Blagdan je Cvjetnice, kršćani ulaze u Veliki tjedan

Blagdan Cvjetnice i početak Velikog tjedna, kojim počinju pripreme za najveći kršćanski blagdan, Uskrs, svečanim je misama te blagoslovom maslinovih i palminih grančica obilježen i diljem naše zemlje.

Blagoslov grančica, svečana procesija i pjevanje muke Gospodnje. Brojni vjernici diljem Hrvatske odlaskom na svetu misu prisjetili su se Isusova ulaska u Jeruzalem. 

Stare običaje vjernici čuvaju od zaborava.

- Dođemo s maslinovim grančicama, posvetimo ih i kod kuće stavimo ih na mjesto gdje nam stoji dogodine i uz njega se pomolimo dragom Bogu, rekao je vjernik.

Nakon duhovne pripreme, vjernici ulaze u Veliki tjedan spomena na Kristovu muku, ali i uskrsnuće.

Nadbiskup Kutleša: Križ je središte naše vjere

Zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša poručio je u nedjelju na Cvjetnicu u Bogoslovnom prostoru Blaženi Alojzije Stepinac da je križ središte naše vjere, a po Kristu je postao mjesto Božje objave.

Križ je središte naše vjere, simbol koji su u početku mnogi odbacivali kao sramotu i ludost, rekao je nadbiskup Kutleša i dodao da je križ po Kristu postao mjesto Božje objave te teološko mjesto u kojem se razotkriva tko je Bog, a tko smo mi.

Naglasio je da je križ Božji govor svijetu, ne samo riječima nego i djelima. Križ ne nudi teorije, nego predanje, ne traži tumačenja, nego daje odgovore, naglasio je.

- Zato smo danas ovdje s pogledom usmjerenim prema Raspetome, rekao je Kutleša te istaknuo da su tri duboke istine o križu plod samih riječi Svetoga pisma te razmatranja pobožnih vjernika, teologa i svetaca.

Te su istine, kazao je, da križ ne mijenja Boga nego ga objavljuje, ne opravdava nasilje nego razotkriva ljubav i ne ostaje tragedija nego je početak pobjede.

Istaknuo je da Bog ne dolazi na svijet da bi nas pokorio nego da bio nas zagrlio u slabosti i našem neznanju te da Bog na grijeh ne odgovara mačem nego srcem probodenim iz ljubavi. Križ objavljuje Boga koji je sama ljubav pa je križ lice Božje ljubavi do kraja, rekao je Kutleša.

Bog ne zaustavlja zlo silom, nego ga pobjeđuje ljubavlju. Križ nas poziva da budemo ljudi ljubavi koji vjeruju, nadaju se i ljube jer su doživjeli da ih je Bog prvi ljubio, poručio je zagrebački nadbiskup.

Istina je da križ ne ostaje tragedija nego je početak pobjede, rekao je mons. Kutleša, to nije trenutak boli i sramote, nego je početak najveće pobjede koju je svijet ikada vidio.

Križ je, naglasio je, Božja vjernost do kraja. Krist je svojim posljednjim dahom na križu udahnuo novi život svemu stvorenom, Bog na križu ne odbacuje pravdu nego je ispunja ljubavlju, istaknuo je.

- Križ nije samo podsjetnik na patnju nego drvo života i nije mjesto smrti nego zalog uskrsnuća, a poruka mu je da je ljubav jača od grijeha, rekao je Kutleša te pozvao vjernike neka im križ ne bude samo predmet pobožnosti nego ključ za razumijevanje osobnog života.

Cvjetnica u Splitu

Misu u Splitu predvodio je splitsko-makarski nadbiskup Zdenko Križić. 

- Grančica znači mir ljubavi, dobrote, svim ljudima, poručila je jedna Splićanka.

- Boga slavimo i molimo da nam dade snage kroz ovaj život, kroz muke i sve nezgodne situacije koje nam se u životu događaju zaslužuju uživanje vječne radosti u nebesima, kad uskrsnemo sza vječni zivot, rekao nam je sugovornik.

- Svi se pripremamo za taj dan jer u tome je spas, rekao je jedan vjernik.

Cvjetnica u Zadru

Blagoslov maslinovih grančica i procesija od crkve Svete Marije Kalelargom do katedrale Svete Stošije - obilježili su blagdan Cvjetnice u Zadru. Mnoštvo vjernika prisjetilo se slavnog ulaska Krista u Jeruzalem te se poklonilo njegovoj muci.

- Papa Franjo nas poziva da u svijetu ranjenom ratovima, u nesigurnostima, političkim previranjima, svijetu siromaštva i duhovnih praznina, u klimatskim promjenama i raznim ekološkim i duhovnim zagađenjima, budemo svjedoci nade koja dolazi od Boga, svjedoci nade koja raste iz križa Kristova, istaknuo je  msgr. Milan Zgrablić, nadbiskup Zadarske nadbiskupije.

- Meni kao jednom katoliku puno znači jer to je dan kad čovjek može otići na misu, povezati se s Bogom. Puno mi znači, naravno, rekao je Kristijan iz Zadra.

Uprizorenje Muke Isusa Krista

Vjernici župe svetoga Petra u Šibeniku, Cvjetnicu večeras obilježavaju na poseban način - živom prikazu Isusove muke, raspeća i smrti.

O tome je u središnjem Dnevniku HTV-a izvijestila novinarka Anamarija Škorić.

- U glazbeno-scenskom prikazu naslovljenom Muka gospodina našega Isusa Krista sudjeluje 70 vjernika. Nakon što su prije nekoliko godina živim jaslicama odlučili obilježiti Isusovo rođenje, ovo je prvi put da su u ovoj gradskoj župi odlučili oživjeti potresna zbivanja zadnjih dana Isusovoga ovozemaljskoga života, dane Velikog tjedna. Tekst je prema Evanđelju obradio njihov župnik Fra Željko Klarić, a projekt je bio golem produkcijski, tehnički i glumački izazov. Ostvarili su ga većinom župljani ove šibenske župe, glumci amateri, ali uz profesionalnu podršku. Uprizorenje se održava na otvorenom kod Crkve Svetoga Petra, a počelo je prikazom Cvjetnice, svečanim ulaskom Isusa u Jeruzalem i nastavljeno scenama iz dana koji su uslijedili, rekla je Škorić.

Dodala je kako brojna publika može pratiti Posljednju večeru s učenicima.

- Velika završnica bit će Kristovo raspeće, a zadnja scena prikaz spuštanja njegova tijela sa križa. Ovo uprizorenje više je od predstave. Ono simbolizira zajedništvo u vjeri i živim slikama vodi vjernike u obilježavanje Velikog tjedna koju će završiti za sedam dana proslavom najvećeg kršćanskog praznika, najvećeg kršćanskog blagdana, blagdana Uskrsa, istaknula je Škorić.

- Mi na neki način prikazujemo evanđelje koliko god možemo to prikazati. I svakako nije jedna obična predstava jer nakon ovakve predstave niko ne može ostati ravnodušan ako je došao malo otvorenog srca, rekao je Matej Anić, koji je ima ulogu Isusa.

- U prizorima je ono što mi slažemo u pitanju vjere u ovom velikom tjednu. Od Cvjetnice, od Kristovog svečanog ulaska u Jeruzalem do njegovog razapinjanja i smrti na križu, kasnije proslave i uskrsnuća. Nekako taj glazbeno-scenski doživljaj uvodi nas u otajstvo vjere. To je nekako bila ideja da ono što gledamo nekako još više ulazimo srcem i dušom u ono što vjerujemo, istaknuo je fra Željko Klarić, župnik Župe Sv. Petra, Šibenik.

Cvjetnica u Varaždinu

U varaždinskoj katedrali Uznesenja Blažene Djevice Marije bogoslužje predvodi varaždinski biskup mons. Bože Radoš.  

- Cvjetnica i Uskrs su mi poseban doživljaj, kazal je jedna gospođa.

- Veliki tjedan. Isusa ljudi svečano dočekuju, da bi ga za par dana osudili na smrt. Ja to doživljavam kao prevrtljivost i pokvarenost ljudske naravi, rekla nam je jedna vjernica.

- S uzbuđenjem i jednim posebnim osjećajem dočekujemo Cvjetnicu, istaknuo je jedan Varaždinac.

Kakvi su običaji vezani uz Cvjetnicu na sjeveru zemlje, u Varaždinu je doznao Goran Damjanić.

Cvjetnica u Osijeku

Brojni Osječani jutros su na blagoslov nosili maslinove ili grane nekog drugog stabla na blagoslov. Misa je jutros služena i u Kapucinskoj crkvi svetog Jakova u Osijeku. 

- Cvjetnica mi znači puno, to je priprema pred Uskrs. Maslinove grančice nosimo u crkvu na posvetu i vraćamo nazad kod kuće gdje nam stoji do iduće godine, uz nju se pomolimo dragom Bogu, rekao je jedan Osječanin.

- Svake godine grančicu zataknem za zabat kuće, a drugi dio nosim na poljoprivredni objekt, dodao je drugi gospodin.

Misa Cvjetnice ima i dva posebna obreda - prvi je povorka s blagoslovljenim palminim i maslinovim granama, koja spominje Isusov slavni ulazak u Jeruzalem, a drugi je cjelovito izvješće o Isusovoj muci.

Ovi obredi izražavaju glavne oblike vazmenog otajstva: Isusovo bolno umiranje i uskrsnu pobjedu. S Cvjetnicom počinju dani intenzivne priprave za Uskrs, najveći kršćanski blagdan.

Običaj vjerničkih povorki s palminim grančicama nastao je u Jeruzalemu u IV. stoljeću, a u Rimu se prakticira od IX. stoljeća, odakle se raširio po cijeloj Crkvi.

Običaj se širio po Europi, pa su vjernici u mediteranskim krajevima upotrebljavali zelene grane palmi i maslina, a u kontinentalnim grane jelice ili kojeg ukrasnog grmlja što su ih imali pri ruci, a nakon sudjelovanja u bogoslužju nosili bi ih kao svetinju kući te stavljali u kuću ili u polja da im budu zaštita od nevremena ili kakvog drugog zla. Kad se spremalo nevrijeme, palile bi se te blagoslovljene grančice i molilo da Bog poštedi usjeve od tuče i nevremena.

Cvjetnicom počinje Veliki tjedan, spomen na posljednje dane Isusova života, njegovu muku i smrt. Posebno se slave Veliki četvrtak, Veliki petak i vazmeno ili uskrsno bdijenje.

Veliki tjedan završava Uskrsom. Uskrsnuće Isusovo u kršćanstvu je temeljna vjerska istina da je Bog - Otac svoga Sina Isusa Krista treći dan uskrisio od mrtvih, odnosno da je Isus umro i uskrsnuo.

Kršćani vjeruju u uskrsnuće od mrtvih i temelje ga na Isusovu uskrsnuću.