Dr. Anić: Broj žrtava COVID-a veći nego u Domovinskom ratu

16.02.2022.

09:47

Autor: Studio4/IMS/HRT

dr. Branimir Anić

dr. Branimir Anić

Foto: HTV / HRT

Dr. Branimir Anić, specijalist internist kojem je uža specijalizacija imunologija reumatologija, iz Zavoda za kliničku imunologiju KBC-a Zagreb, upozorio je u Studiju 4 da će, ako se bitno ne promijeni ponašanje općeg stanovništva u vezi sa cijepljenjem, to dugoročno utjecati na sve kronične bolesnike. Medicinski radnici su premoreni, reumatologa ionako ima premalo, a u uvjetima pandemije do njih je još teže doći. Dr. Anić naglašava i da je među njihovim pacijentima veliki broj procijepljenih što, kaže, odudara od opće slike populacije.

Dr. Branimir Anić rekao je da su neki lijekovi koje bolesnici uzimaju supresivni, ograničavaju njihov vlastiti imunitet koji je na neki način poremećen, pa su izloženi svim mogućim infekcijama.

- Imamo dosta bolesnika koji su preboljeli COVID-19, najveći broj prošao je relativno dobro. Imali smo malo smrtnih ishoda, ali COVID je doveo do toga da se njihova osnovna bolest pogoršala. Zbog privremenog prekida nekih lijekova zbog akutne infekcije virusom SARS-CoV-2 došlo je do pogoršanja. Jedan dio lijekova koje koristimo glukokortikoidi. Lijekovi koji jako djeluju na imunitet nisu se načelno trebali prekidati tiekom infekcije SARS-CoV-2, a ti lijekovi su se koristili i u liječenju komplikacija težih oblika infekcija COVID-19. Imamo bolesnika koji su preminuli zbog infekcije u intenzivnim njegama, ti su bolesnici uz svoju bolest imali značajno zahvaćen pluća. COVID pogađa pluća i ljudi zbog zatajenja disanja završavaju na respiratorima, rekao je.

Većini bolesnika savjetovano je cijepljenje i dr. Anić naglašava da su i on i njegovi kolege ugodno iznenađeni brojem njihovih pacijenata koji su se cijepili, što, kaže, odudara od opće slike populacije koja u značajnom broju nije cijepljena. 

Objasnio je da je kriva predodžba da su njihovi bolesnici starije životne dobi. Upalne reumatske bolesti su bolesti ljudi u reproduktivnoj fazi života, u zreloj dobi. Najčešći bolesnici su žene u generativnoj dobi, ima bolesnika svih životnih dobi, a novootkriveni su najčešće u dobi od oko 30 godina. 

Ističe da, iako nemaju sustavno istraživanje, cijepljenje nije dovelo do pogoršanja stanja bolesnika. Nakon cijepljenja protiv COVID-19 očekuje se blaža reakcija, što je uobičajeno kod bilo kojeg cjepiva.

- Stupanj zaštite koju cjepivo pruža je jednaka kao u zdravih ljudi koji ne uzimaju terapiju, postoje iznimke i na njih jako pazimo. To su ljudi sa specifičnim terapijama. Postoje preliminarna istraživanja kako postupiti u tim slučajevima. Naši procijenjeni bolesnici mogu primiti i 3. dozu, dodao je.

Indirektni utjecaj pandemije

No, istaknuo je da je pandemija utjecala na kvalitetu skrbi o bolesnicima.

- Reumatologa u RH ima malo, trebalo bi nas biti i tri puta više. Služba nam je preopterećena, a u situaciji pandemije dostupnost reumatologa je još manja. I pacijenti moraju proći određene kontrole prije nego što dođu u ambulantu. To je indirektni utjecaj pandemije - da je naša dostupnost smanjena i da ljudi teže dolaze do reumatologa. Kad bi bilo manji broj bolesnih, onda bi se koliko-toliko normalizirala služba. Ako se bitno ne promijeni ponašanje općeg stanovništva, to će dugoročno utjecati na sve kronične bolesnike. Vidjeli smo, kolege koji se bave liječenjem raka, rekli su da se manje bolesnika dijagnosticira, a slično je i s našim bolesnicima. U manjim gradovima poput Slavonskog Broda, Zadra ili Varaždina, kolege reumatolozi bili su povučeni u hitne službe i njihovi pacijenti objektivno nisu mogli do njih. Imamo rezervacije i do nekoliko mjeseci unaprijed i bez obzira na maksimalni trud, kvaliteta pada. Poliklinika je u ove dvije godine bila zatvorena samo 15 dana, zbog infekcije među liječnicima, rekao je.

- Čini se da malo pritisak pada u broju zaraženih bolesnika, ali vrlo blago, i to prvo vidimo kroz stacionarni dio. Nemamo kapaciteta da bolesnika izvan Zagreba naručimo na tri dana na brzu bolničku obradu jer zbog pritiska pacijenata u hitnu službu, a KBC Zagreb stradao je i u potresu, kada je ostao bez 400 kreveta, smanjen nam je kapacitet, dodaje.

I
stiče da je rješenje jednostavno - povećanjem procjepljenja nekontrolirano širenje zaraze stavilo bi se pod kontrolu.

- Ovim bolesnicima svaka infekcija može pogoršati bolest. Nadamo se da će se povećanjem opće imunosti stanovništva ipak sve stišati. Specijalističke službe i tercijana zdravstvena zaštita to neće izdržati, i primarna ima ogromne probleme. Ljudi su zamoreni, naglašava.

Post-COVID sindrom

Objasnio je kako se opća otpornost temelji na općem zdravlju, a kada se govori o imunitetu, misli se na specifični organski sustav koji se bori protiv infekcija.

- Ovaj virus očito ima veliku mogućnost mutacija i mijenja izgled, kamuflira se da ga imunološki sustav ne prepoznaje. Prije ili kasnije ga prepozna i reakcija prava kasni i zato čovjek oboli. I prije su postojale situacije koje su se zvale postinfektivna stanja i izazivale produžene tegobe koje bi se nakon nekog vremena smirivale.

Kaže da ne zna previše o post-COVID sindromu, najčešće se time bave pulmolozi jer je to bolest koja jako zahvaća pluća.

- Promjene koje su uočene da se razvijaju u akutnoj fazi se uz terapiju kod najvećeg broja bolesnika povuku. Druge nespecifične tegobe treba promatrati kao nešto odvojeno, treba vidjeti je li to neka druga bolest koja se paralelno pojavljuje. Prati se i liječi prema vodećim simptomima, kaže.

Kako liječnici specijalisti mogu utjecati na cijepljenje?

Opći je savjet da se nakon konzultacije odluče na cijepljenje, koji je jedini način kojim možemo smanjiti smrtnost. Padaju brojevi oboljelih, ali broj umrlih je svaki dan isti. To je kao da svaki dan padne u provaliju, to su dva školska razreda, to je previše, jedan život je previše, a 50 je enormno. To su žrtve kakve nismo imali u Domovinskom ratu. Svatko od nas trebao bi preuzeti odgovornost za svoje postupke i pokušati učiniti što se može da se ova situacija skrati. Cijepljenje je jedno od tri najveća postupka u medicini. Prvo je osiguranje pitke vode, drugo pranje ruku, a treće cijepljenje, poručuje.  

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!