10:49 / 18.08.2018.

Autor: HRT

Djevojke sa žitne lađe: "Turisti nas pitaju ima li u Kupi krokodila"

-

-

Foto: - / -

Naša zagrebačka ekipa posjetila je ovih dana karlovački kraj i djevojke koje su ostvarile svoj san.
Zagrebačka ekipa emisije "Dobro jutro, Hrvatska" posjetila je ovih dana karlovački kraj i djevojke koje su ostvarile svoj san. 2015. smo ih upoznali kad su njihovi snovi o žitnoj lađi bili tek na početku realizacije, a danas ta lađa plovi Kupom i privlači poglede znatiželjnika. Pogledajte priču o Žitnoj lađi i prijateljstvu i poduzetništvu mladih Karlovčanki.

Maštajući o povijesnim žitnim lađama, zbog kojih je Karlovac u 18. stoljeću bio središte trgovine, članice i osnivačice udruge Zvono na Kupi dobile su sjajnu ideju. Izgraditi žitnu lađu koja bi pokazala sve blagodati karlovačkog kraja. Mašta je postala stvarnost.

"Brod je krenuo s plovidbom 1. svibnja 2016. kada smo uplovili u Karlovac i od tada svakodnevno plovi cijelo vrijeme i ovdje se događaju raznorazne aktivnosti", kaže Jasmina Cvetković, predsjednica udruge Zvono uz Kupu. "Ljudi su iznenađeni da u ovako malom mjestu dolazi sve veći broj posjetitelja i to je mali šok za građane, ali svi pozitivno reagiraju", dodaje.

Žitna lađa, tumbas, usidrena je u Brođanima na obali Kupe, dugačka je 26 metara i pripada lađama srednje veličine. Do sada je njome plovilo više od 10.000 posjetitelja, a ova jedinstvena plovidba Kupom nikoga ne ostavlja ravnodušnim.

Ivan Padežanin, voditelj projekata i član udruge Zvono uz Kupu kaže: "Ono što se najbolje vidi i što je najljepše su ova priroda i životinje i bilje i sve ono što se nalazi uz samu rijeku Kupu. Naravno, imamo i pripremljeno dosta priča o samom podvodnom dijelu jer na samoj Kupi imamo jako puno starih stvari, također imamo nekoliko arheoloških nalazišta, imamo dosta stvari za ispričati što možda ljudi u nekom trenutku ne mogu vidjeti, ali je jako lijepo za ispričati
jer Kupa je neotkriveni dragulj Hrvatske po mome mišljenju".

Cvetković nam još otkriva i da je to jedini način gdje se zapravo rijeku Kupu može vidjeti iznutra. "To je jedan drugačiji doživljaj rijeke jer većina nas dođe na obalu i gleda rijeku sa strane, a ovdje ju gledaš iznutra i gledaš njezinu, prirodu i gledaš životinje koje ovdje žive, kulturno-povijesne znamenitosti u okolici i imaš zaista priliku vidjeti to iz jedne druge perspektive, ja kažem na jednom specifičnom mediju, odnosno ploviš na vodi. Toje zaista poseban doživljaj", dodaje.

"Bilo je osim naših domaćih turista i mnoštvo stranaca, koji su nas zatekli nekim svojim pitanjima. Kao, ima li zaista ovdje krokodila, trebaju li piti tablete protiv mučnine na brodu i tako nekakve stvari. Uglavnom, znamo se puno nasmijati s ljudima jer često se i oni otvore na ovakvom mjestu. Opuste se, riješe se stresa, žele se zafrkavati s nama i razgovarati o svemu i svačemu", kaže Ana Prepolec Padežanin, osnivačica udruge Zvono uz Kupu.

Plovidbom niz rijeku moguće je uživati u bogatstvima biljnog i životinjskog svijeta koja je s obale nemoguće vidjeti. "Možda nekoliko stvari koje su najinteresantnije kao što je orao štekavac, imamo jedno gnijezdo ovdje na području rijeke Kupe ispod Karlovca. Ima čaplji, kormorana, dabrova, ima mnogo životinja o kojima se može pričati, što je najzanimljivije djeci kada dođu i mogu vidjeti te životinje u prirodnom staništu, a o njima uče iz knjiga - što ipak nije doživljaj kao što se vidi na vodi", kaže Padežanin.

U ljetnim mjesecima osvježenje možete pronaći u tihoj i mirnoj, ali moćnoj Kupi. "Mi stajemo tamo gdje nema nikoga, gdje ljudi mogu biti opušteni, gdje im je puno ljepše i mogu se ustvari uživjeti u prirodu i mogu se okupati u rijeci kakvoj se možete okupati bilo gdje na kupalištima gdje je obično gužva", dodaje.

Na istim kupalištima, u ranu zoru, kupaju se i sirene. "Na grbu grada Karlovca postoje sa strane dvije sirene koje taj grb drže, i legenda kaže da su sirene zapravo odobrile izgradnju grada Karlovca pod uvjetom da će ljudi štititi rijeke, a to su četiri rijeke na kojima leži grad Karlovac, na nama je da budemo dobri jer inače i ovi ljudi koji dolaze na brod moraju se paziti sirena ako ne budu čuvali okoliš", upozorava Padežanin.

Baš kao što sirene štite četiri rijeke žitna lađa od zaborava čuva bogatu povijest i tradiciju karlovačkog kraja.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!