Divljanje skupim automobilima: Kazne, zabrana vožnje i negativni bodovi

Divlja vožnja i ilegalna okupljanja vozača na Krku i u Rijeci. Na car meetovima okupile su se stotine ljudi koji su driftali, naglo ubrzavali i palili gume. Bilo je bengalki i vatrometa. Policija je procijenila kako je sudjelovalo 1500 vozila i utvrdila 365 prekršaja, a sada najavljuje izmjene zakona kojima bi se sankcioniralo organiziranje i sudjelovanje u ilegalnim utrkama.

Voditelj Službe za sigurnost cestovnog prometa pri Ravnateljstvu policije Josip Mataija objasnio je u emisiji "U mreži Prvog" da su bila prijavljena dva legalna javna okupljanja - jedno u Puntu na Krku, a drugo kod Crikvenice. Riječ je bila o izložbama sportskih automobila na kojima su vozila trebala biti stacionarna.

- Radilo se o izložbi sportskih automobila. Vozila su stacionarna i nema nikakvog divljanja. Osim zaljubljenika, očito je to privuklo neku drugu klijentelu, ljude koji nisu bili dobronamjerni. Započelo je s ilegalnim okupljanjem na Krku, rekao je Mataija.

Policija je, dodao je, bila spremna na mogućnost da uz legalna okupljanja dođe i do incidenata. Već danima prije događaja postupala je prema vozačima koji nisu poštovali prometne propise. Problemi su potom počeli na Krku, a među vozačima koji su sudjelovali u divljanju uglavnom su bili strani državljani.

- Policija je uspjela uspostaviti javni red i mir, međutim, jedan dio vozača, očito nezadovoljan time što ne može divljati na Krku, kreće divljati na drugim lokacijama, kazao je.

Nakon policijske intervencije dio sudionika raspršio se na više lokacija. Mataija je istaknuo da je policiji to otežalo postupanje jer se radilo o ilegalnim okupljanjima za koja nije bilo moguće unaprijed znati gdje će se sudionici ponovno pojaviti.

Na terenu nije bila samo prometna policija, nego i pripadnici interventne policije. Problem je, naglasio je Mataija, bio upravo u tome što su se skupine vozača premještale s jedne lokacije na drugu.

Policija zasad nije utvrdila tko stoji iza organizacije ilegalnih okupljanja. U tijeku je kriminalističko istraživanje kojim se pokušava utvrditi identitet organizatora, ali i njihove motive.

- Zasad još ne znamo, ali sve pokušavamo napraviti da dođemo do njih. Provodimo kriminalističko istraživanje i napravit ćemo sve da saznamo tko su ti ljudi i koji su njihovi motivi, poručio je Mataija.

Jedno od pitanja koje su događaji ponovno otvorili jest jesu li postojeće zakonske kazne dovoljne za ovakvu vrstu ponašanja. Posebno se to odnosi na vozače skupocjenih i snažnih automobila kojima novčane kazne možda nisu dovoljno snažno sredstvo odvraćanja.

Mataija je rekao da među sudionicima nisu bili isključivo skupocjeni automobili te da vjeruje kako će predviđene kazne za dio vozača ipak biti dovoljno visoke. Istodobno je najavio izmjene Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

- Međuresorna radna skupina već dugo radi i priprema određene izmjene i dopune Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Zakon je ušao u proceduru. Osim najviše novčane kazne, ide i obvezna zabrana upravljanja vozilom od šest mjeseci te mu se dodjeljuje šest negativnih bodova, rekao je.

Izmjenama bi se trebalo odgovoriti i na neka ponašanja koja su uočena na ilegalnim okupljanjima. Mataija je najavio posebne kazne za skidanje ili skrivanje registarskih pločica, ali i za poticanje vozača na brzu i opasnu vožnju snimanjem takvog ponašanja.

"Postoji mali postotak ljudi zbog kojih se baca mrlja na cijeli sustav"

Voditelj i partner projekta izgradnje trkaće staze Croatia Ring Davorin Štetner događaje na Krku i u Rijeci ocijenio je neprihvatljivima te naglasio da ih ne treba poistovjećivati s automobilizmom kao sportom.

- To je za zgroziti se. Prvo što sam pomislio kada sam to pogledao, mislio sam da je staza Croatia Ring gotova, prvo bih otvorio vrata i rekao dođite tamo, nemojte ugrožavati promet. Ovo su bile strašne scene i to nije automobilizam. U Hrvatskoj postoji više od 100 klubova, ali ovo nema veze sa sportom, rekao je Štetner.

Naglasio je da među ljubiteljima automobila postoje različite skupine te da velika većina želi uživati u automobilima bez ugrožavanja drugih sudionika u prometu.

- Postoje razni segmenti društva, većina je normalna i želi uživati u automobilima, ali postoji mali postotak zbog kojeg se baca mrlja na cijeli sustav. Radi se o jedan posto divljaka. Ako se radi o strancima i dođu ciljano u Hrvatsku divljati - to su divljaci. To je dio scene koji treba sankcionirati. Ako to rade u Hrvatskoj, vjerojatno to rade i u ostalim zemljama, kazao je.

Štetner smatra da rješenje nije samo u kažnjavanju, nego i u omogućavanju sigurnih i kontroliranih prostora na kojima ljubitelji automobila mogu voziti.

- Jučer sam pričao s predsjednikom Uprave Automotodroma Grobnik i dugi niz godina surađujemo. Grobnik je organizirao Meet for Speed, prekrasan događaj, ali da sada obje staze otvore vrata, jedan mali segment bi ih izbjegao i išao bi divljati. To izaziva preglede i neka divljenja u određenim skupinama, rekao je.

Time je, smatra, vidljiv i jedan od glavnih motiva dijela sudionika ilegalnih okupljanja. Kontrolirana vožnja na stazi ne privlači nužno one kojima je cilj snimanje opasnog ponašanja i privlačenje pozornosti na društvenim mrežama.

Štetner je podsjetio i na slučaj iz Buzina prije tri godine.

- Prije tri godine imali smo situaciju u Buzinu i tada smo s Ministarstvom unutarnjih poslova i HAK-om pokrenuli inicijativu da se na ZTC-u pista otvori za takva događanja. Nažalost, dogodila se velika vremenska nepogoda koja je odnijela krovove na ZTC-u i sve je stalo, rekao je Štetner.

"Ovo je prikaz općeg stanja društva"

Profesor s Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu Rajko Horvat problem je promatrao iz šire društvene perspektive. Smatra da događaji poput onih na Krku i u Rijeci nisu isključivo prometni problem, nego odraz društvenih promjena i nedostatka sadržaja za mlade.

- Ovo je prikaz općeg stanja društva, ne samo kod nas, nego posebno kod nas, i erozija moralnih vrijednosti čovjeka. Drugi problem je što nedostaje sadržaja za mlade. Ovo što se dogodilo u Rijeci samo je franšiza Brzih i žestokih, to je bilo za očekivati, to se ne događa samo u Hrvatskoj, rekao je Horvat.

Upozorio je i na utjecaj sadržaja kojima su mladi svakodnevno izloženi, smatrajući da se popularizacija nasilja i rizičnog ponašanja može odraziti i na ponašanje u prometu.

- Na televiziji imate najviše ubojstava, pljački i nasilja, a gledatelji koji su došli na taj događaj su mlade osobe. Naravno da se to sve reflektira na sigurnost cestovnog prometa. Policija može poduzeti mjere, ali potrebno je poduzeti nešto prije tih mjera - odgoj, istaknuo je.

Fakultet prometnih znanosti uključen je u izradu novog zakonskog rješenja. Na zahtjeve dijela javnosti za dodatnim povećanjem kazni odgovorio je da svaki zakon ima ograničeno razdoblje u kojem snažno utječe na ponašanje ljudi.

- Fakultet je uključen, ali ja osobno nisam. Svaki zakon ima određeni vijek trajanja. U prometu je znanstveno dokazano da se radi od osam do devet mjeseci. Ako čitate izvještaje policije koliko su vozača pod utjecajem alkohola sankcionirali, to je dokaz da nešto ne štima. Ljudi se nisu osvijestili. Policija može napraviti tisuću mjera, ali one neće imati funkciju, rekao je.

Prema Horvatu, zbog toga se sigurnost u prometu ne može graditi isključivo povećavanjem novčanih kazni i policijskom represijom. Ključnim smatra odgoj i razvijanje svijesti o posljedicama rizičnog ponašanja prije nego što mladi uopće sjednu za upravljač snažnih automobila. Otvorio je i pitanje načina na koji mladi vozači dolaze do takvih vozila.

- Mladi imaju takva vozila, gdje su ih oni nabavili? Rade preko ljeta i dobiju novac za to. Kupuju tako opasne automobile, ne smatrajući da je to opasno, rekao je.

Na pitanje mogu li mladi sezonskim radom doista zaraditi dovoljno za skupe i snažne automobile, Horvat je naveo primjer zarada tijekom turističke sezone.

- Analizirajte našu turističku sezonu, jedan konobar zaradi jako puno novca. Neki dolaze upravo zbog toga da kupe takav automobil, zaključio je Horvat.