Podolci su najbolji čuvari ekosustava na Gajni

Podolci su čuvari ekosustava na Gajni. Najbolje štite pašnjak od invazivnih biljnih vrsta poput amorfe.

- Mi imamo više od trećine svih podolaca u Hrvatskoj, izjavio je Šime Beneš, predsjednik Brodskog ekološkog društva.

 Brodsko ekološko društvo ovdje ih je i naselilo. Na uzgoj su potaknuli i dio stočara pa su zajedno osnovali pašnjačku zajednicu.

- Mi brinemo o pašnjaku kao što vidite to je krasno zelenilo. Mi smo u travnjaku visoke vrijednosti, rekao je Beneš.

O tri desetljeća dugoj borbi da takvim i ostane i da se spase zaštićene, a ugrožene pasmine, snimili su i dokumentarac.

 - Radili smo i s nadležnim ministarstvima i s Hrvatskim vodama dokazivajući kako se dosegnuti standardi zaštite prirode ne smiju smanjivati. Dakle ne možemo dati nekome tko ponudi više novaca nešto što se gradilo 30 godina, poručila je Iris Beneš, programska koordinatorica Brodskog ekološkog društva. 

To se umalo i dogodilo. Ipak, na ponovljenom natječaju Hrvatskih voda za petogodišnji zakup - pobijedili su i ovih dana potpisali novi ugovor.

- Da je otišlo u suprotnom smjeru, mi ne bi mogli dalje. Morali bismo svoju stoku prodat ili se ne bi mogli nastaviti s time baviti, kazao je Ivica Kovačević, stočar i član Pašnjačke zajednice braniteljske zadruge Eko Gajna

Na isti se natječaj javila i općina Oprisavci. Nisu prošli jer, kaže načelnik, nemaju sto podolaca.

- Jasno je kao dan da taj natječaj ide u tom smjeru da se dodijeli taj pašnjak toj Pašnjačkoj zajednici - braniteljskoj zadruzi, istaknuo je Pejo Kovačević, načelnik Oprisavaca

 On je, tvrdi, zastupao interese svih stočara.

- Smatram da i ovi ljudi ovdje koji su iza mene trebaju biti tamo, oni žive ovdje, zašto bi onu svoju stoku tjerali u Lonjsko polje, rekao je Pejo Kovačević.

Igrali su se na Gajini, a sada nemaju pravo uzgajati.

- Brodsko ekološko društvo još 2007. godine osnovalo Braniteljsku zadrugu eko Gajna, danas pašnjačku zajednicu braniteljsku zadrugu Eko Gajna koja na početku imala sedam, a sada ima 18 poljoprivrednih gospodarstva, kazala je Iris Beneš.

I demonstrira, kaže, jedinstven model zajedničkog upravljanja važnim krajobrazom čuvajući ravnotežu između zaštite prirode i održivog razvoja. Šteta što na tako pozitivnu priču sjenu bacaju nepotrebne razmirice.