Dan hrvatske diplomacije

U tijeku je obilježavanje Dana hrvatske diplomacije. Izabran je sedmi lipnja, dan kada je papa Ivan osmi - 879. godine blagoslovio kneza Branimira i hrvatski narod -te mu priznao zemaljsku vlast nad cijelom Hrvatskom. 

- Ovdje u nacionalnoj Sveučilišnoj knjižnici privodi se kraju središnji program dana hrvatske diplomacije. Ovo je tradicionalni događaj u mjesecu lipnju kada se razimiraju postignuća djelovanja diplomata i utvrđuju smjernice za iduće jednogodišnje, izvijetio je za Dnevnik HRT, Danko Družijanić i dodao kako su izazovi značajno promijenjeni u odnosi na ono što je bilo da početka ruske invazije na Ukrajinu. i dodao kako su izazovi značajno promijenjeni u odnosi na ono što je bilo da početka ruske invazije na Ukrajinu.

Najgore je imati državu čiji se stav ne zna, rekao je premijer Andrej Plenković, naglasivši kako Hrvatska na međunarodnom planu mora biti "pouzdana zemlja".

Plenković se u svom govoru osvrnuo na početke hrvatske državnosti i ulozi koju je tu imala diplomacija, pa govorio o današnjici kad Hrvatska ima sasvim drugačiji položaj i ulogu.

Mi smo, slobodno mogu kazati, realizirali strateške nacionalne zadaće imamo državu, institucije, postali smo članica onog zapadnog kruga za koje smo kao narod smatrali da mu pripadamo.

Sada preostaje 'fine tuning' koji podrazumijeva članstvo u eurozoni koje će se realizirati 1. siječnja 2023.,te članstvo u schengenu za koje je cilj isti taj datum, rekao je premijer pred bivšim, aktualnim i budućim hrvatskim diplomatima, stranim veleposlanicima, nizom ministara i drugih aktera političkog života. 

- Mi smo, možemo slobodno kazati, realizirali strateške nacionalne zadaće. Imamo svoju državu, institucije, postali smo članica zapadnog kruga za koji smo smatraju kao narod da pripadamo. Sada smo u članstvu u euro zoni koje će se realizirati 1. siječnja iduće godine, istaknuo je premijer Andrej Plenković.

- Mi se moramo boriti za pravednost i europske vrijednosti, a to možemo jedino zajedno, rekao je Gordan Grlić Radman, ministar vanjskih i europskih poslova.

- Obaveze jednog diplomata variraju, ovisno radi li u ministarstvu ili pak na nekoj destinaciji, objašnjava prof. dr. Emilio Marin, predsjednik Hrvatskog diplomatskog kluba, koji je i sam nekada bio hrvatski veleposlanik pri Svetoj Stolici.

- Mi smo se kao veleposlanstvo trudili na najbolji način predstaviti našu zemlju. Organizirali smo razna događanja i predavanja u veleposlanstvu. Kad su dolazili dužnosnici iz Hrvatske, bili smo potpora i suorganizatori tih posjeta, pregovora i razgovora, kaže Marin.

Ovaj dan obilježava zanimljiv podatak iz 879. godine, kada je Sveti Otac Ivan VIII. Upustio hrvatskom narodu blagoslov.

- To je zapravo bio prvi znak hrvatske državnosti. U to vrijeme, u 9. stoljeću, biti priznat od pape zapravo je značilo potvrdu hrvatske samostalnosti, suverenosti i državnosti. To je prvi pisani spomen kojeg danas obilježavamo kao Dan diplomacije. Doista je značajno u hrvatskoj povijesti. Još nam je značajnije ono što se dogodilo 1992. godine, međunarodnim priznanjem Hrvatske od strane zemalja Europske zajednice, i sve ostale zemlje koje su dale potporu Hrvatskoj u njenoj samostalnosti i borbi za neovisnost, priča Frano Matušić, državni tajnik za političke poslove Ministarstva vanjskih i europskih poslova. Ističe kako je hrvatska diplomacija odigrala ključnu ulogu u međunarodnom priznanju, čime je stvorila i temelje za današnje uspješne odnose sa svim tim državama.

Disciplina diplomacije s vremenom se mijenjala, kaže Marin, te dodaje kako ima osjećaj da je danas uloga veleposlanika unutar Europske Unije mnogo manja nego prije.

- Zahvaljujući stalnim kontaktima na najvišoj razini, sastancima vijeća Europe koji su se mnogo intenzivirali u odnosu na razdoblje kada je to bila Europska zajednica. U relativno kratkom periodu od 20-25 godina, velike su razlike u diplomaciji. Nekada su ambasadori imali veliki prestiž, što danas više nije tako. Francuzi su nekada govorili kako je ambasador 'kralj bez krune', objašnjava.

Hrvatska diplomacija danas ima brojne izazove, koji su se s vremenom promijenili.

- Danas je to bavljenje raznim aktivnostima i širokim spektrom tema – od humanitarnih problema, klimatskih promjena, zaštite ljudskih prava. Sve ono što je aktualno u cijelom svijetu. Globalizam je zapravo donio jedan široki spektar tema, tako da se danas diplomacija doista mora baviti svim i svačim. Naravno, ostaje i gospodarska i kulturna diplomacija, i sve ono što se povezuje s tim područjima djelovanja, kaže Matušić.

Diplomacija se djelomično može naučiti, kaže Marin, no ipak je potreban i prirodan talent koji osobu čini dobrim sugovornikom.

- Vjerujem da je to nešto što je doista stečeno s načinom života i rada kojega je osoba imala. Međutim, to treba i nadograđivati, ističe, te zaključuje kako veliku ulogu u diplomaciji danas imaju i sportaši i znanstvenici koji postižu svjetske uspjehe te na taj način predstavljaju Hrvatsku.