Štrajka se već sedmi tjedan, no znatnijih pomaka nema

Rješenja za štrajk u pravosuđu, čini se, nema jer ni jedna strana ne popušta, ali nastavljaju se sastanci i razgovori. Nakon što su se jučer oglasili svi akteri, od sindikata preko ministra do predsjednika Vrhovnog suda, danas je na Vrhovnom sudu održan sastanak predsjednika suda Radovana Dobronića i čelnice Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Ive Šušković.

Nakon jučerašnje najave da će se, nakon sedam tjedana štrajka, u pravosuđu obustaviti rad na hitnim poslovima i ubuduće obavljati samo nužni poslovi, SDLSN RH je s čelnicima Vrhovnog suda i DORH-a definirao koje poslove treba nužno obavljati.

Iako je teško unaprijed predvidjeti sve potencijalne situacije koje će doći pred sudove, čelnica Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Iva Šušković je u dogovoru s predsjednikom Vrhovnog suda Radovanom Dobranićem te glavnom državnom odvjetnicom Zlatom Hrvoj-Šipek definirala kako će štrajkaši nastaviti obavljati poslove nužno potrebne radi sprječavanja ugrožavanja života, zdravlja i sigurnosti.

- Kao nužne poslove koje ćemo nastaviti raditi definirali smo istrage, poslove vezane uz privođenja, pojedine radnje u postupcima koji se tiču djece te osoba s duševnim smetnjama. P rimjerice, obiteljsko nasilje, odluke o izdvajanju djeteta iz obitelji… Ovo je najdulji štrajk u hrvatskoj povijesti i ovo je nova situacija za sve nas, službenike i namještenike koji su u štrajku, ali isto tako i za čelnike sudova i suce. Ne možemo sada odustati od naše borbe i morali smo definirati što i kako dalje. Mi smo svoj doprinos dali, ali i dalje čekamo rješenje ministra Malenice i Vlade RH koji se sada ponašaju kao da se sve ovo njih ne tiče, poručila je predsjednica SDLSN RH Iva Šušković.

 

Šušković: Radilo se mnogo više

Šušković je nakon sastanka s Dobronićem naglasila kako nisu došli s popisom poslova, nego čuti mišljenje predsjednika Vrhovnog suda o tome koji su nužni poslovi.

- Dosad su se radili u pravilu i nužni, ali i hitni poslovi, odnosno, oni koje su suci okarakterizirali kao hitne, sav prijam pošte, pisarnice, postupanje po tim predmetima, poručila je. 

Dodala je da se radilo mnogo više.

- Sad je ovom odlukom to suženo, istaknula je Šušković.

Radit će se poslovi koji dovode u pitanje život, zdravlje i sigurnost pučanstva

Naglasila je kako će se sada raditi poslovi koji dovode u pitanje život, zdravlje i sigurnost pučanstva, primjerice istrage, privođenje, obiteljsko nasilje, maloljetnici, odluke o izdvajanju djeteta iz kućanstva.

Predsjednica Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika rekala je kako joj je drago čuti da je ministar otvoren za pregovore i da su im vrata otvorena.

- Mi ćemo rado ući kroz ta vrata čim dobijemo poziv, dosad ga nismo dobili, poručila je Šušković.

Rekla je da se ne odustaje od zahtjeva i kako je ljudima svejedno u kojem obliku će doći povećanje plaće koje traže, samo žele početi raditi svoj posao.

"Ovdje nema strana"

- Ovdje nema strana, mi zastupamo naše službenike u štrajku jer su naši članovi. Poglavar sudbene vlasti ima potpunu autonomiju i ukazivao je na to i prije ovog štrajka. Predsjednik Vrhovnog suda i Vlada, odnosno Ministarstvo pravosuđa, kao naš poslodavac, trebaju sjesti i riješiti ovu situaciju da počnemo s radom i što prije izađemo iz ovog košmara, dodala je Šušković. 

Plenković: Dobronić je izišao izvan okvira svojih nadležnosti

Sve je komentirao i premijer Andrej Plenković.

Predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić je napadima na vladu izišao izvan okvira svojih nadležnosti, rekao je Plenković.

- Predsjednik Vrhovnog suda, sukladno našem zakonskom okviru, nije niti političar, niti dio izvršne vlasti, niti sindikalni povjerenik. To su tri stvari koje se nekako mogu iščitati iz njegovih nastupa koji idu preko onoga što bi bila skrb o funkcioniranju cijeloga sudstva i to po mom sudu nije dobro, rekao je Plenković, koji je u Bruxellesu sudjelovao na samitu EU-a i zemalja Latinske Amerike i Kariba.

Premijer je dodao da je Dobronić dao politikantsku izjavu i laž, gdje je išla medijska insinuacija i da je hrvatska Vlada poslala specijalnu ili interventnu policiju na štrajkaše što je naravno potpuna neistina.

- Mi smo to oštro demantirali i nedopustivo je da si predsjednik Vrhovnog suda dopušta da ide s politikantskom tezom koja je u biti narativ oporbe, rekao je Plenković.

- Neprihvatljivo mi je kao predsjedniku Vlade da predsjednik Vrhovnog suda sebi dopušta takvu diskvalifikaciju izvršne vlasti i de facto politički napada Vladu, što nije niti normalno niti uobičajeno, istaknuo je Plenković.

Dodao je da je njegova Vlada povećala plaće službenicima u pravosuđu i više nego što je tražio Vrhovni sud.

Ponovio je da nitko ne dovodi u pitanje pravo štrajk, ali je apelirao na predstavnike sindikata i zaposlenike u pravosuđu da realno pogledaju što je sve ova Vlada učinila s ciljem da njihova kvaliteta života bude bolja.

Udruga hrvatskih sudaca podržala štrajk i pozvala na nastavak dijaloga

Udruga hrvatskih sudaca (UHS) priopćila je u utorak da podržava zahtjeve sudskih službenika i namještenika te poziva Ministarstvo pravosuđa i uprave (MPU) i Sindikat državnih i lokalnih namještenika (SDLSN) na žuran sastanak i nastavak dijaloga.

UHS je u priopćenju podsjetio da je još ranije, kao prioritete za poboljšanje uvjeta funkcioniranja hrvatskog pravosuđa, istaknuo znatno poboljšanje materijalnog položaja sudskih službenika i namještenika te osiguranje dovoljnog broja službenika i namještenika u sudovima.

Udruga je precizirala kako je te zahtjeve iznijela na Zboru UHS-a održanog u Dubrovniku u ožujku 2023., na sjednicama Upravnog odbora tijekom ove godine, a upućeni su i MPU-u tijekom svibnja prilikom razgovora o uvjetima rada sudaca.

Pritom je traženo i da se materijalni položaj službenika i namještenika poboljša odmah, ne čekajući sljedeću godinu, budući da su službenici i namještenici neophodni kako bi suci mogli ostvarivati svoju ustavnu i zakonsku ulogu.

- 'Dogovor o poboljšanju materijalnog položaja sudskih službenika i namještenika neophodan je kako bi sudovi mogli obavljati zakonom propisanu ulogu, a građani ostvariti svoja prava. Nepostizanje dogovora ugrožava dugoročno funkcioniranje cjelokupnog pravosudnog sustava, stoji u priopćenju UHS-a.

Popis nužnih poslova bit će poslan svim sudovima u zemlji. Na onom u Splitu jutros jasna poruka Vladi - štrajka se do kraja jer od službeničke plaće ne može se živjeti.

Predsjednik suda kaže da otkad je počeo štrajk živi između čekića i nakovnja. Podržava svoje potplaćene službenike u borbi za materijalna prava, ali i nužni poslovi moraju biti odrađeni.  

- Naravno da je otežano. Naravno da ćemo mi posljedice nerada na onim običnim predmetima nazovimo ih tako, osjetit pa ja bih se usudio reći do kraja godine, ali žurni predmeti se rade, rekao je Bruno Klein, predsjednik Županijskog suda u Splitu.

Lesar: Štrajk se nastavlja i dalje

I na vratima osječkog suda natpis - štrajk. Iako dani u štrajku službenicima neće biti plaćeni, odustajanja nema. 

- I dalje je odaziv vrlo dobar, odnosno nitko se nije izjasnio da nije u štrajku, znači štrajk se nastavlja i dalje. Do jučer smo radili, odnosno do danas, i hitne i nužne predmete, od danas, odnosno od sutra, bismo trebali raditi samo nužne predmete, ali čekamo kakav će biti zaključak sa sastanka s predsjednikom Vrhovnog suda na kojem će se odrediti koji su to nužni predmeti koji se moraju raditi za vrijeme štrajka, rekao je povjerenik SDLSN-a za Osječko-baranjsku županiju Darko Lesar.

- Što kažete na odluku da se ne plaćaju dani u štrajku?

- Ja mislim da ta odluka nije razumna baš previše. Ljudi, nema baš nikoga koji baš ništa ne rade. Znači dosad su odrađivani hitni predmeti, sad će biti rađeni nužni predmeti, čim se nešto radi, to mora biti plaćeno, dodao je Lesar. 

Sindikat znanosti stao uz zaposlene u pravosuđu koji su u štrajku

Sindikat znanosti usprotivio se odluci Vlade o neplaćanju dana provedenih u štrajku zaposlenika u pravosuđu, ocijenivši da taj štrajk ima smisla jer neovisno o njegovom ishodu Vlada pitanje plaća u pravosuđu više neće moći ignorirati.

Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja ocijenio je u utorak da odluka Vlade predstavlja "korak unazad u dostignutim demokratskim standardima kolektivnog pregovaranja i još jednu potvrdu katastrofalne politike plaća u Hrvatskoj".

Istaknuli su kako je pitanje bi li pravosuđe u odnosu na zdravstvo, obrazovanje i druge velike sustave došlo do izražaja bez štrajka, ali da na koji god način on završio, Vlada pitanje plaća u pravosuđu neće moći ignorirati.

Sindikat znanosti smatra da je Vlada odlučila slomiti štrajk u pravosuđu neisplatom plaća, nakon što već isto nije uspjela sudskim putem, a smatraju da je to čin koji dodatno obezvrjeđuje poziciju tih ljudi.

Ocjenjuju kako zahtjevi pravosudnih zaposlenika nisu posljedica nerealnosti štrajkaša, već njihovog dugogodišnjeg zanemarivanja od strane Vlade i teške egzistencijalne krize u koju ih je gurnula inflacija.

Iz sindikata upozoravaju da se politika plaća u Hrvatskoj najčešće svodi na kalkuliranje Vlade o tome kako na svojim zaposlenicima što više uštedjeti. Smatraju da u takvim okolnostima svaki ministar ispod stola pokušava izboriti bolju poziciju za svoj resor pa se "parcijalno i nesustavno narušavaju međuodnosi u plaćama, a neki vitalni dijelovi sustava ostaju potpuno zaboravljeni".

Nezadovoljni su i što se Vlada, umjesto jačanja kolektivnog pregovaranja okrenula nesustavnim ispunjavanjem parcijalnih zahtjeva.

- S takvim pristupom plaćama, štrajkove poput ovoga nije teško očekivati, priopćio je Sindikat znanosti u kojem zaključuju da je štrajk zaposlenih u pravosuđu "već itekako uspio".

Tvrde da se izvorište tih problema nalazi u politici plaća i da bi umjesto kažnjavanja ljudi na egzistencijalnom rubu bilo primjerenije da Vlada sama sebi prestane isplaćivati plaću dok ne uredi sustav plaća na pravedan način.

Podsjetimo, prema odluci ministra pravosuđa Ivana Malenice, od ovog se tjedna službenicima i namještenicima neće plaćati vrijeme provedeno u štrajku.

S druge strane, radnici u sudstvu ne odustaju od zahtjeva za povećanje plaća za 400 eura neto ili od ponude resornog ministarstva za povećanje plaća na način koji je njima prihvatljiv.

Međutim, tjednima ističu da od Ministarstva pravosuđa ne dobivaju nikakve konkretne ponude, a potpisivanje memoranduma o razumijevanju ne prihvaćaju.