Hrvatska pred demografskim slomom: Donosi li novi zakon preokret?

Hrvatska bi do 2050. mogla izgubiti oko 600 tisuća stanovnika, upozoravaju Eurostat i UN. Može li novi Zakon o demografskoj obnovi preokrenuti trendove i je li porast rođenih te povratak 15 tisuća Hrvata znak promjene? Detaljnijeg govora o dotičnoj problematici bilo je u emisiji Otvoreno.

O demografskim mjerama, rezultatima rada Ministarstva demografije i iseljeništva, kao i implikacijama novog Zakona o demografskoj obnovi te potencijalnim rješenjima, u emisiji Otvoreno govorili su: 

Mladen Barać, državni tajnik u Ministarstvu demografije i useljeništva, dr. sc. Sanja Klempić Bogadi, voditeljica Odjela za migracije i demografska istraživanja Instituta za istraživanje migracija i Anita Curiš Krok, saborska zastupnica (SDP).

Klempić Bogadi: Porast standarda građana ključan za demografsku revitalizaciju

Upitana o projekcijama UN-a i Eurostata, Klempić Bogadi napominje tri čimbenika prema kojima se očekuje smanjenje broja stanovnika RH.

- Projekcije se rade se na temelju fertiliteta, mortaliteta i imigracije i one već dugi niz godina pokazuju da se očekuje da će Hrvatska biti među zemljama s najvećim smanjenjem broja stanovnika, rekla je.

Napominje termin loše kombinacije kada je riječ o Hrvatskoj.

- Ono što je definitivno veliki izazov za Hrvatsku, jest to što mi imamo lošu kombinaciju. Kombinaciju niskih stopa fertiliteta, migracija i dugotrajnog iseljavanja i negativan demografski momentum, kazala je.

Na kratkoročnom planu poboljšanja demografskih pokazatelja ključnim ističe povećanje standarda građana.

- Ako bi htjeli na relativno kratkom roku, postići rezultate, onda bi učinkovitije bilo da se okrenemo ka povećanju kvalitete života stanovništva u Hrvatskoj. Zadržati postojeće stanovništvo i afirmirati povratne migracije koje bi bila jako bitne u ovom trenutku i svakako napraviti jedno atraktivno okruženje da bi doseljenici ostali i da bi došlo do spajanja obitelji, navela je.

Barać: Povećanje rodiljnih naknada i kontinuiran rad s jedinicama lokalne samouprave

Barač ističe pozitivne demografske pokazatelje u recentnom razdoblju.

- U prošloj godini, konkretna preliminarna brojka je 316 više rođene djece, kazao je. Također, smatramo kada se svi podaci usklade da će ta brojka vjerojatno biti oko 500. S optimizmom gledamo da će ta brojka zapravo u budućnosti značiti 15 razreda školske djece više ili jednu školu više, ustvrdio je.

Naveo je mjere i aktivnosti resornog ministarstva koje za cilj imaju pozitivniji i bolji "demografski saldo".

- Povećali smo za 100 posto iznos rodiljne naknade, dok su roditeljske obuhvaćene, maksimalnim cenzusom, za skoro 700 posto, istaknuo je. Nadalje u javnim pozivima smo prema jedinicama regionalne i lokalne samouprave kako bismo pomogli mreže vrtića, školska igrališta, stvarali dodatna edukativna sportske kulture sadržaje za mališane kako bismo napravili više slobode za roditelje, odnosno bolji balans između profesionalnog i obiteljskog života, pojašnjava.

Apostrofirao je porast broja povratnika i useljenika.

- Podaci koji se odnose na useljenike korespondiraju s time da imamo povećanje broja povratnika i useljenika, što je bitan drugi stup ako hoćemo postići stabilizaciju, kazao je.

Curiš Krok: Demografska politika mora biti sustavna, kratkoročna rješenja su nedovoljna

Curiš Krok napominje kako za bolje demografske pokazatelje, nisu dovoljna samo veća financijska izdvajanja, već i niz drugih mjera.

- Mi u SDP-u uvijek pozdravljamo svako poboljšanje prava naših građana, međutim obiteljska politika se ne temelji samo na novčanim transferima i na gradnji infrastrukture, nego su upravo bitne i usluge, rekla je.

Usklađenje privatnog i poslovnog života roditelja, uz razvijanje javnih usluga, smatra krucijalnim.

- Bitno je i usklađivanje privatnog i profesionalnog života, također, fleksibilno radno vrijeme za majku. Veća dostupnost javnih vrtića uz priuštivo stanovanje za mlade obitelji, jer ako nemate dom, kako ćete osnivati obitelj, poručila je.

Smatra kako demografska politika mora biti sustavnija, a kao problem ističe i društvenu klimu.

- Demografska politika mora biti sustavna i kratkoročna rješenja nisu dovoljna da mi zadržimo građane u Republici Hrvatskoj, ali i da povratnike natjeramo natrag u Hrvatsku. Mi smo razočarani brojem ljudi koji se vraćaju, ali ljudi jednostavno ne vide perspektivu i ne vide pravednost, navela je. Ne vide sigurnost i kad otiđu živjeti u neku uređenu zemlju, vrlo teško da će se vratiti, poručila je.

Novi Zakon o demografskoj obnovi: Demografska obnova između političkih obećanja i stvarnih potreba građana

Govoreći o donošenju Zakona o demografskoj obnovi, državni tajnik u Ministarstvu demografije i useljeništva Mladen Barać rekao je da je zakon uvršten u plan zakonskih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske za ovu godinu.

- Zakon o demografskoj obnovi ušao je u plan zakonskih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske za ovu godinu i vjerujem da će predstavljati krunu rada našeg ministarstva u ovom mandatu, istaknuo je Barać.

Dodao je kako aktualna vlast danas ima jasnije i ujednačenije demografske mjere u odnosu na prethodna razdoblja.

- Sve ključne komponente zakona bit će primarno usmjerene na zadržavanje mladih ljudi, posebno u ruralnim i depopuliranim područjima. Zakon uključuje elemente klasične populacijske politike, selektivnu i ciljanu migracijsku politiku te snažniji naglasak na ravnomjernom regionalnom razvoju, koji je preduvjet demografske stabilizacije i obnove, objašnjava.

Na pitanje što bi Zakon o demografskoj obnovi trebao sadržavati, saborska zastupnica SDP-a Anita Curiš Krok naglasila je potrebu za dugoročnom i uključivom demografskom politikom.

Istaknula je kako demografska politika ne smije ovisiti o političkim ciklusima, već mora biti utemeljena na stvarnim potrebama građana.

- Hrvatska mora imati jasnu i ozbiljnu demografsku politiku koja se temelji na potrebama naših građana, a ne na stavovima vladajuće koalicije. Ljudi trebaju sigurnost - i radnu i životnu - poslodavci predvidljivost, a mladi razloge da ostanu u Hrvatskoj i zasnuju obitelj, naglasila je.

Prema njezinim riječima, ključ leži u kvalitetnim javnim politikama i dostupnim uslugama, zaključila je.

Starenje stanovništva: Više od milijun starijih od 64 godine do 2050.

Sanja Klempić Bogadi posebno je istaknula jedan od najmanje adresiranih demografskih izazova - starenje stanovništva - upozorivši na njegove dugoročne posljedice za Hrvatsku.

- Hrvatska je već sada među najstarijim zemljama u Europi, a projekcije pokazuju da bi do 2050. godine mogla imati više od milijun stanovnika starijih od 64 godine. To su zaista ogromne brojke, upozorila je.

Naglasila je kako imigracija ne može zaustaviti demografsko starenje.

- Imigracija ne može riješiti problem starenja jer imigranti ostaju i stare zajedno s domicilnom populacijom te vrlo brzo preuzimaju fertilitetne obrasce zemlje primitka, objasnila je.

Upozorava i na zanemarivanje starije populacije u javnom i društvenom životu.

- Kod nas je fokus gotovo isključivo na mladima, dok je starija populacija prilično zanemarena i često društveno isključena. A upravo će starenje imati snažne ekonomske i socijalne implikacije, od zdravstvenog sustava do socijalnih usluga, rekla je.

Kao ključan odgovor na te izazove istaknula je potrebu za promjenom pristupa i fokusom na zdravlje starijih.

- Moramo se ozbiljno usmjeriti na aktivno i zdravo starenje. Ako želimo da ljudi dulje ostaju u radnom odnosu, moramo imati zdravu populaciju, što znači reforme u javnom zdravstvu i snažniji naglasak na prevenciji, zaključila je.