Plenković najavio programe politika za digitalno desetljeće

Premijer Andrej Plenković najavio je u četvrtak na Nacionalnom vijeću za digitalnu transformaciju da će u savjetovanje uputiti nacrt prijedloga programa politika "Put u digitalno desetljeće 2030", važnih za daljnje korake u digitalnoj transformaciji, koja obuhvaća digitalizaciju države i javne uprave, gospodarstva i društva, kako bi brzi internet bio dostupan svima te kako bi se dodatno razvijale digitalne vještine.

Na drugoj sjednici Nacionalnog vijeća za digitalnu transformaciju, uz premijera i ministre te predstavnike državnih ureda, bili su i predstavnici strukovnih ICT udruženja, IT tvrtki i akademske zajednice, koji su se okupili kako bi raspravili svoje doprinose tom procesu i uspostavili što bolju suradnju.

Najavljujući prijedloge programa politika za digitalno desetljeće, Plenković je podsjetio da je potkraj 2022. Hrvatska donijela i Strategiju digitalnog razvoja do 2032. te da je digitalizacija jedan od četiri prioriteta u nacionalnom razvoju, uz dekarbonizaciju, demografsku revitalizaciju te obrazovanje.

- Naš je cilj stvoriti poticajno okruženje za razvoj digitalizacije, kao i pravno-zakonski okvir, jer je digitalizacija važna i za poboljšanje života i međunarodne konkurentnosti Hrvatske, kazao je Plenković, dodajući da tehnologija u digitalnom dobu ima veliku moć, ali i da u svemu treba pristupati i humanistički, posebice u vrijeme brzog tehnološkog razvoja.

Nakon izazova u prošlim godinama od pandemije i ratova do inflacije i drugih pritisaka i izazova, u čemu je Vlada, kako je kazao, brzo reagirala i zaštitila i građane i gospodarstvenike, sada je, smatra, vrijeme za dodatni iskorak da Hrvatska bude dio i 4. industrijske revolucije, za što je potrebna digitalna transformacija. Pritom su važne automatizacija, inovacije i digitalne vještine, ali i da se ne vrednuje samo ono što stvara komercijalnu korist nego i napredak društva, u čemu hrvatski ICT sektor može dati veliki doprinos, kao i Vlada stvaranjem poticajnog okruženja za rad i kompetencije ljudi.

Gdje veliki ICT biznis nema komercijalnog interesa, istaknuo je Plenković, 'uskočila' je država, pa se u suradnji s telekomima razvijaju brze mreže i pristup internetu i u ruralnim i drugim manje naseljenim mjestima i područjima.

- Time je smanjen digitalni jaz, a radimo i na sigurnosti, kibernetičkoj, o čemu je donesen i novi zakon i osnovan centar u sklopu SOA-e, kazao je Plenković, ističući da se dosta pozornosti posvećuje i sigurnosti i zaštiti djece na internetu.

Stotine projekata, na portalu e-Građani pola Hrvatske

Osvrnuo se i na trenutačnu poziciju Hrvatske u EU-u u sklopu Digitalnog desetljeća (bivši indeks DESI) Europske komisije, po čemu je u 2023. Hrvatska napredovala, ali ima još neiskorištenih digitalnih potencijala za ostvarivanje ciljeva od 2030.

- Tu je važno financiranje, pa smo kroz plan oporavka osigurali 20 posto od ukupnih 10,5 milijardi eura ili oko 2 milijarde eura za ciljeve digitalne transformacije, čime aktivno pokazujemo da smo svjesni važnosti i neizbježnosti tih procesa za budućnost. I stotine projekta su već pripremi u u realizaciji, od kojih je i pokrenut Centar dijeljenih usluga-CDU, kojeg vodi tvrtka Apis IT, a tu je i portal e-Građani, kojeg trenutno koristi 1,9 milijuna građana ili pola Hrvatske, koji su taj portal koristili 170 milijuna puta, naveo je premijer.

Oko 63 posto građana ima osnovne digitalne vještine, i tu smo, rekao je, dobri i iznad prosjeka EU-a, ali cilj je da u cijelom EU-u, pa i u Hrvatskoj, to da do 2030. bude njih 80 posto, a "želimo biti i u prvih pet članica EU-a".

Važnim je ocijenio i osnivanje registra stanovništva, koji će se koristiti umjesto popisa, i time donijeti i oko 23 milijuna eura ušteda, a dat će i podatke primjerice i o dohotku kućanstava, što će pomoći i u kreiranju socijalnih i drugih politika. Priprema se i novi zakon o državnoj informacijskoj infrastrukturi i drugi, a sve prati u skladu s EU-om i deset tzv. aktova djelovanja u raznim područjima, od Akta o digitalnim uslugama i o tržištima te drugi.

Gršić o nacrtu prijedloga programa politika "Put u digitalno desetljeće 2030"

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva Bernard Gršić na sjednici je iznio nekoliko detalja iz novog nacrta prijedloga programa politika "Put u digitalno desetljeće 2030", a koji uz sedam poglavlja postavlja 12 digitalnih ciljeva s više od 30 mjera za svaki cilj.

- To je tzv. roadmap, koji će se ažurirati svake dvije godine i za što su obvezne sve članice EU-a dati svoj prilog. To se financira iz EU sredstava i drugih izvora, a među 12 ciljeva su, uz ostale, i da do 2030. oko 80 posto stanovnika svake članice EU-a ima digitalnu pismenost, da se promiču ICT zanimanja i više žena u njima, da se brzim optičkim gigabitnim mrežama i 5G-om pokriju sva naselja te da Europa u svjetskoj proizvodnji čipova do 2030. dođe od udjela od oko 20 posto, jer je to sada dosta nisko, poručio je Gršić.

Važno je i da do 2030. oko 90 posto malih i srednjih poduzeća ima barem osnovne digitalne intenzitete, te da se stvaraju u EU i članicama konzorciji za digitalni razvoj, kao i da 100 posto javnih usluga postane dostupno preko interneta građanima uz unapređenje državne informacijske infrastrukture te da svi u EU-u imaju tzv. eID ili digitalni/elektronički identitet.

Hrvatska do 2030. treba udvostručiti broj ICT stručnjaka, na 100 tisuća

Hrvatskoj za ostvarenje digitalne transformacije i ciljeva strategije razvoja digitalnog društva do 2030. treba dvostruko više ICT stručnjaka ili oko 100 tisuća, u čemu može pomoći i država digitalnim vaučerima za obrazovanje, jedan je od zaključaka s 2. sjednice Nacionalnog vijeća za digitalnu transformaciju.

O tome su nakon te sjednice održane u četvrtak izvijestili predsjednik udruge HUP ICT Hrvoje Balen i rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić, napominjući da danas Hrvatska ima oko 50 tisuća ICT stručnjaka, što smatraju nedovoljnim za ostvarivanje svih ciljeva iz nacionalne i EU-ove digitalne strategije do 2030. 

"Poslodavci su dosta angažirani u pripremi svih dokumenata i svi imamo ambiciozne ciljeve za digitalizaciju, koji su dosegljivi, ali uz znanje odnosno stručne ljude. Zato smo na sjednici dogovorili da će se osnovati više radnih skupina, pa i one koja će pratiti razvoj i predlagati rješenja za povećanje broja ICT stručnjaka. Uz sredstva iz EU fondova važno je i na nacionalnoj razini poticati ulaganja u obrazovanje za digitalizaciju, pa i u sklopu zakona o poticanju ulaganja", naglasio je Balen.

Smatra da sve te nove ljude Hrvatska neće dobiti samo putem visokog obrazovanja, nego treba sve učiniti da se zadrže postojeći pronađu novi kroz prekvalifikacije, u čemu su spremni financijski participirati i poslodavci, uz poruku da bi bilo važno da država i nakon 2027. produlji rok za digitalne vaučere za obrazovanje.

Balen je naglasio i da je za potrebe boljih telekomunikacijskih veza dostupnih na cijelom području Hrvatske potrebno riješiti i probleme koji se pojavljuju iz prostornih planova i s lokalnom samoupravom, dok za digitalnom strategijom predviđeno povećanje udjela ICT-a u BDP-a do 2030. smatra da može pridonijeti i nova strategija pametne specijalizacije.

Rektor Lakušić dodao je da je jedna od mogućnosti da se već završenim stručnjacima omogući još godina dana dodatnog plaćenog obrazovanja za dodatna znanja za digitalizaciju s digitalnim vaučerima, upozorivši i na nedostatak nastavnika u Hrvatskoj koji bi mogli voditi te programe, ne samo na fakultetima, nego i u srednjim školama.

"Tražimo rješenja i kako bolje financirati inovacije koje su jako važne kao i zaštita patenata poslovnog sektora u suradnji sa znanosti", poručio je Lakušić.

O HANFA-i i kiberbnetičkom napadu

Na pitanje o Hanfi i nedavnom kibernetičkom napadu na tu instituciju Gršić i Balen komentirali su da je potrebno više uložiti i brinuti se o sigurnosti svih sustava, je su takvi napadi sve češći i na njih treba bit spreman.

U tome je važan i IT dizajn sigurnosnih sustava i dobar tzv. backup da se podaci mogu vratiti ako se izgube ili ih netko ukrade, a novim zakonom o toj sigurnosti predviđene su i kazne te briga o tim sustavima kao obveza svih tijela, ali i poticaj svima da bolje zaštite podatke, poručili su.