Diljem zemlje obilježen prvi dan Velikog tjedna - Cvjetnica

Prvi je dan Velikoga tjedna - Cvjetnica, nedjelja palmi ili Muke Gospodnje, koja se u Katoličkoj crkvi slavi kao spomen na Isusov svečani ulazak u Jeruzalem, kada ga je narod pozdravljao palminim i maslinovim grančicama. Na misama u crkvama diljem Hrvatske čitali su se i pjevali odlomci iz Evanđelja. S Cvjetnicom počinju dani intenzivne pripreme za Uskrs, najveći kršćanski blagdan.

Bozanić: Križni put tiče se svakoga od nas

Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić poručio je u nedjelju na misi da se ono što se dogodilo na Isusovom križnom putu i na Kalvariji sudbinski "tiče svakoga od nas, svakoga čovjeka".

- Tu se dogodio središnji događaj ljudske povijesti, rekao je Bozanić predvodeći euharistijsko slavlje na Nedjelju muke Gospodnje u bogoslužnom prostoru bl. Alojzija Stepinca.

Misno slavlje započelo je blagoslovom grančica ispred bogoslužnog prostora nakon čega je uslijedila procesija u sami prostor gdje se nastavilo misa posvećena navještaju muke i smrti Isusa Krista.

Podsjetivši na Isusove riječi s križa: "Bože moj, zašto si me ostavio", Bozanić je rekao da je to vapaj čovjeka koji se osjeća daleko od Boga.

- Koliko puta i mi u nezgodama života možda negdje u dubini duše ponavljamo taj isti vapaj, upitao je Bozanić i odgovorio da "križ i Isus na križu koji svjedoči najveću ljubav prema čovjeku govore da nas Bog nije napustio".

Zaključujući homiliju kardinal je rekao da je Isusova poruka s križa utješna poruka koje je "jaka, realna i spasonosna samo zbog toga što je Isus i čovjek i Sin Božji", priopćio je Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije.

Cvjetnica u Rijeci

Cvjetnica se svečano slavila i u riječkoj katedrali, svetu misu predvodo je nadbiskup Mate Uzinić. 

Svečano slavlje i u Đakovu

Cvjetnica se svečano slavila i u Đakovu. Svetu misu predvodio je nadbiskup Đuro Hranić poručivši kako je "Isusova spasenjska ljubav veća od svakog našeg grijeha".

Nakon pjevane muke, nadbiskup Hranić je u do posljednjeg mjesta vjernicima ispunjenoj Katedrali sv. Petra, u kratkoj propovjedi poručio kako "snaga kršćana nisu zemaljska moć i utjecaj, nego ljubav u Isusu Kristu predana za život svih ljudi".

- I gle, u trenutku Isusove smrti zavjesa se razdvoji na dva dijela zemlja se protrese, pećine se raspukoše, grobovi otvoriše. Isusovom smrću na križu zauvijek je razderana razdjelnica između Boga i ljudi, događa se preokret ljudske povijesti. Čovjeku je Isusovom smrću zauvijek otvoren pristup Bogu, zemlja je bila potresena, tamo gdje je Bog događa se potres našeg ljudskog bića i započinje novi život, naglasio je.

Svijet je, kazao je, "s Isusom okrenut naglavačke". Pećine su bile raspuknute, pucaju kamena srca i lome se pred ljubavlju kojim je Krist prihvatio svoju smrt za nas. A potres će biti ponovno na Uskrsno jutro, rekao je u Hranić u svojoj propovjedi.

Euharistijsko slavlje u Nacionalnom svetištu sv. Josipa u Karlovcu

Zagrebački nadbiskup koadjutor Dražen Kutleša predvodio je euharistijsko slavlje u Nacionalnom svetištu sv. Josipa u Karlovcu.

Procesija u Zadru

Cvjetnica se svečano slavi i u Zadru. Procesija je krenula od crkve sv. Marije do katedrale sv. Stošije gdje je misno slavlje predvodio zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.

Počinju dani intenzivne priprave za Uskrs

S Cvjetnicom počinju dani intenzivne priprave za Uskrs, najveći kršćanski blagdan.

Običaj vjerničkih povorki s palminim grančicama nastao je u Jeruzalemu u IV. stoljeću, a u Rimu se prakticira od IX. stoljeća, odakle se raširio po cijeloj Crkvi.

Cvjetnicom počinje i Veliki tjedan, spomen na posljednje dane Isusova života, njegovu muku i smrt. Posebno se slave Veliki četvrtak, Veliki petak i vazmeno ili uskrsno bdijenje.

Veliki tjedan završava Uskrsom. Uskrsnuće Isusovo u kršćanstvu je temeljna vjerska istina da je Bog - Otac svoga Sina Isusa Krista treći dan uskrisio od mrtvih, odnosno da je Isus umro i uskrsnuo.

Kršćani vjeruju u uskrsnuće od mrtvih i temelje ga na Isusovu uskrsnuću.

U hrvatskom folkloru, kako navodi Hrvatska enciklopedija, Cvjetnica je dan obilježen uporabom raznovrsna proljetnog bilja: grančica drijenka, vrbe, lijeske, ljubica i bršljana kao u kontinentalnoj Hrvatskoj te maslinovih i palminih grana(u primorskoj Hrvatskoj.

Bilju, blagoslovljenomu na Cvjetnicu u crkvi, pridavala se dvostruka moć: zaštitna (od groma, tuče, bolesti i sl.) i plodonosna (osiguravanje dobrog uroda i zdravlja).

Blagoslovljene su se grančice stavljale na polja, u štale i hambare, zaticale za svete slike u kući, odnosile na groblje ili su se, sasušene, palile kada se približavalo nevrijeme.

Također se umivalo u vodi u koju se stavljalo cvijeće ili mlado žito, s uvjerenjem da će koristiti zdravlju, sačuvati mladost i ljepotu lica, a ponegdje i marljivost.

U Posavini je proljetnim biljem mladež kitila bunare i dvorišta, dok su u središnjoj Dalmaciji momci cvijećem darivali djevojke.

Prastaro vjerovanje u obnoviteljsku moć biljaka, koja se prenosi na ljude preuzelo je kršćanstvo tumačenjem proljetne obnove kao obnove čovjeka.