Bolničke čekaonice pune: Gripa na vrhuncu, haraju streptokokne bolesti

26.02.2023.

19:54

Autor: Martina Klaić/Dnevnik/HRT/IMS

Dišne bolesti pune bolničke čekaonice

Dišne bolesti pune bolničke čekaonice

Foto: Ilustracija / Shutterstock

Zdravstvenu zaštitu ovih dana mnogi traže zbog respiratornih bolesti zbog kojih su bolničke čekaonice pune. Vrhunac je sezone gripe, od koje je dosad preminulo 11 osoba. Usto, streptokokne bolesti uzele su maha i broj oboljelih veći je nego prije pandemije.


Uz gripu i druge resipratorne bolesti, tu je i COVID s kojim se borimo već tri godine. Iako je sada stanje stabilno, od te bolesti i dalje se umire. 

Uz gripu i druge resipratorne bolesti, tu je i COVID s kojim se borimo već tri godine. Iako je sada stanje stabilno, od te bolesti i dalje se umire. 

Možemo reći da je u Hrvatskoj svaka treća osoba bila zaražena - točnije, u tri godine imali smo 1, 268.452 potvrđena slučaja zaraze koronavirusom. Naravno, govorimo samo o PCR testiranjima, a s obzirom na to da je poslije došao brzi antigenski test, taj je broj realno mnogo veći. S COVID-om je život izgubilo 17.937 osoba, što je, usporedbe radi, više nego što cijeli grad Poreč ima stanovnika.

Testirali smo se puno, samo s PCR-om gotovo 5,5 milijuna puta, odnosno u prosjeku je svaka osoba u zemlji u ove tri godine barem dva puta sumnjala da boluje od COVID-a.


Veselili se kraju, a onda je stigao - omikron


Ono što je omogućilo lakši život i povratak "starom normalnom" je, među ostalim, cjepivo. Do sada je u Hrvatskoj potrošeno više od 5,3 milijuna doza cjepiva, a cijepljeno je gotovo 60% ukupnog stanovništva, odnosno malo više od 71% odraslih.

Veselili smo se cjepivu, mislili smo da je to kraj borbe s koronavirusom, dok nije stigao stigao omikron.

Do sada poznajemo pet sojeva virusa. Grčkim alfabetom - alfa, beta, gama, delta, stigli smo do, mogli bismo reći, ključnog omikrona. Dva slova grčke abecede su preskočena s obzirom na to prvo "ni" ili "nu" na engleskom zvuči kao "novi", a drugo, "ksi" moglo bi asocirati na kineskog predsjednika Xi Jingpinga što ne bi bilo politički korektno.

No, nije omikron zbog naziva problematičan, nego zbog brzine kojom se širi. U mnogim slučajevima pokazao se "snažnijim" i od cjepiva, ali najčešće je izazivao blaži oblik infekcije. Trenutačno su u populaciji i podvarijante nazvane kerben i kraken - još zaraznije, ali kliničke su slike uglavnom blaže - što je i bio krajnji cilj u borbi protiv virusa s kojim smo, nekako, naučili živjeti.


Veselili se kraju, a onda je stigao - omikron


Ono što je omogućilo lakši život i povratak "starom normalnom" je, među ostalim, cjepivo. Do sada je u Hrvatskoj potrošeno više od 5,3 milijuna doza cjepiva, a cijepljeno je gotovo 60% ukupnog stanovništva, odnosno malo više od 71% odraslih.

Veselili smo se cjepivu, mislili smo da je to kraj borbe s koronavirusom, dok nije stigao stigao omikron.

Do sada poznajemo pet sojeva virusa. Grčkim alfabetom - alfa, beta, gama, delta, stigli smo do, mogli bismo reći, ključnog omikrona. Dva slova grčke abecede su preskočena s obzirom na to prvo "ni" ili "nu" na engleskom zvuči kao "novi", a drugo, "ksi" moglo bi asocirati na kineskog predsjednika Xi Jingpinga što ne bi bilo politički korektno.

No, nije omikron zbog naziva problematičan, nego zbog brzine kojom se širi. U mnogim slučajevima pokazao se "snažnijim" i od cjepiva, ali najčešće je izazivao blaži oblik infekcije. Trenutačno su u populaciji i podvarijante nazvane kerben i kraken - još zaraznije, ali kliničke su slike uglavnom blaže - što je i bio krajnji cilj u borbi protiv virusa s kojim smo, nekako, naučili živjeti.


Kad će kraj pandemije?


Nagovještavalo se posljednjih tjedana da bi Svjetska zdravstvena organizacija mogla proglasiti kraj pandemije, no ona je i dalje na snazi?

Iz Svjetske zdravstvene organizacije objasnili su da su, uz gripu i ostale respiratorne bolesti zdravstveni sustavi opterećeni, nije se cijepilo dovoljno ljudi, mjere su ublažene pa sve to i dalje ugrožava javno zdravstvo.

No očekuje se da će za nekoliko mjeseci biti proglašen kraj pandemije, a tada će COVID-19 biti endemska bolest - i dalje će se morati pratiti razvoj u svim zemljama kako bi se pravodobno reagiralo pogorša li se situacija. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!