Diljem Hrvatske slavio se Badnjak, tradicija ne jenjava

Badnja je večer, uoči najradosnijeg kršćanskog blagdana, Božića. Uz blagdanski stol, obitelj i prijatelje, iščekivala se ponoć, kada su mnogi na ponoćkama.

Običaji na Badnjak

Na Badnjak se uređuje kuća za Božić, kiti se božićno drvce, peku se kolači. Tradicionalno se na Badnjak posti i ne jede meso, iako Katolička crkva post ne smatra obveznim. Badnjak je također ime za drvo, panj koji se, prema tradiciji, palio na ognjištu uoči Božića.

Badnji dan ili Badnjak, a posebice badnja večer, bogati su običajima i folklornim sadržajima. Naziv je taj dan prije Božića najvjerojatnije dobio od riječi bdjeti, biti budan, biti bodar, tj. znači noć u kojoj se bdije. Vrhunac toga bdjenja jest proslava polnoćke.

Upravo s bdjenjem povezan je niz običaja: unošenje drva badnjaka koje gori na ognjištu tu noć i poslije, zatim božićne svijeće, jedna ili tri, redovito povezane trobojnicom. Bdjenje počinje uvečer kad se obitelj okuplja oko stola, i dalje s posnim jelima, i unošenjem badnjaka i slame.

Nekada se pekao kruh koji bi bio na stolu sve do blagdana Sveta tri kralja, a njegova je veličina simbolizirala obilje u godini koja dolazi. Dosta se običaja izgubilo i oni su danas prilagođeni životu u "novom" vremenu, ali naši stari još uvijek čuvaju dio tradicije.