16:32 / 21.02.2020.

Autor: HRT/Hina

Divjak: Ustavni sud tvrdi da upravni nadzor ne ograničava autonomiju sveučilišta

Foto: Matija Habljak/PIXSELL

Foto: Matija Habljak/PIXSELL

Foto: - / PIXSELL

Ministrica obrazovanja Blaženka Divjak izvijestila je o dva rješenja Ustavnoga suda koja će, ocijenila je, ubuduće utjecati na uređivanje odnosa sveučilišta i mjerodavnoga ministarstva.
Ministrica obrazovanja Blaženka Divjak izvijestila je o dva rješenja Ustavnoga suda koja će, ocijenila je, ubuduće utjecati na uređivanje odnosa sveučilišta i mjerodavnoga ministarstva, te da je Ustavni sud zauzeo stav da upravni nadzor nije i ne može biti usmjeren na ograničavanje autonomije sveučilišta.

Na konferenciji za novinare u Ministarstvu znanosti i obrazovanja ministrica Divjak istaknula je da Ustav jamči autonomiju sveučilišta koje samo odlučuje o svom ustrojstvu i djelovanju u skladu sa zakonom, kao i da se mora osigurati jednako postupanje i vladavina prava. Ocijenila je kako je u posljednjih nekoliko godina bila potpuno blokirana mogućnost kontrole nad zakonitošću pojedinih sveučilišta koja nisu dostavljala potrebnu dokumentaciju.

- Kulminiralo je sve s pokušajem Sveučilišta u Zagrebu da Ministarstvu u potpunosti ukine upravni nadzor pa su Ustavnom sudu podnijeli zahtjev za potpuno ukidanje instituta upravnog nadzora kao protuustavnog instituta, podsjetila je Divjak. 

S tim u vezi izvijestila je da je Ustavni sud, dvije godine nakon što je Sveučilište u Zagrebu podnijelo spomenuti zahtjev, ovaj mjesec donio rješenje da upravni nadzor nije i ne može biti usmjeren na ograničavanje autonomije sveučilišta, već je usmjeren na osiguravanje jedinstvenoga pravnog poretka, vladavine prava i pravne sigurnosti.

Sveučilišta ne mogu biti "država u državi"

Sveučilišta, ističe ministrica, ne mogu biti "država u državi" te podliježu ustavnom i svim ostalim zakonima u smislu kontrole države - kako financijske, tako i provjere zakonitosti njihova rada. Drugim riječima, objasnila je, Ustavni sud potvrdio je da Ministarstvo treba i ima obvezu provoditi upravne nadzore tamo gdje za to postoje temelji, a sveučilišta imaju obvezu dostavljanja dokumentacije u tim postupcima kojima je cilj zaštita studenata i zaposlenih.

Izvijestila je i da drugo rješenje Ustavnoga suda utvrđuje da vremensko ograničenje mandata rektora na dva puta po četiri godine ne ugrožava temeljni sadržaj autonomije sveučilišta što znači da su, također, bili neosnovani navodi predlagatelja da je takvim ograničenjem narušeno jamstvo autonomije sveučilišta.

Ministrica je podsjetila da je Ustavni sud još 1999. postavio ograničenje autonomije sveučilišta ovlastima onih o kojima sveučilište ovisi, a to su prvenstveno tijela koja provode stručni nadzor nad njegovim radom, te ustvrdila da je "tek ovom odlukom eksplicitno potvrđeno pravo države da obavlja nadzor nad radom sveučilišta uz uvažavanje autonomije sveučilišta koja je ustavni i civilizacijski doseg, ali i sveučilišta moraju raditi u skladu sa zakonom". Dodala je kako ovo drugo rješenje Ustavnoga suda sadrži i odgovor na zahtjev da se ne mogu propisati uvjeti za poslijediplomski i doktorski studij. Ustavni sud smatra, suprotno navodima predlagatelja, da takva odredba nije protuustavna već naprotiv štiti autonomiju sveučilišta, a poslijediplomski i doktorski studij upisuju isključivo oni koji su završili sveučilišni diplomski studij, dok za one koji nisu završili takav studij postoji razlikovni programi koje može dati sveučilište.

- To pokazuje i da su formulacije u izmjenama zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (HKO) oko kojih je bilo dosta prijepora, također dobre", rekla je Divjak.

Ustvrdila je kako, bez obzira na to što neka sveučilišta nisu potpisala programske ugovore, ministarstvo isplaćuje onaj dio koji im može isplatiti. No, ona sveučilišta koja nisu potpisala programske ugovore ostala su bez novca koji bi dobila na temelju rezultata rada ili nekih posebnim ciljeva. To, konkretno, znači da je Sveučilište u Zagrebu, samo zato što nije potpisalo programski ugovor, oštećeno za oko 20 milijuna kuna.

Zapošljavanje mora biti provedeno u skladu sa zakonom

Kada je pak riječ o zapošljavanju ono, bez obzira na to što ovisi o potrebama sveučilišta, mora biti provedeno u skladu sa zakonom te se svako zapošljavanje ne može jednostavno opravdati sveučilišnom autonomijom, rekla je Divjak. Osvrnula se na podatke da je u posljednjih pet godina samo na Rektoratu zagrebačkoga Sveučilišta zaposleno 67 novih osoba, što je povećanje od 65 posto.

- Teško je vidjeti koje je to opravdanje da se zapošljava administrativno osoblje, a da se istodobno govori o nedostatku ljudi za deficitarne studijske programe u gospodarstvu, smatra ministrica. Spomenula je i nezakonito sklapanje ugovora o radu s osobama starijim od 70 godina što, ustvrdila je, izravno onemogućava da se zaposle mladi, sposobni, kreativni i inovativni. Na izravno pitanje, odnosi li se to na sklapanje ugovora o radu s prorektorom Antom Čovićem, ministrica je odgovorila potvrdno.

Zaključila je kako je nužno otvoriti komunikaciju sa sveučilištima koja mora biti takva da omogući suradnju koja je, ocijenila je, u posljednjih godinu dana onemogućena na nevjerojatan način pa ministar više nije pozivan na sastanke Rektorskoga zbora, a niti itko drugi iz mjerodavnoga ministarstva. To je, rekla je Divjak, "nečuveno u povijesti Rektorskoga zbora koji, naravno, ima pravo na svoje sjednice zvati koga želi, ali postojala je dobra praksu da su se prijepori rješavali kroz dijalog, a ne tužbama. 

Stajalište da "itekako ima prostora za napredak", ministrica je potkrijepila dvjema analizama Svjetske banke koje, primjerice, pokazuju da Hrvatska, u odnosu na relevantnost i citiranost radova, ima mnogo radova koje nitko ne citira i po tomu smo neslavno na europskome vrhu, a inače smo u prosjeku po broju citiranih radova. Druga analiza pokazuje pak gdje se nalaze hrvatska sveučilišta i instituti vezano uz međunarodnu prepoznatljivost i relevantnost, a pokazuje da produktivnost ne ovisi izravno o iznosu koje sveučilištu daje ministarstvo. Tako se, primjerice, vidi da je Sveučilište u Zagrebu bolje financirano u odnosu na druga sveučilišta ali, nažalost, nije tako relevantno.

Među novinarskim pitanjima bilo je i ono vezano uz nedavnu odluku Visokoga trgovačkog suda o Fakultetu hrvatskih studija te s mogućom vremenskom poveznicom s ovim rješenjima odlukama Ustavnoga suda. Minisitrica smatra da je riječ o slučajnoj koincidenciji, ali je i ponovila da Ministarstvo nije nikada osporavalo pravo sveučilišta da se samoorganizira, što je zagarantirano Ustavom, ali i da treba provjeriti zakonitost odluke prvenstveno zbog zaštite studenata i zaposlenika.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!