11:57 / 21.02.2019.

Autor: T.V./HRT/Hina

Divjak: Više se neće propisivati svi lektirni naslovi

-

-

Foto: - / -

Komentirajući prijepore oko popisa lektire u novom kurikulumu hrvatskog jezika ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak poručila je da se više neće propisivati svi lektirni naslovi.
Komentirajući prijepore oko popisa lektire u novom kurikulumu hrvatskog jezika ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak poručila je da se više neće propisivati svi lektirni naslovi. Istaknula je kako očekuje da će ponovna javna rasprava o kurikulumu povijesti proteći bez ideoloških prijepora.

- Želimo reformu koja daje slobodu učiteljima za izbor lektire, u kojoj će i učenici sudjelovati u tom izboru. Moramo se osloboditi toga da sve propisujemo, poručila je ministrica uoči sjednice Vlade upitana za izostanak "Dnevnika Ane Frank" s popisa obvezne lektire, a što je kritizirao koordinator ekspertne radne skupine Radovan Fuchs, uz ocjenu da će taj potez naštetiti međunarodnom ugledu Republike Hrvatske.

Ministrica je odbacila Fuchsove kritike i istaknula da je "Dnevnik Ane Frank" i sada izborna lektira, a tako je planirano i u novom kurikulumu.

- Ne vidim nikakve razlike. I inače je bilo puno lažnih vijesti, loših informacija i krivog čitanja. Primjerice, 'Ježeva kućica' koja sada nije ni u izbornom ni u obveznom dijelu plana i programa, izbačena je još 1992., a mi sada novim kurikulumom otvaramo vrata Ježurki Ježiću. Tako da to treba pažljivo čitati i moramo znati o čemu se zapravo u reformi radi, istaknula je Divjak.

Ministarstvo, kaže, sada radi na opremanju knjižnica i cilj je dati velik izbor i mogućnost učiteljima da u suradnji s učenicima izabiru djela koja će razvijati interes prema čitanju.

Objasnila je i da u kanon obvezne lektire ulaze samo djela dokazane vrijednosti u književnoj povijesti te da je sada na snazi popis lektire star 25 godina, u kojemu nema najsuvremenijih djela.

Poručila je i kako će se učenici i ubuduće moći identificirati s djelima u kojima se osuđuje holokaust, a to će se najbolje provesti ako sami izaberu djela te tematike.

Upitana za kurikulum povijesti, ponovila je da se odlučila na taj korak jer ju je zasmetala relativizacija holokausta u prijedlogu koji je dobila od Ekspertne radne skupine.

Pozvala je sve da sudjeluju u javnoj raspravi, bez ideoloških prijepora, kako bi se najvažniji povijesni događaji prezentirali metodički primjereno da bi ih učenici razumjeli i da bi mogli zauzeti stajalište, primjerice osudu holokausta.

- Ne smije se zaboraviti da je to kurikulum, a ne povijesna enciklopedija, istaknula je ministrica koja je kurikulum povijesti ponovno poslala u javnu raspravu i zbog preopsežnog sadržaja.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!