Crne brojke na hrvatskim cestama

U utorak je u trima nesrećama poginulo petero ljudi. Crna statistika obilježila je siječanj u kojem je dosad više poginulih nego u istom razdoblju lani. Što su uzroci i što poduzima policija? Hoće li rigoroznije kazne odvratiti vozače od kršenja propisa?

U emisiji "U mreži Prvog" na ta su pitanja odgovarali: voditelj Službe za sigurnost cestovnog prometa u Ravnateljstvu policije Josip Mataija, profesor Rajko Horvat s Fakulteta prometnih znanosti i pomoćnik glavnog tajnika HAK-a Sinan Alispahić.

U utorak su se dogodile velike tragedije u jednom danu, čak 30 težih prometnih nesreća, u trima nesrećama poginulo je pet osoba, a u ostalima je ozlijeđeno ukupno 37 ljudi.  

- Zaista crne brojke. Ne pamtimo već duže vrijeme takav dan. Obično se najteže prometne nesreće događaju vikendom, rekao je Mataija.

Mataija ističe da je u većini najtežih prometnih nesreća uzrok brzina, a postotak smrtno stradalih između 40 i 50%.

- Zato bih ja iskoristio ovu priliku i pozvao sve vozače, odnosno sve sudionike u prometu da upravo u ovim zimskim uvjetima pripaze, prilagode brzinu, što mislim da je ono najvažnije, a isto tako i pješaci, da se označe jer znamo da dan kraće traje, dakle da nisu toliko uočljivi vozačima. Što ih vozač prije uoči, to će prije moći reagirati, odnosno izbjeći nalet na njih, istaknuo je i naglasio da ima više kontrola i da će se nabaviti određeni broj fiksnih kamera koje će uskoro biti na našim prometnicama.

-  Što se tiče poduzimanja policije, uvijek kombiniramo preventivne i represivne aktivnosti jer smo svjesni da nećemo samo represivnim aktivnostima postići cilj. Dakle, aktivnosti što se tiče represije, uglavnom smo usmjerili na takozvane četiri ubojice u prometu - brzinu, alkohol, korištenje mobitela i nekorištenje sigurnosnog pojasa. Naravno, aktivnosti provodimo i prema određenim rizičnim skupinama sudionika u prometu. Tu prvenstveno mislim na recidiviste, dakle ljude koji uporno i stalno čine prometne prekršaje i to one najteže. Što se tiče preventivnih mjera, tu smo se usmjerili na najranjivije sudionike u prometu, dakle djecu, pješake, mlade vozače, vozače mopeda, motocikla, vozače bicikla, naglašava Mataija.

Horvat ističe da policija nije ta koja može riješiti ovaj gorući problem te da je ona samo jedan segment.

- Istraživanja koja su obavljena u Njemačkoj, nakon izmjene zakona o sigurnosti prometa na cestama, pokazuju da na samo 10% vozača utječe promjena zakona na dulje razdoblje. Međutim ovo kod nas je refleksija nečeg drugog. Sigurnost cestovnog prometa još uvijek se promatra kao periferija prioriteta, bilo gospodarskog, ekonomskog, kulturološkog i svakog drugog razvoja ovog društva, naglašava Horvat i dodaje kako su  pojedine države u Europi i svijetu, a to su najčešće ekonomski najrazvijenije države, shvatile da je 2 ili 3% BDP-a nešto što se ne može oprostiti, odnosno ne može se izdvajati za saniranje posljedica.

- Mi u Hrvatskoj još uvijek izdvajamo sredstva za saniranje posljedica, a ne djelujemo na uzrok. Mora se sustavno prije svega pristupiti tom problemu. Ne može Ministarstvo unutarnjih poslova biti jedini krivac za takvo stanje, naglašava.

Horvat ističe da prije svega treba promjena svijesti o važnosti sigurnosti cestovnog prometa, ali ne samo Ministarstva unutarnjih poslova, već i saborskih zastupnika i Vlade Republike Hrvatske.

- Koliko god Ministarstvo unutarnjih poslova željelo, planiralo i poduzimalo u svom dijelu akcije, ostali subjekti to ne prate, napominje Horvat.

Alispahić naglašava da se HAK, kontinuirano u zadnjih 50 godina, jedini u našoj državi sustavno bavi preventivom i djeluje na najmlađu populaciju, od djece vrtićke dobi, osnovne škole, do učenika završnih godina srednje škole.

- I ono što je važno, HAK svakodnevno informira javnost, informira vozače, brine o njima, o stanju na našim prometnicama, ističe.

U zadnjih nekoliko nesreća u prvi je  plan stavljena dob vozača te Mataija naglašava da su upravo zbog toga željeli uvesti mjeru obaveznog liječničkog pregleda nakon 67 godina, kod produljenja vozačke dozvole. Kada su analizirali prometne nesreće koje su izazvali stariji vozači, u 70 posto slučajeva oni su bili krivci.

- Ne želimo zakonskim mjerama ograničiti njih u vožnji. Međutim, svjesni smo, a i to medicina potvrđuje, da što je čovjek stariji sve su mu slabiji refleksi i sve slabije vidi, ističe Mataija.

Prošle godine bilo je evidentirano 317 smrtno stradalih osoba, 14 manje nego godinu prije.

- S tim smanjenjem ne možemo biti zadovoljni. Smatramo da je tih 317 osoba  previše, zaključio je Mataija.