Donesen prvi pravilnik za Registar isključenih igrača

Više od 11.200 građana zatražilo je isključenje iz sudjelovanja u igrama na sreću otkako je prije godinu dana uspostavljen Registar isključenih igrača, a ovih je dana Ministarstvo zdravstva donijelo i prvi pravilnik o vođenju Registra i postupku isključenja osoba ovisnih o kockanju.

Registar vodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ), a uspostavljen je radi zaštite osoba koje su u riziku od razvoja problematičnog ili patološkog kockanja te osoba kojima je dijagnosticirana ovisnost o kockanju.

Pravilnik, koji stupa na snagu 30. srpnja, detaljno propisuje sadržaj i način vođenja Registra, postupak upisa i brisanja podataka te prava i obveze svih sudionika uključenih u sustav.

Najveća je novost, u odnosu na prijašnji sustav, što se igrač više ne mora pojedinačno isključivati kod svakog priređivača igara. Upisom u Registar zabrana automatski vrijedi kod svih licenciranih priređivača igara na sreću u Hrvatskoj, uključujući njihove internetske platforme.

Kako sustav funkcionira

Zahtjev za upis u Registar može podnijeti svaka fizička osoba kojoj je dodijeljen osobni identifikacijski broj (OIB) u Hrvatskoj. Građani ga mogu podnijeti elektronički putem sustava e-Građani ili uz pomoć ovlaštenih institucija i gospodarskih subjekata, među kojima su priređivači igara na sreću, Hrvatski zavod za socijalni rad te zdravstvene ustanove koje se bave zaštitom mentalnog zdravlja i liječenjem ovisnosti. U pravilu je potrebna pisana suglasnost osobe koja traži isključenje, osim kada je ono određeno kao zaštitna mjera ili posebna obveza u sudskom postupku.

Isključenje se može zatražiti na tri mjeseca, šest mjeseci, godinu dana, tri godine, pet godina ili trajno. Tromjesečno isključenje nije moguće opozvati, dok se zahtjev za prijevremeni opoziv može podnijeti tek nakon proteka najmanje tri mjeseca od podnošenja zahtjeva.

Po isteku razdoblja na koje je određeno, isključenje prestaje automatski, a korisnik o tome dobiva obavijest putem sustava e-Građani ili elektroničke pošte.

Više od 11 tisuća upisanih u godinu dana

Registar je počeo s radom 1. kolovoza 2025., dok je njegova puna funkcionalnost uspostavljena 1. studenoga nakon povezivanja svih licenciranih priređivača sa središnjim sustavom.

Prema podacima HZJZ-a, od početka rada do 23. srpnja ove godine u Registar je upisano ukupno 11.211 osoba, što u Zavodu ocjenjuju potvrdom važnosti ovog nacionalnog mehanizma za prevenciju ovisnosti o kockanju i zaštitu osoba koje žele ograničiti vlastito sudjelovanje u igrama na sreću.

Podaci HZJZ-a pokazuju da je sudjelovanje u igrama na sreću rašireno među odraslim građanima. Najveća životna prevalencija zabilježena je u dobnoj skupini od 35 do 44 godine, a nešto je češća među muškarcima nego među ženama. 

Istraživanja pokazuju da problematično kockanje s ozbiljnim negativnim posljedicama ima 1,7 posto odraslih građana, dok dodatnih 3,1 posto pokazuje umjeren stupanj problema, a 2,7 posto nizak stupanj problema povezanih s kockanjem. Kod mlađih odraslih osoba u dobi od 15 do 34 godine ti su pokazatelji još viši.

Više od petine učenika sudjelovalo u nekom obliku kockanja

Posebno zabrinjavaju rezultati Europskog školskog istraživanja o alkoholu i drugim drogama (ESPAD) iz 2024., prema kojima je 23 posto učenika u dobi od 15 i 16 godina sudjelovalo u nekom obliku kockanja tijekom prethodnih godinu dana, dok je 14 posto sudjelovalo u online kockanju.

U HZJZ-u upozoravaju da su adolescenti i mlađe odrasle osobe posebno izložene razvoju problema jer su u toj životnoj dobi izraženiji impulzivnost, traženje uzbuđenja i utjecaj vršnjaka, dok je digitalizacija dodatno povećala dostupnost igara na sreću.

Prema HZJZ-u, najveći rizik za razvoj ovisnosti nose casino igre, sportsko klađenje i igre na automatima zbog njihove velike dostupnosti, brzog odvijanja igre i mogućnosti neprekidnog ponavljanja.

Registar nije zamjena za liječenje

U HZJZ-u ističu da Registar nije zamjena za stručnu pomoć i liječenje ovisnosti, nego alat koji osobama omogućuje da na vrijeme ograniče pristup igrama na sreću i smanje rizik od daljnjeg razvoja problema.

Dodaju da iskustva drugih europskih zemalja pokazuju kako su centralizirani registri samoisključenja jedna od važnih mjera društveno odgovornog priređivanja igara na sreću. Hrvatski model razvijan je uz oslanjanje na iskustva država koje već primjenjuju takve sustave, s ciljem uspostave jedinstvenog mehanizma koji vrijedi kod svih licenciranih priređivača u zemlji.