Plenković u Osijeku: Vlada nastavlja sa snažnom podrškom Slavoniji

19:33 / 02.12.2021.

Autor: T.V./HRT Radio Osijek/HRT/Hina

Osijek

Osijek

Foto: Davor Lončarić / HRT

Dan je grada Osijeka. Prije 253 godine - spajanjem Tvrđe, Gornjeg i Donjeg grada - nastao je današnji Osijek. Nakon mnogo godina vidanja ratnih i poratnih rana, slavonska je metropola, čini se, ponovno na putu da zasja starim sjajem. 

- Mora se priznati, dugo je Osijek čekao svjetlo i to ne samo ovo božićno. Pokazatelji kvalitete života su doista pozitivni. Živnulo je gospodarstvo, započeto je nekoliko velikih gospodarskih projekata, i dalje smo među najboljima u zemlji po povlačenju europskih projekata, sve je više kranova i gradilišta po gradu, što za sobom prirodno povlači i kvalitetniju socijalnu zaštitu i razvoj kulture. Ali ono najvažnije, više je ljudi na ulicama, više je mladih obitelji, a i odlazaka preko granice trbuhom za kruhom je manje, javio je u središnjem Dnevniku novinar HTV-a Igor Rotim.

- Osijek je tako s dugoočekivanim optimizmom ušao u proslavu rođendana još sinoć podizanjem gradskog stijega na središnjem trgu, a danas, uz brojne izložbe i kulturne događaje i svečanom sjednicom gradskog vijeća, uz premijera, predsjednika Sabora i ministrice regionalnog razvoja i kulture. Nije to moglo proći bez dnevnopolitičkih tema, vijećnici SDP-a su, naime odlučili bojkotirati svečanu sjednicu zato što na nju nije pozvan i predsjednik Republike, dodaje Rotim.

- Premijer Plenković se prije toga našao s gradonačelnikom i osječko-baranjskim županom, a nakon sjednice obišao je festival svjetla na Trgu Ante Starčevića, odakle se tramvajem, najstarijim u Hrvatskoj, provozao do parka kralja Tomislava gdje je uključio božićnu rasvjetu, koja je, također nakon dugo vremena dostojna četvrtog grada u Hrvatskoj, javlja Rotim.


Premijer Plenković u Osijeku: Vlada nastavlja sa snažnom podrškom Slavoniji

Svečanom sjednicom Gradskog vijeća u osječkom HNK-u u četvrtak je obiježen Dan grada, a hrvatski premijer Andrej Plenković poručio je da će Vlada nastaviti snažnu podršku Slavoniji, Baranji i Srijemu, kroz politiku koja je počela prije pet godina.

U svečanom govoru premijer Plenković je istaknuo kako je Vlada prije pet godina zaključila da je potrebno "odmah učiniti sve za boljitak Slavonije, Baranje i Srijema" i da je to bila okosnica politike na području koje je teško stradalo u velikosrpskoj agresiji i koje je imalo velike probleme u gospodarstvu i depopulaciji.

- Osjetili smo da je trenutak da pružimo snažnu ruku potpore s nacionalne razine, Osijeku i Slavoniji i nakon pet godina te politike naziru se rezultati. Vidljivo je da je ta politika bila ispravna i korisna za građane u svim slavonskim županijama, posebice u ovoj Osječko-baranjskom županiji, koja je motor modernog razvoja cijele Slavonije, poručio je Plenković.

Podsjetio je na brojne investicije koje se ostvaruju potporama iz svih vladinih resora i povlačenjem EU sredstava, poput izgradnje novog osječkog KBC-a, Regionalnog distribucijskog centra za voće i povrće, dovršetka izgradnje međunarodnog cestovnog 5C koridora, ulaganja u modernizaciju osječke Zračne luke i luke za rasute terete.

- Sve su to poruke da od Osijeka želimo učiniti pravi regionalni centar istoka Slavonije, središte akademske zajednice, kulture, gospodarstva i modernih tehnologija, koji će privlačiti mlade ljude, istaknuo je premijer.

Podsjetio je kako je u pandemiji koronavirusa u Osijeku mjerama Vlade sačuvano 17 tisuća radnih mjesta, a za 2.800 poduzeća isplaćeno je 242,3 milijuna kuna, za plaće radnika u privatnom sektoru, čime se uspjelo premostiti najteže razdoblje.

Gradonačelnik Radić: Najveći proračun u povijesti za nastavak gospodarskog rasta


Osječki gradonačelnik Ivan Radić (HDZ) ocijenio je kako je Osijek "iz surovih okolnosti, koje bi za većinu bile nezdržive izrastao još snažniji", i da je stoga to grad blistave budućnosti, koji je spreman iznenaditi mnoge koji na prvi pogled ne vide njegov potencijal i snagu. Podsjetio je kako je Gradsko vijeće nedavno usvojilo najveći proračun u povijesti grada, od 1,08 milijardi kuna, koji će omogućiti nastavak gospodarskog rasta i razvoja, jačanje sustava predškolskog i školskog obrazvanje, održavanje komunane infrstrukture i skrb za najranjivanije skupine društva.

Radić je istaknuo da je kvalitetno povlačenje sredstava iz nacionalnih i europskih izvora prioritet za realizaciju gradskih projekata, a osim ITU mehanizma koristit će se i sredstva Nacionalnog plana otpornosti i oporavka namijenjenih revitalizaciji gospodarskih aktivnosti nakon tzv. korona krize.

Na svečanoj sjednici uručena su gradska priznanja. Bivšem gradonačelniku Ivanu Vrkiću, koji je dužnost obnašao u dva mandata dodijeljena je zlatna plaketa Grb grada Osijeka za životno djelo za izniman doprinos u izgradnji moderne i demokratske države Hrvatske. Zlatna plaketa Grb grada Osijeka dodijeljena je glumici i nacionalnoj dramskoj prvakinji osječkog HNK-a Sandri Lončarić.

Premijer Plenković s lokalnim je čelnicima uključio blagdansku rasvjetu u Parku kralja Tomislava označivši tako početak "Adventiranja".

Povijest grada Osijeka

Prije 235 godina, 2. prosinca 1786., tri do tada zasebna dijela – Donji grad, Tvrđa i Gornji grad, ujedinjeni su u cjelinu koja čini jezgru današnjega Osijeka. Taj nadnevak slavimo kao Dan grada.

Od 1687. Osijek i istočni prostor današnje Hrvatske nalaze se u okviru Habsburške Monarhije. Zbog strateškog položaja grada, nove su vlasti na obali Drave izgradile vojnu utvrdu, današnju Tvrđu, (1712. Unutar bedema nastao je grad građanskih kuća u baroknom stilu. Stanovništvo se zbog vojnih razloga naseljavalo zapadno i istočno te su tako nastale nove četvrti. Na zapadu, uzvodno uz Dravu Gornji grad te nizvodno od Tvrđe Donji grad. Početkom 18. stoljeća u Donjem i Gornjem gradu formiraju se zasebni magistrati čime te dvije jedinice počinju funkcionirati kao samostalne gradske općine. Zemljišni gospodar sve tri općine bila je Dvorska komora. Politike dekameralizacije u Slavoniji, reforme i općenito politika Marije Terezije u ovim krajevima dovela je do početka pregovora između tri komorske općine o ujedinjenju, očito s namjerom da se Osijeku, kao i drugim značajnijim centrima u regiji, dodijeli status slobodnog i kraljevskog grada. Međutim, zbog razmirica oko održavanja sajmova do ujedinjena je došlo tek 2. prosinca 1786. godine, ukazom Josipa II. Tijekom 18. stoljeća Osijek se razvio u najznačajnije političko, gospodarsko i kulturno sjedište u Slavoniji, u kome su se djelovali brojni obrtnici, trgovci, knjižnice, kazališta, a već 1729. godine otvorena je isusovačka gimnazija.

Godine 1735. Franjevci su osnovali tiskaru, a njihovim je nastojanjima osnovan i studiji filozofije i teologije. Dana 28. kolovoza 1809. godine Osijek je svečano proglašen slobodnim i kraljevskim gradom, a time počinje novo doba grada Osijeka. Sredina 19. stoljeća je doba bržeg razvoja Osijeka, osobito Gornjeg grada. U Donjem je gradu 1874. godine sagrađena jedna od najvećih i najljepših bolnica u ovom dijelu Europe. Godine 1846. podignuta je velika županijska palača, a kasnije, 1866., nasuprot županijske palače i Hrvatsko narodno kazalište. Pod kraj 19. stoljeća otvoraju se srednje škole - obrtna, realna, učiteljska i trgovačka.

Na potezu od Tvrđe do Gornjeg grada kasnije se grade vile i druge građevine u secesijskom stilu. Krajem 1918. i raspadom Austro-Ugarske, Osijek s današnjom istočnom Hrvatskom ulazi u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca, koja 1929. mijenja ime u Kraljevina Jugoslavija. U travnju 1941., s početkom Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji, Kraljevina Jugoslavija se raspada te Osijek ulazi u sastav NDH. Od 1941. do 1945. hrvatski dio Baranje pripada Mađarskoj te je Osijek pogranični grad. Važno je napomenuti da je Osijek u ratnom periodu bio žrtva Savezničkog bombardiranja civilnih objekata. Nakon sloma fašizma, u travnju 1945., svi dijelovi današnje Hrvatske i Osijek ulaze u sastav Federativne Narodne Republike Jugoslavije (kasnije Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije). Sam je grad oslobođen 14. travnja 1945. godine. U Osijeku se osniva više fakulteta i viših škola, a 1975. i sveučilište, koje od osnutka nosi naziv velikog biskupa Đakovačko ili bosansko i srijemske biskupije (1855.-1905.) i hrvatskoga mecene rođenog Osječanina Josipa Jurja Strossmayera.

Domovinski je rat devedesetih godina dvadesetog stoljeća u velikoj mjeri promijenio sliku Osijeka. Tijekom Domovinskog rata je u obrani Osijeka od srpskih paravojnih snaga i Jugoslavenske narodne armije (JNA) poginulo 1260, a ranjeno više od 5000 hrvatskih vojnika i civila. Među žestoke napade spada onaj od 3. travnja 1992. kad je u napadu velikosrpskih snaga poginulo 20 , a ranjeno 100 Osječana. Nakon rata grad se obnavlja i razvija, a Dan grada prigoda je da se predstave aktualni i najave budući projekti.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!