Dan antifašističke borbe obilježen u Spomen-parku Brezovica

Dan antifašističke borbe, 22. lipnja, u spomen na osnivanje prvog partizanskog odreda i prve antifašističke postrojbe u Hrvatskoj i ovom dijelu Europe prije 82 godine, obilježen je u četvrtak u Spomen-parku Brezovica kod Siska.

Ana Šimpraga, izaslanica predsjednika Vlade i potpredsjednica za društvene djelatnosti i ljudska prava, rekla je da je partizanski pokret okupio brojne hrvatske građane, različitih nacionalnih, vjerskih, etničkih pripadnost, koje je spajao jedan cilj - pobjeda nad fašizmom i uspostava mira.

Istaknula je da je uvijek je važno ponovno govoriti o tome, i to zbog onih koji relativiziraju zlo fašizma i ustaštva dovodeći u pitanje namjere partizanskog pokreta, a osobito zbog mladih.

- Iako je danas riječ antifašizam za neke izgubila svoje značenje, pa je čak i pogrdna, suvremeni antifašizam nema za cilj samo čuvati uspomene nego se boriti za solidarnost, društvenu jednakost, prava manjinskih i ugroženih zajednica, dodala je.

Šimpraga smatra da, premda razdoblje Drugog svjetskog rata i dalje izaziva snažne emocije i podjele u društvu, vrijeme je da kao društvo trezvenije sagledamo sadašnja i tadašnja zbivanja, bolje vrednujemo doprinos otpora nacizmu, prisjetimo se nevinih žrtava, što možemo ako se svi zajednički suočimo s nekada teškim i bolnim pitanjima.

Ikić-Baniček: Nema srednjeg puta između fašizma i antifašizma

Izaslanica hrvatskog predsjednika Kristina Ikić Baniček, sisačka gradonačelnica, rekla je da su partizani, za razliku od fašista, umjesto ubijanja ljudi i genocida izabrali bratstvo i jedinstvo, a za brata su, bez obzira na to koje je vjere i nacije, bili spremni i umrijeti, no simbolično podržavati partizane nije dovoljno.

Zapitala se kako jedna država koja drži do sebe i nominalno slavi Dan antifašističke borbe istovremeno može biti pokrovitelj "zuluma fašista i filoustaša koji pod krinkom komemoracije navodnim žrtvama Bleiburga zapravo slave i veličaju zločince i najgori kvislinški šljam koji je ikada obitavao u Hrvatskoj".

- Zar je morala časna i odgovorna Austrija poslati simboličnu poruku Hrvatskom saboru zabranom tog bala vampira koja zapravo znači - vi Hrvati niste normalni s time što radite kod nas u Austriji, dodala je.

Ikić Baniček ističe kako je biti heroj 1941. značilo otići u šumu i boriti se do pobjede ili smrti, alternativa nije postojala, niti postoji danas. "Nema srednjeg puta između antifašizma i fašizma, ne možemo jedan dan pjevati 'Po šumama i gorama', a drugi dan se pozdravljati ustaškim pozdravom", poručila je.

Katičić: Predsjednik Tuđman bez dvojbe uvrstio antifašizam u Ustav

Krunoslav Katičić, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, rekao je da se Hrvatska našla na strani pobjedničke, antifašističke koalicije, na što svi moramo biti ponosni.

- Prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, i sam sudionik antifašističkog pokreta, bez ikakve je dvojbe uvrstio antifašizam u Ustav i Dan antifašističke borbe u kalendar državnih blagdana, a tako je bilo i u Domovinskom ratu koji je u temelju samostalne Hrvatske i u kojem smo pobijedili još jedan oblik jednoumlja, velikosrpskog, napomenuo je.

- Danas je Hrvatska moderna država temeljena na slobodi, jednakosti i pluralizmu koja kao civilizacijski doseg njeguje kulturu sjećanja na nevine žrtve svih režima i zasniva se na vladavini prava, poštuje slobodu pojedinca i manjinska prava te se protivi svakom ekstremizmu, dodao je.

Predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Franjo Habulin rekao je da u državi nešto nije u redu ako se, dok se obilježava partizanska borba, pojavljuju grafiti s ustaškim pozdravima.

Habulin: Ustašofilske tendencije sve agresivnije

Za njega je to "izraz politikantskog licemjerja, plašt kojim se želi prekriti sve prisutnije i sve agresivnije ustašofilske tendencije" pri čemu, dodao je, ne misli samo na skandiranje na stadionima, "nego i na zlosretnu kombinaciju pasivnosti službene politike s jedne strane i iznimno jake aktivnosti na polju obrazovanja, publicistike i medija".

- Danas se događaju stvari koje su nam u prvim godinama neovisne Hrvatske bile nezamislive, mada je upravo tada počelo koketiranje s povijesnim revizionizmom. To nije, kako nam vole posprdno docirati, razglabanje o ustašama i partizanima, nego otvaranje pitanja što smo do sada radili i zašto smo dopustili da stvari dođu do točke na kojoj su danas i kamo sve to vodi, ustvrdio je Habulin.

Ocijenio je da je krajnje vrijeme "da se odupremo povijesnom revizonizmu koji je ušao u sve sfere života i zatražimo od države da konkretnim potezima dokaže da zaista jest ono što tvrdi i u svom Ustavu, primjerice zakonskom zabranom i sankcioniranjem isticanja fašističkih, ustaških, nacističkih i četničkih obilježja", naglasio je. 

Plenković: Dan antifašističke borbe važan je datum iz hrvatske povijesti

Predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je u četvrtak da se obilježavanjem Dana antifašističke borbe prisjećamo važnog datuma iz hrvatske povijesti kada je u šumi Brezovici pokraj Siska osnovana prva antifašistička postrojba u tadašnjoj okupiranoj Europi.

"Odajemo počast hrvatskim antifašistima koji su ustali protiv nacizma i fašizma", objavio je Plenković na Twitteru.

Jandroković: Sisački partizanski odred bio je zamašnjak hrvatskog antifašizma

Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković uputio je čestitku u povodu obilježavanja Dana antifašističke borbe, u ime Hrvatskog sabora i osobno, te istaknuo da je Prvi sisački partizanski odred, osnovan u šumi Brezovica pokraj Siska, bio jezgra i zamašnjak hrvatskog antifašizma.

"Danas se prisjećamo 22. lipnja 1941. godine i osnutka Prvog sisačkog partizanskog odreda, u šumi Brezovica pokraj Siska. Sisačka je postrojba bila jezgra i zamašnjak hrvatskog antifašizma, pokreta koji će se snažno raširiti diljem hrvatskog teritorija i značajno doprinijeti ukupnoj europskoj i globalnoj pobjedi nad užasima nacizma i fašizma u Drugom svjetskom ratu", napisao je Jandroković u čestitki.

Istaknuo je i da živimo u vremenu kada svjedočimo kako se zlo ponovno budi.

- Osobito je to bolno vidljivo u krvavoj agresiji Rusije nad Ukrajinom, koja se provodi i pod izlikom takozvane denacifikacije. No razvidno je kako ruska tobožnja borba protiv nacizma ili fašizma postaje upravo ono protiv čega se navodno bori. Podsjeća nas to i na sličan narativ kojemu je bila izložena Hrvatska u Domovinskom ratu, gdje je takva agresivna i zločinačka ideologija bila jasno poražena, naglasio je.

Stoga je, kaže, današnji dan prigoda i da se prisjetimo svih onih koji su svoj život dali za slobodu naše domovine, u različitim razdobljima hrvatske povijesti.

- Spoznaja o tomu koliko je malo potrebno da se razbuktaju različiti ekstremizmi treba nas potaknuti na trajni oprez i konkretno zajedničko djelovanje, kako bismo takve pogubne pojavnosti znali prepoznati i odlučno im se suprotstaviti. Trebamo biti svjesni i mogućnosti pojave novih ugroza demokratskih vrijednosti proizašlih iz europske pobjede nad totalitarizmima, kojoj je i hrvatski narod snažno pridonio. Stoga smo svi pozvani na neprekidan angažman u zaštiti stečevina naše demokracije, rekao je.

"Na kraju, podsjećajući kako su i vrijednosti antifašizma dijelom izvorišnih osnova našeg Ustava, kao i saborske Deklaracije o antifašizmu iz 2005. godine, svim građankama i građanima Republike Hrvatske još jednom čestitam Dan antifašističke borbe!", napisao je u čestitki predsjednik Hrvatskog sabora.