Dan Hrvatskog sabora

Hrvatski sabor obilježava svoj dan. 30. svibnja 1990. konstituiran je prvi, demokratski izabran višestranački Sabor i završena gotovo polustoljetna komunistička vlast u Hrvatskoj.

Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković u povodu 30. svibnja - Dana Hrvatskoga sabora, položio je vijence na Mirogoju kod spomenika Glasa hrvatske žrtve - Zida boli, kod Središnjeg križa u Aleji poginulih hrvatskih branitelja, na grobnici prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana te kod zajedničke grobnice za neidentificirane žrtve Domovinskog rata na Krematoriju.

Hrvatski sabor svoj je dan obilježio i svečanim primanjem, prisjećajući se 30. svibnja 1990. kada je konstituiran prvi, demokratski izabran višestranački Sabor i završena gotovo polustoljetna komunistička vlast u Hrvatskoj.

Na prijmu s predsjednikom Sabora Gordanom Jandrokovićem bili su ugledni uzvanici iz političkog, društvenog, kulturnog i vjerskog života. 

Sabor je tijekom stoljeća imao važnu povijesnu ulogu, a nakon konstituiranja višestranačkog Sabora, kao najvišeg zakonodavnog i predstavničkog tijela, u njemu su donesene ključne odluke kojima je određena budućnost Hrvatske: Božićni Ustav, Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti i Odluka o raskidu državnopravne sveze s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ.

Konstituiranje novoga Sabora, 30. svibnja 1990., hrvatski su građani dočekali s oduševljenjem, a njegovo su zasjedanje pratili s posebnom pozornošću. Za svog prvog predsjednika Sabor je izabrao Žarka Domljana, za potpredsjednike Ivicu Percana, Stjepana Sulimanca i Vladimira Šeksa.

Za predsjednika Izvršnog vijeća Sabora izabran je Stjepan Mesić, a za predsjednika Predsjedništva SR Hrvatske Franjo Tuđman, koji je u svom prvom govoru pred novoizabranim zastupnicima naglasio kako je konstituiranje prvog višestranačkog Sabora prvi korak na povratku hrvatskog naroda i njegove države europskoj civilizacijskoj, političkoj, kulturnoj i gospodarskoj tradiciji.

Do 2001. taj se povijesni dan obilježavao kao Dan državnosti i bio je državni blagdan, no odlukom tadašnje koalicijske vlasti, na čelu sa SDP-om, 30. svibnja proglašen je spomendanom - Danom Hrvatskoga sabora.