Ukrajinska časnica opisala je iskustva iz ruskog logora

Više od 200 sudionika iz 30 zemalja okupilo se na devetom Sigurnosnom forumu u Zagrebu. Raspravljalo se o gorućim temama, od nukelarnih do hibridnih prijetnji u svijetu. Na skupu je bila i ukrajinska vojna časnica Marija Chekh, koja je u ruskom logoru provela godinu dana. Svjedočila je o mučenju i zlostavljanjima koja je ipak uspjela preživjeti.

Marija Chekh, ukrajinska vojna časnica, nikad neće zaboraviti godinu koju je provela s još 23 zatvorenice u ćeliji od 20 četvornih metara. Kada nisu gladovale, bile su izložene premlaćivanju i ostalim metodama mučenja.

- Rabili su sve metode KGB-a, kakvim su se nekada koristili. Bili su to elektrošokovi i sve vrste fizičkog zlostavljanja. Jednako je bilo s vodom i hranom. Upotrebljavali su i mučenje svjetlom, jednu od njihovih popularnijih metoda. Zbog toga nikako ne možete spavati. Morali smo stajati od jutra do mraka, i muškarci i žene - cijele su nam noge otekle i imali smo rane. Nisi smio ni leći kada si želio, rekla je ukrajinska vojna časnica Marija Chekh.

- Natježe mi je bilo što nekoliko mjeseci nisam imala informaciju o tome što se događa. Rekli su mi i da mi je muž ubijen, on je isto vojnik. Ali ja sam vjerovala i osjećala da je živ, izjavila je Chekh.

Fizičkog bola nakon nekog vremena više se nije bojala, jer ga nije ni osjećala. Stalno je mislila da mora imati dovoljno snage da preživi i svima ispriča kakve strahote u 21. stoljeću u ovom trenutku trpe tisuće ljudi.

- Gledala sam snimke svog oslobođenja. Vidjela sam da sam se tamo smijala, ali, iskreno, tada nisam osjećala ništa. Nisam osjećala čak ni fizički bol iako su mi doktori pronašli ozljede i dobila sam nekoliko dijagnoza, prisjeća se ukrajinska časnica.

Nakon godinu dana rehabilitacije vratila se u postrojbu kako bi obranila svoju zemlju. Borba još nije gotova, a svijet opterećen sukobima na rubu je potpunog rata. Rješavanje sukoba zato mora biti brzo i pametno.

Sigurnosni forum: Hibridne prijetnje jedan od najvećih sigurnosnih izazova

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman istaknuo je da je današnji svijet vrlo izazovan i pun opasnosti kada su u pitanju mir i stabilnost, počevši od ruske agresije na Ukrajinu te krize na Bliskom istoku.

- Moramo biti fokusirani na sve te krize i tražiti rješenja i kroz suradnju NATO-a i EU-a kao temeljnih organizacija za kolektivnu obranu i sigurnost, ali i kao vrijednosnih organizacija koje su ujedinjene oko svih temeljnih vrijednosti vladavine prava, ljudskih prava i demokracije koja podrazumijeva pravo svake države na neovisnost, suverenost i poštivanje teritorijalnog integriteta, rekao je.

Gordan Akrap s Instituta za istraživanje hibridnih sukoba i prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti "Dr. Franjo Tuđman" u kontekstu prijetnji modernim društvima istaknuo je i važnost borbe protiv negativnog utjecaja neistinitih informacija i poluinformacija kojima se opterećuje informacijski prostor.

Ocijenio je da je situacija u vodećim hrvatskim medijima dobra, no naveo je primjere prebacivanja pozornosti s onoga što je bitno na ono što je manje važno, poput fokusa na dolazak srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića u Dubrovnik, umjesto na temu summita, a uz to je podsjetio na širenje dezinformacija za vrijeme pandemije putem online medija i mobilnih sustava za komuniciranje.

Profesor na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu Roman Domović upozorio je da su kibernetički napadi na građane putem lažnih poruka veliki izazov i opasnost jer su se razvili i na visokoj su razini, a osobni se podaci dijele na crnom tržištu.

Naveo je da im je teško stati na kraj jer kako se razvijaju sustavi i metode obrane, tako i prevaranti razvijaju svoje sustave napada. Dodao je da je edukacija građana i pozivanje na opreznost primarni način prevencije takvih napada.

Forum se održava u petak i subotu i okuplja oko 200 istaknutih stručnjaka iz 30 zemalja, od SAD-a do Katara, koji će raspravljati o najsuvremenijim sigurnosnim izazovima koji pogađaju Europu i njezine susjede, kao i transatlantske integracijske procese, s ciljem razumijevanja uzročno-posljedičnih veza među kriznim situacijama.

Za NATO i EU bitna situacija na Crnom moru

Umirovljeni general i bivši zamjenik ravnatelja Obavještajnog odjela u sjedištu NATO-a u Bruxellesu Paul Hurmuz govorio je o situaciji na Crnom moru istaknuvši da je to i dalje teška zona.

Naveo je da će za nekoliko godina Rumunjska i Turska početi iskorištavati velike rezerve plina u Crnom moru koje se nalaze u isključivom gospodarskom pojasu dviju zemalja, a što nije obuhvaćeno člankom 5. NATO-a.

- Moramo pronaći bilateralna, regionalna, NATO i EU rješenja kako to obraniti. Kad Rumunjska 2027. počne iskorištavati rezerve plina u Crnom moru, bit će najvažniji proizvođač plina u EU-u i moramo poduzeti sve mjere da zaštitimo našu kritičnu infrastrukturu kako bismo bili spremni nositi se s hibridnim prijetnjama, posebno iz Rusije, upozorio je.

Govoreći o nuklearnoj prijetnji, Hurmuz je istaknuo da ona uvijek postoji jer živimo u kompliciranom svijetu s mnogo aktera, ali je riječ o fluidnoj situaciji koju je potrebno pratiti s razumijevanjem.

- Mnogo je čimbenika, rat u Ukrajini, rat na Bliskom istoku, napetosti u regiji Tajvana. To su stvari koje zahtijevaju vrlo globalan i pametan pristup kako bismo bili sigurni da ne idemo u treći svjetski rat, rekao je.

Ove godine poseban naglasak foruma stavljen je i na ulogu žena u sigurnosno-obavještajnim i vojnim znanostima.

Časnica oružanih snaga Ukrajine koja je sudjelovala u bitci za Mariupolj Maria Chekh podijelila je svoja iskustva iz obrambenih aktivnosti i godine zarobljeništva koju je provela u ruskom zarobljeničkom logoru. Preživjela je mučenje i razna fizička zlostavljanja kakva je prije provodio KGB.

Više od 200 ljudi iz 30 država

- Ponosni smo što danas imamo više od 200 ljudi iz 30 država. Od SAD-a do Katra. Ovo je praktički jedan od rijetkih skupova gdje stručnjaci komuniciraju sa stručnjacima. Teme koje ćemo obrađivati nisu samo aktualne, što se tiče ruske agresije na Ukrajinu, ozbiljne situacije i krize na Bliskom Istoku i prijetnje eskalacije ratom dodatnim ratnim proširenjem na Iran, nego i ono što je praktički jedna od najvećih prijetnji modernog društva, a to je borba protiv negativnog utjecaja poluinformacija kojima se praktički opterećuje informacijski prostor, rekao je Gordan Akrap, stručnjak za sigurnost uoči foruma.

- Ovdje ćemo danas moći čuti primjere iz 15 različitih država, kako se u njihovu informacijskom prostoru oblikuju različite neistinite informacije, kako se plasiraju, s kojim ciljem, kojim načinom, kojim ljudima i kojim djelovanjima, kako bi se na zajedničkoj razini, jer nitko se ne može sam suprostaviti tim modernim informacijskim prijetnjama, na zajedničkoj razini njima suprotstavili prevencijom i odvraćanjem, istaknuo je.