08:59 / 07.01.2018.

Autor: HRT

CRO Demoskop: Sve više neodlučnih birača, prijelomna faza mandata Plenkovićeve Vlade

-

-

Foto: - / -

Prema istraživanjima u nekoliko prethodnih mandata hrvatskih vlada, rast udjela neodlučnih označava prijelomnicu mandata.
Prvo ovogodišnje istraživanje javnog mnijenja o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, koje je početkom siječnja provela agencija Promocije plus (od 2. do 5. siječnja), pokazuje učinke najnovijih zgusnutih događaja na političkoj sceni na politički rejtning i percepciju političkih aktera (odnosi sa Slovenijom u vezi arbitražne odluke, događaji u slučaju Agrokor, politički sukobi u dvije vodeće stranke u zemlji...).

Da su parlamentarni izbori provedeni početkom siječnja (cijela Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost 53-59%), HDZ bi bio relativni pobjednik izbora. Na ljestvici preferencija političkih stranaka vrh pripada HDZ-u s izborom od 29%(prema 30,8% iz prosinca). Vodeća stranka je u posljednja četiri mjeseca 'izgubila' 4,5 postotnih bodova izborne podrške (početkom listopada HDZ je bilježio 33,5% izborne potpore).

S druge strane, SDP u prvom ovogodišnjem istraživanju bilježi izbor od 20,6%. U odnosu na rezultate iz listopada, ova je stranka zabilježila slabiji rezultata od 1,5 postotnih bodova. Na trećem je mjestu Živi zid s izborom od 11,4% (prema 11% iz prosinca, odnosno 6,6% iz listopada). Most je i u ovomjesečnom istraživanju na četvrtom mjestu, sada s izborom od 7% (prije mjesec dana 7,5%). HSS je peti s izbornom podrškom od 3,2% (prije mjesec dana 3,5%), dok je Stranka rada i solidarnost BM 365 na šestom mjestu s izborom od 2,3%  (prema 2,1% iz prosinca). Podršku iznad jedan posto bilježe četiri stranke: Neovisni za Hrvatsku (1,6%), HNS (1,4%), IDS i Pametno (obje po 1,2%).

Pet je stranaka s izborom manjim od 1%: Glas (0,9%), HSU (0,9%), HSP AS (0,9%), HDSSB (0,7%) i HSLS (0,5%). Ostale stranke bilježe skupni izbor od 2,6%. Zabilježen je i porast neodlučnih birača s prošlomjesečnih 11,9% na sadašnjih 14,6%.

Prema istraživanjima u nekoliko prethodnih mandata hrvatskih vlada, rast udjela neodlučnih označava prijelomnicu mandata. Bit će zanimljivo pratiti razinu udjela neodlučnih koji u konačnici mogu odlučiti o izbornom pobjedniku.

Na vrhu ljestvice pozitivnog doživljaja hrvatskih političara peti mjesec zaredom se nalazi 'Nitko' (niti jedan političar), odnosno za 21,2% hrvatskih građana niti jedan hrvatski političar nije najpozitivniji (u odnosu na prošlomjesečnih 21,5%). Na drugom je mjestu predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, koja je najpozitivnija domaća politička osoba za 18,4% hrvatskih građana (prije mjesec dana izbor je iznosio 20,6%). Premijer Plenković zadržao se na trećem mjestu s 11,3% izbora. Slijedi Ivan Pernar s 5,0% izbora (u prosincu 6,5%). Na petom je Davor Bernardić s 4,5% izbora (u prosincu 2,7%), a slijedi Anka Mrak Taritaš s 4,3% izbora (u prosincu 5,2%). Među deset najpozitivnijih domaćih političara još su Božo Petrov (3,7%), Ivan Vilibor Sinčić (2,6%), Tonino Picula (2,0%) te Damir Krstičević i Zdravko Marić (po 1,9%).

Na vrhu ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara je premijer Plenković s izborom od 20,7% (prije mjesec dana 21,5%). Drugo mjesto dijele 'svi političari' kao zasebna kategorija odgovora s izborom od 13,3% (prije mjesec dana 12,9%). Na trećem je mjestu Davor Bernardić s izborom od 8,3% (ista razina kao i prethodni mjesec), a slijedi Milorad Pupovac sa 6,7% (prije mjesec dana 6,3%). Zlatko Hasanbegović je peti sa 6,6% izbora (prije mjesec dana 7,4%). Na šestom mjestu je Ivan Pernar s izborom od 4,8% (prema 4,6% iz prosinca). Među prvih deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Tomislav Karamarko (3,6%), Kolinda Grabar-Kitarović (2,8%), Zoran Milanović (2,6%) i Ivan Vrdoljak (2,4%).

Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsni pokazatelj društvenog optimizma) podupire 20,9% građanki/građana, u odnosu na 18,3% iz prosinca. U ovomjesečnom istraživanju 67,3% ispitanika smatra da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru, u odnosu na 74% iz prosinca. Kakav je smjer zemlje, ne zna 11,8% građana. Najveći udio društvenih optimista bilježi se među glasačima HDZ-a i iznosi 60% (u prosincu 56,1%), dok je među glasačima glavnog koalicijskog partnera HNS-a taj udio znatno niži i iznosi 16,7%. Među glasačima vodeće oporbene stranke, SDP-a, udio društvenih optimista je znatno niži i iznosi samo 3,4%, dok je među glasačima Mosta njih 6,7%, a Živog zida 6,1%.

Razina potpore politici Vlade RH u četrnaestom mjesecu njezina mandata iznosi 34,6% (prema 33,6% iz prethodnog mjerenja u prosincu). Kad je riječ o ne podršci politici Vlade, u ovomjesečnom istraživanju ona iznosi 49,0% (u prosincu 49,8%).

Doživljaj rada Vlade, osim preko kriterija podrške politici Vlade, mjeri se i školskom ocjenom, koja u ovomjesečnom istraživanju iznosi 2,22 (prije mjesec dana ocjena je bila 2,23). Kad je riječ o biračima stranaka pozicije i opozicije, najvišu ocjenu Vlada bilježi među glasačima HDZ-a (3,26), dok je najniža ocjena zabilježena među glasačima stranke Glas (1,50).

Predsjednica Republike za svoj je rad dobila stabilnu trojku, odnosno 3,18 (u odnosu na 3,21 koliko je izmjereno početkom prosinca). Najviše predstavničko tijelo u zemlji, Hrvatski sabor, u ovomjesečnom mjerenju za svoj rad dobilo je ocjenu 1,98 (u prosincu 1,95).

Kad je riječ o najvažnijoj temi/događaju mjeseca, napetosti sa Slovenijom u vezi arbitražne odluke najčešći su izbor za 29,9% hrvatskih građana/građanki. Događaji u slučaju Agrokor sada su na drugom mjestu s izborom od 21,3%. Još je jedna tema zabilježila izbor veći od 10%: rasprave o presudi  šestorici iz BiH/komemoracija za Slobodana Praljka (10,3%).

Osim ove tri teme, još su tri teme zabilježile izbor viši od pet posto: dugotrajna društvena kriza u zemlji (5,9%), proslava Božića i adventske manifestacije u hrvatskim gradovima (5,4%), povećanje minimalne plaće (5,2%). Četiri su događaja zabilježila izbor veći od 3%: donošenje novog Zakona o braniteljima (4,0%), kritika predsjednice Grabar-Kitarović Haškog tribunala u Vijeću sigurnosti UN-a (3,4%), povratak Ivana Vrdoljaka na čelo HNS-a (3,3%). Svi su ostali događaji zabilježili izbor ispod 3%.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!