07:00 / 29.08.2021.

Autor: Tamara Marković/Dnevnik/HRT

Crna statistika s hrvatskih prometnica

Prometna nesreća

Prometna nesreća

Foto: Sanjin Strukic / PIXSELL

U prvih 7 mjeseci ove godine na hrvatskim cestama dogodilo se 1.305 teških prometnih nesreća, što je 17 više nego lani. Smrtno je stradalo 165 osoba, što je 8 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Glavni ubojice u prometu su brzina, alkohol i nekorištenje sigurnosnog pojasa.


Ljubav Tonija Hamera prema motociklima rodila se prije 40 godina. Na dva je kotača prešao više od 400 tisuća kilometara, što je otprilike kao da je 10 puta obišao zemaljsku kuglu. No gotovo je stradao na kućnom pragu.

- Sve te nesreće se događaju kad se najmanje nadaš. Proputovao sam pola Europe, to je pun kilometara s motorom i nesreća mi se dogodila 300 metara od kuće. Kad sam bio totalno opušten na motoru praktički čovjek je.. ne mogu niti njega kriviti i on je bio malo preopušten i evo to se dogodilo, i nisam bio kriv – ispričao je Hamer.

Ali trauma ostane za cijeli život. Želja za adrenalinom u kombinaciji s neiskustvom može završiti tragično.

- Svaki 4. poginuli u RH u prvih 7 mjeseci ove godine je motociklist ili mopedist. To je pokazatelj da oni često stradavaju. U 60 posto prometnih nesreća, oni su skrivili tu nesreću. Ali isto tako je čest slučaj da vozači drugih vozila krivo procjenjuju brzinu motocikla – kaže Miron Huljak iz Službe za sigurnost cestovnog prometa Ravnateljstva policije.

U ljetnim mjesecima teško je procijeniti i brzinu u koloni. Uz održavanje razmaka, važno je i paziti na propisanu brzinu, tijekom privremene regulacije prometa na autocesti.

- Brzina nije smanjena na autocesti bez veze, nego zato što za to postoji razlog. Alkohol niti slučajno, uopće sad nije bitno što se može imati 0,5 promila, ništa ne bi trebalo uzimati. Treba imati dovoljno tekućine i ne „mobitelirati” - napominje Huljak.

Stručnjaci upozoravaju da je prometna kultura u Hrvatskoj na niskoj razini.

Po riječima Rajka Horvata, voditelja katedre za tehniku cestovnog prometa fali nam kontinuirani prometni odgoj, počevši od najranije dječje dobi, pa cjelokupnog životnog obrazovanja.

- Prometni propisi su materija koja se vrlo brzo zaboravlja, pa stariji sudionici u prometu voze po automatizmu – kaže Horvat.

A samo trenutak nepažnje dovoljan je da posljedice budu kobne.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!