Svečano obilježen Dan hrvatske diplomacije

U Zagrebu je obilježen Dan hrvatske diplomacije koja je posljednjih desetljeća, od osamostaljenja, imala iznimno važnu ulogu u ostvarivanju strateških državnih ciljeva, od međunarodnog priznanja do ulaska Hrvatske u NATO i Europsku uniju. Sada su pred našim diplomatima novi izazovi.

Naime, 7. lipnja 879. tadašnji papa Ivan VIII. u pismu je knezu Branimiru priznao "zemaljsku vlast nad cijelom Hrvatskom". U to doba bilo je to najviše međunarodno priznanje.

Plenković: Nema segmenta u kojem Hrvatska ne hvata korak sa zemljama zapadne i srednje Europe

Rat u Ukrajini i rat na Bliskom istoku pokazuju što se može dogoditi ako nema dovoljno diplomacije. No ne koristi se diplomacija samo u ratu, već i za političke ciljeve u miru.

- Mi smo u ovih prvih tri i pol desetljeća praktički realizirali sve ono što je hrvatski narod stjecanjem demokracije i svoje samostalne i slobodne države priželjkivao stoljećima i generacija smo koja uživa u vremenu koje je jedinstveno u povijesnom kontekstu za hrvatski narod, rekao je Andrej Plenković, predsjednik Vlade.

Nema segmenta u kojem Hrvatska ne hvata korak sa zemljama zapadne i srednje Europe, kazao je premijer.  

Dodao je kako je Hrvatskoj ostala još jedna zadaća - članstvo u OECD-u, Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj, koji okuplja najrazvijenije zemlje svijeta, nakon čega će moći reći da je u potpunosti zaokružila svoj međunarodni položaj.

Generacija smo koja uživa u vremenu koje je jedinstveno u povijesnom kontekstu za hrvatski narod. Tu privilegiju trebamo cijeniti, no ona je i obaveza generacije, svih hrvatskih državljana, a posebno onih koji su javno angažirani, poručio je premijer.

Oni trebaju raditi da bi država koju smo dugo sanjali bila snažna, funkcionalna, da su njene institucije stabilne, da bi se jačala njena demokracija, štitila od raznih prijetnji koje postoje u suvremenom svijetu, dijelom i zbog nevjerojatno brzog tehnološkog napretka, a kako bi se pritom snažilo hrvatsko gospodarstvo, vodilo računa o socijalnoj koheziji društva i unapređenju položaja svih, nabrojio je premijer zadaće našeg vremena. 

- Imam osobno iskustvo s hrvatskom diplomacijom jer sam na prvom položaju kao diplomat 1994. u Genevi imao vrlo blizak i dobar odnos s hrvatskim kolegama. Mi smo podržavali težnju Hrvatske ne samo za međunarodnim priznanjem, nego i za pravdom te jednakim tretmanom u UN-u, rekao je Christian Hellbach, njemački veleposlanik u Hrvatskoj.

Rad diplomacije kasnije je bio presudan za ulazak Hrvatske u NATO i Europsku uniju. No današnja vremena donose nove izazove.

- Hrvatska igra ne samo unutar Europske unije i NATO-a, nego isto tako i kao glavni čimbenik stabilnosti ovog prostora. A posebno važnu ulogu što se tiče Bosne i Hercegovine, rekao je Mate Granić, bivši ministar vanjskih poslova.

- Nalazimo se u doista jednom teškom trenutku kad se vrlo olako potežu i riječi kao nuklearno oružje, nuklearni rat, kao da je to neka igra luk i strijela, kazao je Emilio Marin, predsjednik Hrvatskog diplomatskog kluba.

Jandroković: Svjetski rat realan

Završnu riječ uputio je predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković, koji je istaknuo kako je osobno vezan za Ministarstvo vanjskih poslova - sedam je godina radio kao mladi diplomat u devedesetima, a onda i četiri godine bio ministar.

- Ponosan sam na to što sam radio u hrvatskoj diplomaciji u devedesetim godinama, kada smo izborili svoju neovisnost. Naravno, najveća zasluga prvom hrvatskom predsjedniku, hrvatskim braniteljima, ali isto tako važna je tu bila i uloga hrvatske diplomacije i svih vas koji ste u tim slavnim godinama za hrvatski narod sudjelovali u stvaranju države, pobjedi u Domovinskom ratu, kasnijem oporavku, međunarodnoj afirmaciji, i u konačnici ostvarenju svih onih ključnih i velikih strateških ciljeva koje smo si zadali još krajem osamdesetih i početkom devedesetih godina, rekao je Jandroković.

Poručio je kako nikad nije bilo više izazova i prijetnji našem kontinentu, ali i miru u cijelome svijetu, da su sve vrijednosti na kojima počiva naša civilizacija na kocki. Istaknuo je dva velika oružana sukoba nedaleko od Hrvatske - rusku agresiju na Ukrajinu i sukob na Bliskom istoku, kao i brojna druga žarišta i krizne točke.

- Moramo biti svjesni toga da danas, kada spominjemo svjetski rat, svjetski sukob, da je to realno, rekao je Jandroković.

Cilj nam je da izbjegnemo velik sukob i da idućim generacijama i našoj djeci ostavimo siguran svijet, kazao je i naglasio da je pritom posebno važna uloga diplomacije.

Pionirska uloga Dubrovnika

Na proslavi Dana hrvatske diplomacije u NSK govorili su i ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, koji je zahvalio hrvatskim diplomatima na njihovu radu, apostolski nuncij Giorgio Lingua te potpredsjednica Europske komisije zadužena za demografiju i demokraciju Dubravka Šuica, koja je među ostalim rekla da je diplomacija odigrala ključnu ulogu u oblikovanju hrvatskog puta od mlade države do ugledne i utjecajne članice međunarodne zajednice. Dubrovkinja Šuica rekla je i da je Dubrovačka Republika bila maestro diplomacije te da su njezini diplomati bili pioniri.

- Ovo nasljeđe izvor je iznimnog ponosa za mene i vodič za naše moderne diplomatske napore, poručila je.

Predstojnik Ureda premijera Zvonimir Frka-Petešić predstavio je pak izložbu "Hrvatska od neovisnosti do danas" koju je uredio, a za koju je rekao da sadržava događaje važne za hrvatsku povijest i društvo, od Domovinskog rata do Baby Lasagne.

Grlić Radman o veleposlanicima

Danas, nakon tih kriza, Hrvatsku muči još jedan problem u diplomaciji, a to je da u nekoliko važnih država, kao što su Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska pa i Sveta Stolica, Hrvatska nema svoje veleposlanike - tamo nam veleposlanstva vode otpravnici poslova, a sve zato što se Vlada i predsjednik Republike nisu mogli dogovoriti oko rotacije i imenovanja novih veleposlanika u te države. Ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman, koji je također na obilježavanju, rekao je za HRT da je Vlada u načelu spremna na dogovor, ali, kako kaže ministar, predsjednik Republike ne pokazuje volju za dogovor. 

- Nismo vidjeli u predsjednika države tu volju da se krene u realizaciju, jer je on imao svoje uvjete koji u modernoj diplomaciji i u demokratskim državama zapravo jednostavno nisu odraz suvremenog vremena, jer u diplomaciju šaljete ljude s iskustvom, sa znanjem, šaljete profesionalce. Tako da, što se tiče volje, mi smo uvijek pokazivali volju, ali dragocjeno vrijeme je zapravo prošlo. Sada se nadamo predsjedničkim izborima i nadam se da ćemo dobiti novog predsjednika, novo ime ili predsjednicu, kako god i koji će biti više suradan, rekao je Grlić Radman.

Dok se ne postigne dogovor vlade i predsjednika, otpravnici poslova vodit će veleposlanstva, između ostaloga, u Francuskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu i Vatikanu.