Plenković: Crna Gora najbolja u procesu pristupa u EU

Crna Gora je najviše napredala u procesu pristupa Europskoj uniji i Hrvatska će je i dalje podržavati na tom putu, rekao je u utorak premijer Andrej Plenković nakon razgovora s crnogorskim kolegom Dritanom Abazovićem, dodavši da dvije zemlje rade na jačanju gospodarske suradnje i rješavanju preostalih bilateralnih pitanja.

- Pregovaraju 10 godina. Crna Gora je zemlja koja je otvorila svih 35 poglavlja u kojima je strukturirana pravna stečevina EU. U fazi smo da želimo da se se kreće prema što učinkovitijem ispunjavanju kriterija za zatvaranje tih poglavlja", kazao je Plenković na konferenciji za novinare.

Po njegovim riječima, "Crna Gora je najnaprednija u tom procesu".

- Mislim da uz dobru dinamiku i političku potporu te rješavanje određenih prethodnih političkih pitanja i kriterija, osobito formiranje i popunjavanje Ustavnog suda, tada bi mogla bez većih problema ubrzati svoju dinamiku. Mi ćemo je na tom putu naravno podržati, poručio je Plenković.

Šef hrvatske vlade je također podsjetio da dvije zemlje proteklih godina rade i na snaženju gospodarske suradnje.

- Razgovarali smo i kako su Hrvatska i Crna Gora proteklih nekoliko godina povećali trgovinsku razmjenu, trenutno je na 236 milijuna eura, što je sjajno, povećanje za oko 100 milijuna, rekao je Plenković.

- Nama je u interesu da se s Crnom Gorom povezujemo i kada je riječ o trans europskim prometnim i energetskim pravcima, osobito jadransko-jonski koridor. Isto tako da se nastave razgovori vezani uz jadransko-jonski plinovod. Sve su to teme koje su se dodatno aktualizirale nakon brutalne ruske agresije na Ukrajinu, dodao je premijer.

Značajna potpora Hrvatske na europskom putu 

Abazović je kazao da je budućnost Hrvatske i Crne Gore zajednička te da svoju zemlju vidi kao dio Europske unije te zaželio da se odnosi dviju zemalja "podignu na najveću moguću razinu".

- Mi smo zahvalni Hrvatskoj što je Europsku uniju dovela na naše granice i očekujem da upravo Hrvatska, kao naš najbliži susjed, naša bratska država, bude glavni pokretač svega onoga europskog u Crnoj Gori. Postoje zadaci koje moramo riješiti, pitanja za koja je potreban širi konsenzus, kazao je Abazović.

Hrvatska nam je, rekao je Abazović, "motivator da odradimo svoje zadatke vezane za integraciju u EU".

Abazović je napomenuo da su brojna poglavlja spremna za zatvaranje te da čekaju da se ta "tehnička stvar potvrdi od strane Europske komisije".

- Ako to postignemo vjerujem da će Hrvatska biti među prvim državama koje će podržati 'načelo zasluga' glede napredovanja na putu europskih integracija. To je naš interes i vjerujem da je to interes i Hrvatske, rekao je.

Cilj je, kako je istaknuo, "stabilizirati regiju i slati dobre poruke (...) da ne unosimo nemir u ovim složenim vremenima, posebno na istoku Europe, a koji se reflektira i na nas, dodao je.

- Crna Gora učiniti sve da bude prva iduća članica Europske unije, poručio je crnogorski premijer.

Riješiti preostala bilateralna pitanja 

Na konferenciji za medije nije propustio istaknuto da pitanja koja su "teret prošlosti" neće usporiti razvoj odnosa Hrvatske i Crne Gore.

- Ali bi bilo korisno da ih rješavamo. Za neke imamo rješenje i u dobrom duhu osjeća se lijepa energija kako bismo jedno po jedno skidali s dnevnog reda i skoncentrirali se na ono što je naša budućnost, rekao je Abazović.

Plenković je rekao da je želja vlade da nastavimo rješavati naša brojna rezidualna pitanja iz vremena raspada bivše SFRJ i agresije velikosrpskog Miloševićevog režima na Hrvatsku.

- Tih pitanja je ostalo više: od pitanja granice pa do rješavanja pitanja školskog broda "Jadran" za koji želimo da se vrati u Hrvatsku, do postavljanja spomen ploče u Morinju, rekao je Plenković.

Zahvalio je Abazoviću što je u novu vladu uključio Adrijana Vuksanovića, koji je ministar i predsjednik Hrvatske građanske inicijative, te pozdravlja pomake u vezi korištenja Hrvatskog doma u Donjoj Lastvi, u Tivatu.

- To je važno za očuvanje tradicije i identiteta Hrvata u Boki Kotorskoj. Želimo da bilateralni odnosi i položaj Hrvata u Crnoj Gori i Crnogoraca u Hrvatskoj budu kvalitetni, s poštovanjem i uvažavanjem, rekao je Plenković.

Crnogorski premijer je i komentirao zašto mu je temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC) bio važan jer zbog tog može pasti Vlada te može li se taj tekst izmijeniti.

- Prioritet je europski put, da bi se ostvario niti jedno pitanje ne treba biti prepreka. Ne otvaramo crkvena pitanja, nego ih zatvaramo. Kad budu zatvorena jedina koncentracija će ostati fokus na ovome što je naša zajednička europska budućnost, rekao je.

Smatra da je temeljni ugovor u skladu s Ustavom i zakonu.

- Svaki akt može, ako to netko pokrene pred Ustavnim sudu, doživjeti provjeru. Mnogi akti su doživjeli provjeru, neki je nisu prošli. Mislim da ovdje nema ništa sporno, rekao je Abazović.

Podsjetio je da je Plenković prvi premijer koji mu je uputio poziv za posjet.

- Ovaj termin je i simboličan, sutra je Dan državnost Crne Gore, dodao je Abazović. Hrvatskog premijera je pozvao u uzvratni posjet Crnoj Gori.

Jandroković primio crnogorskog premijera Abazovića

Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković primio je predsjednika crnogorske vlade Dritana Abazovića koji je posjetio Hrvatsku, priopćio je u utorak Sabor.

Sugovornici su potvrdili vrlo dobre odnose Hrvatske i Crne Gore, utemeljene na međusobnom uvažavanju i konstruktivnoj suradnji, posebno u NATO-u.

Jandroković je pozdravio je uključivanje predsjednika Hrvatske građanske inicijative Adrijana Vuksanovića u vladu Crne Gore kao ministra bez portfelja, navodi se u priopćenju.

Jandroković i Abazović istaknuli su važnost daljnje integracije zemalja jugoistoka Europe u članstvo Europske unije. Predsjednik Sabora podržao je opredijeljenost Crne Gore europskim vrijednostima, uz ispunjenje svih preostalih mjerila i kriterija na njezinom putu pridruživanja Europskoj uniji. Također je iskazao spremnost Hrvatske na prenošenje vlastitih znanja i iskustva iz pristupnog procesa i članstva u Uniji.

Sugovornici su pozdravili porast robne razmjene tijekom prošle godine, a prostor za napredak vide u turizmu i infrastrukturnim projektima u prometu.

Dvojica dužnosnika su razgovarali i o utjecaju ruske agresije na Ukrajinu te ekonomskim i političkim posljedicama rata na područje jugoistočne Europe, stoji u priopćenju.