Digitalne prevare i krađa identiteta postaju sve veći problem

Digitalne prijevare, koje nerijetko uključuju krađu identiteta, sve su učestalije. Na meti lopova najčešće su javne osobe, s kojima ilegalni oglašivači žele povezati svoje proizvode i tako privući kupce. Prije nekoliko dana meta prevaranata bio je i ministar zdravstva Vili Beroš.

- Za one koji imaju bolove u zglobovima, koljenima i kukovima, pomoći će vam lijek koji 100% prodire u hrskavice, stajalo je u lažnoj reklami.

Za one koji su povjerovali da ovo govori ministar Vili Beroš,100% sigurno ne govori. Iza toga stoje prevaranti koji su s pomoću umjetne inteligencije, ministrov lik iskoristili u reklamne svrhe. Osim što su naštetili ministru krađom identiteta, reklama možete naštetiti i onima koji na nju nasjednu.

- Doista na ovaj način možemo pacijente, naše građane dovesti u zabludu, dovesti u situaciju da uzimaju lijek koji za njih nije odgovarajući. U konačnici, s nekim lošim posljedicama, to je nešto što moramo spriječiti, upozorio je ministar zdravstva.

Poznati na meti prevaranata

Nije ministar Beroš jedini, razne tvrtke iskorištavaju mnoge poznate osobe lažno ih predstavljajući kao korisnike njihovih proizvoda pri reklamiranju, kako bi privukli potrošače. Iskustvo krađe identiteta ima i pjevačica Danijela Martinović, koja je slučaj prijavila policiji.

- Danijela je uložila u kriptovalute i preko noći zaradila, tada su bile kune, ono nekih vratolomnih 8 milijuna kuna, objasnila je pjevačica.

Policija je, kaže, brzo reagirala, u roku od 48 sati oglas je uklonjen, a samim tim i opasnost da netko bude prevaren. I stoga svaki sumnjiv oglas treba prijaviti policiji i državnom inspektoratu. Počinitelji će materijalno, ali i kazneno odgovarati. 

Odvjetnica: Ako ste osuđeni, to vas prati kroz život

- Onaj dio koji najviše boli je kaznena odgovornost, jer ako kazneno budete osuđeni, to je nešto što vas prati kroz život i vi ćete imat problema kod zapošljavanja, nećete moći raditi s određenim institucijama i slično, objasnila je odvjetnica Dijana Kladar.

Pravnike zabrinjava porast lažnih reklama, a kažu, zahvaljujući razvoju umjetne inteligencije, bit će ih i više. Najčešće žrtve su starije osobe i oni koji nemaju dovoljno iskustva u digitalnom svijetu. No, šteta se nanosi i osobama koje se iskorištava radi reklamiranja.

- Korištenje osoba za reklamiranja proizvoda ili usluga bez njihovog svjesnog pristanka je naravno velika šteta toj osobi, jer na neki način im se oduzima pravo da sami biraju uz što svoje ime, prezime i cjelokupni opus onoga što rade žele povezati, objasnio je prof. dr. sc. Damir Jugo, teoretičar i praktičar odnosa s javnošću.

Jer internet je mjesto s bezbroj informacija kojima ne trebamo slijepo vjerovati. Sve, posebno ono što namjeravamo platiti - treba dobro provjeriti.