DIP utvrdio konačne izborne rezultate, teče rok za prvu sjednicu Sabora

29.04.2024.

Zadnja izmjena 12:24

Autor: V.K./HRT/Hina

DIP objavio konačne rezultate izbora
DIP objavio konačne rezultate izbora
Foto: Slavko Midzor / Pixsell

Rezultati izbora za 11. saziv Hrvatskog sabora, koji su održani 17. travnja, su konačni, utvrdilo je u ponedjeljak Državno izborno povjerenstvo (DIP) čiji će predsjednik Radovan Dobronić te rezultate uručiti predsjedniku Republike.

Konačne izborne rezultate DIP je utvrdio nakon što su protekli rokova za prigovore i žalbe, prijepodne ih je objavio na svojoj mrežnoj stranici, a tijekom dana bit će objavljeni u Narodnim novinama, službenom glasilu Republike Hrvatske.

Relativni pobjednik izbora je HDZ s partnerima, od 151 zastupničkog mandata, osvojio ih je 61, nedovoljno da sam formira vlast.

SDP s partnerima, odnosno koalicija Rijeke pravde, ima 42 mandata, DP 14, koalicija Mosta i Suverenista 11, platforma Možemo! 10, po dva mandata imaju IDS i Nezavisna platforma sjever te jedan zastupnički mandat stranka Fokus. Osam mandata imaju pripadnici nacionalnih manjina.

Današnja objava konačnih i službenih izbornih rezultata znači da od utorka teče rok od 20 dana za održavanje prve sjednice novog Sabora, krajnji rok za nju je nedjelja, 19. svibnja.

Sabor na prvo zasjedanje saziva predsjednik Republike koji ne mora čekati krajnji rok, može to učiniti i ranije, vodeći računa da ostavi dovoljno vremena da zastupnici na vrijeme dobiju pozive na sjednicu, što je bila praksa nakon svih prethodnih izbora.

Nakon prethodnih izbora za Hrvatski sabor, održanih 5. srpnja 2020., predsjednik Republike Zoran Milanović prvu je saborsku sjednicu sazvao za 22. srpnja, a njegova odluka o sazivanju nosila je nadnevak 16. srpnja.

Četiri godine prije toga, nakon izbora u rujnu 2016., predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović prvu je sjednicu sazvala za 14. listopada, a odluku o sazivanju donijela je 11 dana prije toga, 3. listopada.

Hoće li se Sabor na prvoj sjednici i konstituirati, tek će se vidjeti. Naime, Sabor se konstituira izborom predsjednika za što su potrebne 'ruke' 76 zastupnika, odnosno saborska većina koju, za sada, nema nijedna stranka, odnosno koalicija.

Ono što se sada zna, je da će se prva sjednica novog saziva održati u zgradi Hrvatskoga sabora na Trgu svetoga Marka na kojoj bi uskoro trebala početi temeljita obnova.

Selidba na zamjensku lokaciju, u vojarnu na Črnomercu, predviđena je tijekom ljetne stanke.

U 11. sazivu Sabora bit će i zastupnik iz 1. saziva: Andro Krstulović Opara

U novi saziv Hrvatskog sabora izabran je i Andro Krstulović Opara (HDZ), zastupnik iz prvog demokratski izabranog višestranačkog Sabora koji je konstituiran 30. svibnja 1990. godine, pokazuju konačni rezultati travanjskih izbora koje je objavilo Državno izborno povjerenstvo.

U ovom sam sazivu, nažalost, jedini zastupnik iz prvoga saziva, kaže Krstulović Opara (57) i podsjeća da je u posljednjem sazivu s njim bio i Ante Prkačin (HB), a u pretposljednjem Branimir Glavaš (HDSSB).

Mi smo se u prvom sazivu slušali i uvažavali, unatoč velikim političkim i svjetonazorskim razlikama, kaže zastupnik, govoreći o razlikama između prvoga i ostalih saziva u kojima je sjedio, pa podsjeća da je prvi saziv imao 351 zastupnika u tri vijeća: društveno-političkom, vijeću općina i udruženog rada.

Na početku 4. mandata žalosti ga razina i ozračje saborskih rasprava, nada se da će u novom sazivu narativ biti pristojniji i kulturniji, da će se zastupnici konačno početi slušati.

Kad se u prošlom sazivu govorilo govorom mržnje, kad nije bilo razgovora, nego monologa i parola, poručivao sam da je sramotna ta razina diskursa i narativa, koji je, nažalost, postao svakodnevni, naglasio je zastupnik koji je jedan mandat prekinuo nakon izbora za gradonačelnika Splita.

Svjestan da ti procesi nisu posebnost hrvatskog političkog prostora, Krstulović Opara kaže i kako se moramo dobro truditi kako bismo dokinuli teror tolerancije prema budalaštinama. U ime slobode govora, previše dopuštamo budalaštinama i opasnim ljudima da nam truju (javni) prostor, upozorio je.

Tko je sve izabran?


Prema konačnim izbornim rezultatima u Hrvatski sabor izabrani su:

s liste HDZ-a i partnera Andrej Plenković, Krešimir Ačkar, akademik Željko Reiner, Nina Obuljen Koržinek, Darko Klasić (HSLS), Gordan Jandroković, Dario Hrebak (HSLS), Krunoslav Katičić, Ante Deur, Gordan Grlić Radman, Miro Totgergeli, Anđelko Stričak, Zoran Gregurović, Ljubomir Kolarek, Predrag Štromar (HNS), Damir Habijan, Ivan Anušić, Igor Andrović, Darko Sobota, Ivan Radić, Nataša Tramišak, Goran Ivanović Josip Đakić, Marin Piletić, Ivan Bosančić, Pero Ćosić, Antonija Jozić, Nikola Mažar, Danijel Marušić, Željko Glavić, Davor Božinović, Davor Ivo Stier, Vili Beroš, Mislav Herman, Tomo Medved, Ivan Celjak, Martina Furdek Hajdin, Marijana Petir (NZ), Ernest Petry, Veselko Gabričević (HSU), Nikolina Brnjac, Oleg Butković, Antun Kliman, Josip Ostrogović, Tomislav Klarić, Ivan Malenica, Šime Erlić, Ante Sanader, Branka Juričev-Martinčev, Josip Bilaver, Ivan Bugarin, Hrvoje Zekanović (HDS), Branko Bačić, Damir Krstičević, Blaženko Boban, Tomislav Šuta, Mato Franković, Andro Krstulović Opara, Zvonko Milas, Dario Pušić i Radoje Vidović.

S liste koalicije Rijeke pravde u Sabor su ušli Arsen Bauk, Dalija Orešković (DOISIP), Branko Kolarić, Marijana Puljak (Centar), Boris Lalovac, Tanja Sokolić, Anka Mrak Taritaš (Glas) Tomislav Golubić, Siniša Hajdaš Dončić, Barbara Antolić Vupora, Željko Kolar, Boška Ban Vlahek, Miroslav Marković, Jasenka Auguštan-Pentek, Mišel Jakšić, Biljana Borzan, Sanja Bježančević, Boris Piližota, Predrag Matić, Martina Vlašić Iljkić, Mario Milinković, Krešo Beljak (HSS), Mihael Zmajlović, Marija Lugarić, Ivan Račan, Kristina Ikić Baniček, Ivica Lukanović, Sandra Krpan, Dalibor Domitrović, Peđa Grbin, Mirela Ahmetović, Zlatko Komadina, Sanja Radolović, Saša Đujić, Ana Puž Kukuljan, Sabina Glasovac, Tonči Restović, Irena Dragić, Ranko Ostojić, Ivica Puljak, Mišo Krstičević i Ivana Marković.

S koalicijske liste DP-a izabrani su Mislav Kolakušić (PIP), Tomislav Josić, Stephen Nikola Bartulica, Mario Radić, Željko Lacković, Ivan Penava, Josip Dabro, Dubravka Lipovac Pehar, Igor Peternel, Josip Jurčević, Damir Biloglav, Ivan Šipić, Stipo Mlinarić i Ivica Kukavica.

S liste Most/HS birani su Marija Selak Raspudić, Nino Raspudić, Vesna Vučemilović, Marijan Pavliček, Nikola Grmoja, Zvonimir Troskot, Marin Miletić, Miro Bulj, Ivan Matić, Božo Petrov i Ante Kujundžić,

S liste Možemo! birani su Sandra Benčić, Ivana Kekin, Damir Bakić, Danijela Dolenec, Luka Korlaet, Tomislav Tomašević, Urša Raukar Gamulin, Gordan Bosanac, Draženka Polović i Dušica Radojčić.

Iz Nezavisne platforme sjever (NPS) u Sabor su birani Matija Posavec i Dubravko Bilić, s liste IDS-a Dalibor Paus i Loris Peršurić, a s Fokusove Dario Zurovec.

Za zastupnike nacionalnih manjina izabrani su SDSS-ovi Milorad Pupovac, Anja Šimpraga i Dragana Jeckov (srpska manjina), Furio Radin (talijanska), Robert Jankovics (mađarska), Vladimir Bilek (češka i slovačka), Armin Hodžić (albanska, bošnjačka, crnogorska, slovenska i makedonska) te Veljko Kajtazi (austrijska, bugarska, njemačka, poljska, romska, rumunjska, rusinska, ruska, turska, ukrajinska, vlaška i židovska).

Sasvim je izvjesno da će se sastav Sabora promijeniti, jer su u njega izabrani i neki župani, što je dužnost nespojiva sa zastupničkom, kad se formira Vlada dio će zastupnika prijeći u izvršnu vlast, a dio, koji je na listama za Europski parlament, otići će u Bruxelles.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!