


- Djelatnici Klinike radno će proslaviti Novu godinu, vjerojatno dežurni u salama, a ostali će biti u krugu obitelji.


- Mi, osim što smo anesteziolozi, reanimatolozi, liječnici intenzivne medicine, imamo svoje obitelji. U prosjeku, u godini dva i pol mjeseca nismo doma, nego u bolnici, neki i više, pa nastojimo svaki slobodan trenutak provesti s obitelji, rekao je. 


- Svojim prijateljima preporučujem - jedini mali korak koji mogu u uvjetima ove pandemije napraviti - prvo da se cijepe, drugo da se pridržavaju epidemioloških mjera, a osnovno je nositi masku.


-Tko god misli da je maska nešto nepotrebno, u krivu je. Moji djelatnici uvijek su zaštićeni maskom, naočalama i odijelom. Nema širenja COVID-a ako smo zaštićeni maskom. Dobre su i obične plave i zelene maske, koje manje štite, ali FFP2 I FFP3 su preporučljve. Zato ako idete u gomilu, nosite bolje maske koje će vas zaštititi od COVID-a, preporučio je.



Naglasio je da Hrvatska nije država koja ima mnogo novca, a prosječno liječenje bolesnika s COVID-om stoji oko 6000 dolara.


- Mi smo došli do računa od 1,2 mil. kuna, a ako uključimo strojnu ventilaciju i drugu aparaturu, pomislite koliko zdravstveni sustav danas košta liječenje COVID pacijenata - ako se ne štitimo, ne cijepimo i ne pridržavamo epidemioloških mjera. To su ogromni iznosi, potrošimo i sredstva i ljude.


- Različite zemlje imaju različit pristup mjerama, međutim, u okolnostima u kojima živimo i radimo, nitko nam ne može nametnuti mjere ako mi sami, pojedinci nismo ti koji ćemo se pridržavati mjera, rekao je prof. Mihaljević.


- Naš narod je takav kakav je. Zato bih apelirao da se drže epidemioloških mjera, da se cijepe, da nose zaštitne maske u situacijama gdje će biti više ljudi i, naravno, da održavaju distancu. Sve možemo, i razgovarati na dovoljnoj udaljenosti i družiti se, samo je do pojedinca koji mora provoditi mjere koje su predložene, poručio je. 


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!