18:40 / 15.12.2020.

Autor: Dajana Šošić/Dnevnik/HTV/IMS/V.G.

Doktor Ajduković: Najveći izazov epidemije je neizvjesnost

FOTO: Dnevnik/HRT

FOTO: Dnevnik/HRT

Foto: - / HRT

Strah od zaraze, osjećaj izoliranosti, depresija, stigmatizacija oboljelih - samo su neki od problema s kojima se mnogi susreću tijekom ove krize.
Najveći izazov epidemije koronavirusa je neizvjesnost koja traje mjesecima. Ljudi su već potrošili jednu dobru zalihu svojih kapaciteta za suočavanje sa situacijom, a najugroženiji su mladi kojima je uskraćeno mnogo toga od budućnosti, kazao je doktor Dean Ajduković, prof. emer. Filozofskog fakulteta u Zagrebu, u središnjem Dnevniku HRT-a.

➡️ Akutni respiratorni distres sindrom, kobna posljedica Covida
➡️ Savjeti liječnika i znanstvenika iz Hrvatske i inozemstva o cijepljenju protiv COVID-a
➡️ Sve više mladih s teškom kliničkom slikom
➡️ Korona i san

S porastom broja novozaraženih i umrlih - sve je više i onih koji pate od raznih psihoza. S obzirom na to raste i broj onih koji trebaju pomoć stručnjaka.

- U populaciji imamo porast depresivnih i anksioznih simptoma, ali nemamo dramatičan porast ljudi kojima je potrebna intenzivna pomoć, koji prelaze u kliničko stanje. Postoje razne upute koje građani mogu dobiti na stranicama Hrvatske psihološke komore, ako ih slijede, bit će im puno lakše. Također moramo voditi računa da svi imaju iskustva i s drugim životnim problemima.

Nesanica, briga, tjeskoba, frustracija, nisu novi u ljudskom iskustvu, kazao je Ajduković.
Istaknuo je kako otprilike polovina onih koji su doživjeli potres u Zagrebu i žive u pandemijskim uvjetima ima jedan blagi porast posttraumatskih simptoma, ali on srećom nije dramatičan.

Osim mladih, najugroženiji su oni koji su i inače društveno marginalizirani i siromašni. Također među najugroženije spadaju i obitelji umrlih građana koje nisu imale prilike biti uz njih u posljednjim trenucima niti se s njima oprostiti.

- Ozbiljno će trebati raditi na njihovim gubicima, ističe Ajduković.



Koronavirus promijenio naše živote

S koronakrizom život je poprimio drugačije lice. U novom normalnom nedostaju nam brojne stare navike pa sve više ljudi traži stručnu pomoć liječnika. Tjeskobu, depresiju i strah često je teško samostalno prebroditi.

- Difuzna anksioznost. Ljudi se ne boje samog virusa, ni gubitka radnog mjesta ili plaće, nego ni ne znaju čega se boje. Teška je kriza, društvena i zdravstvena i jasno je da mora biti i teška mentalna kriza, govori dr. sc. Ante Bagarić, pročelnik Zavoda za liječenje ovisnosti Klinike za psihijatriju Vrapče.

Kojoj se barem za sada ne nazire kraj.

- U općoj populaciji imamo situaciju da su ljudi anksiozni, osjetljiviji,  ne znaju što će biti s njima i to ih muči, kaže prof. dr. sc. Igor Filipčić, ravnatelj Psihijatrijske bolnice "Sveti Ivan".

Strah, depresija, stigme

Često pomoć traže i oni koji su koronavirus preboljeli.

- Osjećaju se stigmatizirano. Apeliram na sve naše sugrađane, budimo pažljiviji, budimo nježni prema tim ljudima, pomozimo im, dodaje Filipčić.

- Težina svih virusa u ovoj godini može stati u malu žličicu. Osam milijardi ljudi se trese od toga, to ovako zvuči nestvarno. Nečija reakcija je zrela, a drugi opet negiraju, kažu ne prihvaćam, to je zavjera. Prirodno je da osjećamo strah, strah je prirodan proces kod svih ljudi, poručuje doktor Bagarić.

Koji ponekad zahtijeva stručnu pomoć liječnika, a katkad ga može otjerati već i osmijeh, lijepa riječ ili pjesma.
-

-

Foto: - / HRT

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!