Crna knjiga: Janjetina za 38 tisuća i sudski proces koji traje 47 godina

Huić je napomenuo i da u Hrvatskoj nitko ne odgovara, odnosno ne snosi sankcije zbog netransparentnog trošenja javnog novca.

Rasipanje javnog novca u Hrvatskoj toliko je raširena pojava da je teško odabrati pobjednika. Od dvostrukih stupića do milijardi za gubitaše, uistinu se teško odlučiti za favorite. U Studiju 4 o tome je govorio Davor Huić, predsjednik udruge Lipa.

Ta je udruga naime posljednjih godinu dana skupljala primjere rasipanja javnog novca iz analize državne agencije za reviziju, medija i dojava građana. Rezultat tog projekta je tzv. Crna knjiga koju će danas predstaviti javnosti.

Primjera je mnogo, kaže Huić - od načelničkog naručivanja janjetine za 38 tisuća kuna do krupnih stvari poput 4,5 mlrd. kuna koje ćemo izgubiti na jamstvima za brodogradnju.

Kada je riječ o pravosuđu, tu je, kaže, presuda, točnije sudski proces koji je trajao više od 47 godina, a sudac koji ga je naslijedio, mlađi je od samog procesa.

Premda apsurdni, primjeri nikako nisu smiješni, naglašava Huić. Oni su  upozorenje građanima. A uz svaki slučaj koji su opisali, dali su i preporuke kako bismo trebali urediti tu stvar.

- Recimo puno novca se troši na udruge na netransparentan način - ne po natječajima, jasnim kriterijima, fale programi itd. Zato smo dali prijedlog kako bi se i to moglo urediti - da budu stroži kriteriji i da se udruge financiraju javnim novcem samo ako dokažu da se mogu financirati same - na svaku kunu koju same ostvare da mogu aplicirati za javni novac - predlaže Huić.

- Građane sve to jako zanima jer se susreću s tim svakodnevno i ne razumiju zašto se to događa. Recimo 50 posto vode u sustavu Hrvatskog vodovoda se gubi. Građani uplaćuju oko 2 mlrd. kuna za održavanje tog sustava, a u nekim gradovima imate i do 90 posto gubitaka. Jedno su curenja zbog zastarjelih instalacija, drugo su ilegalni priključci. I imate državu koja se bavi svim mogućim stvarima kojima se ne treba baviti, ali ne i sređivanjem infrastrukture, recimo.

Na okruglom stolu bit će i ugledni ekonomisti jer je sve to politekonomska tema, povezano je s političkom analizom.

- Trebamo znati zašto građani biraju ljude koji se s njihovim novcima ponašaju na takav način. Želimo znati na koji način se grade klijentelističke mreže, kako se novac iz proračuna koristi za političku promociju vlastite stranke - naglašava Huić.

Napomenuo je i da u Hrvatskoj nitko ne odgovara, odnosno ne snosi sankcije zbog netransparentnog trošenja javnog novca.

- Imate državnu reviziju koja daje negativno mišljenje, ali nema nikakvih sankcija i oni mogu to opet ponoviti. Podaci Državnog zavoda za reviziju pokazuju da 25 posto ljudi koji su napravili grešku na koju je revizija upozorila, nisu ispravili tu grešku - kaže.

Huić smatra da u predizbornim kampanjama političari rade dvije nespojive stvari istovremeno - s jedne strane obećaju da će se novac trošiti transparentnije, a s druge obećaju darove - braniteljima veća prava, umirovljenicima veće mirovine...

Rješenje za sve to, kaže Huić, razvoj je građanske svijesti - da građani pošalju signal političarima kakvu politiku žele, a jedino mjesto na kojem se može utjecati na političare je biračko mjesto. Pritisak javnosti se treba povećati i tada možemo očekivati napredak - poručuje.