11:25 / 29.12.2020.

Autor: Studio 4/HTV/IMS

Dopredsjednik HUBOL-a o COVID-u i opasnosti od MRSA-e

Boris Ujević

Boris Ujević

Foto: - / -

Je li u našim bolnicama problem zaraza MRSA-om?
Prosinac je bio strašan kada je riječ o statistikama vezano za preživljavanje zaraženih koronavirusom na respiratorima u hrvatskim bolnicama. U KB-u Dubrava smrtnost oboljelih od COVID-a na respiratorima je 68 posto, u Osijeku 60 posto, u dubrovačkoj bolnici oko 65 posto. Broj onih koji su priključeni na respiratore ipak znatno pada.

- Nakon uvođenja posljednjih mjera svjedočimo padu broja zaraženih, rekao je Boris Ujević, dopredsjednik HUBOL-a, voditelju Petru Vlahovu u emisiji Studio 4 HTV-a. Objasnio je da ti podaci, budući da ovise o broju testiranih i postotku pozitivnih na testiranjima, nisu najpouzdaniji.

Podaci kojima, kaže, možemo vjerovati su broj hospitaliziranih i onih na respiratoru.

- Broj hospitaliziranih stagnira ili blago pada i to je ono što nas svakako može veseliti, poručio je.

- Ljudi koji rade u jedinicama intenzivne njege, gdje oboljeli najviše umiru, sigurno su izloženi enormnom stresu, kaže.

- Jer vam ljudi praktički umiru jedan za drugim... Bogu hvala da se to smanjuje i da će uskoro završiti, dodao je.

Na pitanje voditelja Petra Vlahova je li u našim bolnicama problem zaraza MRSA-om, jer bilo je slučajeva da su ljudi koji su preživjeli COVID i koji su gotovo došli do potpune rehabilitacije, poslije zbog sepse, odnosno bakterijske infekcije, umrli, odgovorio je:

- To je ono što smo govorili od početka, da je ovo enorman pritisak na zdravstveni sustav. Uzet ću za primjer bolnicu u Dubravi, ali tako je više-manje u svim bolnicama. Vi ste u Dubravi imali intenzivnu s recimo 20-ak kreveta. I to je bila intenzivna koja je bila napravljena prema standardima za intenzivnu njegu. Sada smo postigli da imamo donekle optimalan broj osoblja, ali ono što nismo postigli je kvadratura.

Potreban je, kaže, razmak između kreveta.

- Jer ako su kreveti blizu, dogodi se upravo to da se bakterije šire kontaktom. Sada u Dubravi imate 85 intenzivnih kreveta. Ti svi kreveti nisu smješteni u prostorima koji su predviđeni i dizajnirani za intenzivnu njegu jer to ne postoji. I smješteni ste u prostore koji nisu idealni. U takvim prostorima je mogućnost od takve zaraze, ne samo MRSA-om, nego i drugim bakterijama, puno veća nego u idealnim prostorima, dodao je Ujević.

Komentirao je i raspoloženje među zdravstvenim djelatnicima vezano za cijepljenje.

- Čekamo da dođu veće količine cjepiva pa ćemo onda vidjeti koje je pravo stanje. Ono što ja znam s terena, bez obzira na male doze, liječnici i medicinske sestre jedva su čekali da se cijepe. Osobno jedva čekam cjepivo, kao i svi iz HUBOL-a s kojima komuniciram. Neki naši članovi su se već cijepili, tako da vjerujem da će se većina zdravstvenih radnika cijepiti, rekao je.

U Hrvatskoj dosad nije bilo jačih nuspojava nakon cijepljenja.

- U Velikoj Britaniji je cijepljeno gotovo milijun ljudi, tako da imate informacije iz zemalja Europske unije, nema nikakvih bitnijih nuspojava i neočekivanih, neugodnih iznenađenja. Mislim da je cjepivo potpuno sigurno, kao što se i tvrdi, zaključuje.

Što nas čeka nakon pandemije? I prije nje postojale su goleme liste čekanja. Na pitanje hoće li se one udvostručiti ili čak utrostručiti nakon pandemije, odgovara:

- One će se sigurno povećati, ali ne tako bitno jer su najteže bile pogođene bolnice u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, kod njih će se sigurno povećati liste čekanja, možda i nekoliko puta. Ali Zagreb je, s izuzećem Dubrave, funkcionirao više-manje normalno. Bolnice na jugoistoku su isto tako opterećene, ali ne vjerujem da će biti drastičnih povećanja lista čekanja.

Hoće li se rad u zdravstvu početi više vrednovati?

- To je ono čemu se mi svi nadamo. Neposredno prije prvog i drugog vala epidemije s ministrom Berošom ušli smo u nekakav dijalog, da bi se upravo naš rad pošteno vrednovao. Ali koronavirus sve je zaustavio, nadam se da će se sa završetkom epidemije ti razgovori nastaviti, kaže Ujević.

- Kriza je u zdravstvu velika, možda najveća u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, dodao je.

- Jako puno liječnika u skoroj će budućnosti otići u mirovinu. Njih sad već nedostaje. Ako svi ti odu u mirovinu, a ne zamijene se i uopće se ne raspisuju nove specijalizacije, to će biti veliki problem, upozorio je.

Pogledajte cijeli razgovor:

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!