10:52 / 10.05.2021.

Autor: Studio 4/HTV

Dr. Brkljačić iz KB Dubrava: Smanjiti neopravdane preglede

prof. dr. Boris Brkljačić

prof. dr. Boris Brkljačić

Foto: Studio 4 / HRT

Kada bi svi radiološki pregledi na koje se pacijenti upućuju bili opravdani odnosno kada bi se Hrvatska držala zakonskih odredbi koje je preuzela članstvom u EU, smanjile bi se i liste čekanja onkoloških pacijenata na preglede, smatra bivši predsjednik Europskog društva radiologa i glavni tajnik svjetskog društva radiologa prof. dr. Boris Brkljačić, predstojnik Kliničkog zavoda za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju KB Dubrava. 

Vezano za liste čekanja na radiološke preglede, gostujući jutros u Studiju 4 HTV-a odgovorio je i dobiva li upite da pomogne građanima da dođu na pregled preko reda:

- Činjenica je da dolaze ljudi, recimo koji su zaposlenici bolnice ili mole za neke pacijente. Kad god se radi o nekom onkološkom pacijentu, recimo ako žena napipa nekakav čvor u dojci, tu onda ne može postojati lista čekanja. Mi smo uvijek napravili tako da postoji dio termina za sve preglede koji su oslobođeni i prioritetni za takve pacijente, rekao je potvrdivši da u tim slučajevima postoji diskrecijsko pravo liječnika. Međutim, dodaje, to ne vrijedi za nepotrebne pretrage koje ne doprinose ili doprinose minimalno liječenju pacijenta.

- Ja uvijek izlazim u susret apsolutno svakome tko me nazove. Ja se konkretno bavim dijagnostikom bolesti dojke i tumorima dojke. Kad god netko ima bilo kakvu sumnju ili je obrađivan u nekoj drugoj ustanovi pa se vidi da vrlo vjerojatno ima karcinom, tu stvarno izlazimo u susret kad god je moguće i čim prije, kaže.

Hrvatske bolnice gube radiologe, u godinu dana samo Rebro ostalo je bez 12 radiologa, Merkur bez 11. U medijima se navodi da onkološki bolesnici čekaju na preglede po 12 mjeseci, iako Brkljačić kaže kako u KB Dubrava to nije slučaj. Navodi primjer Velike Britanije koja se bori s manjkom radiologa, gdje ih je 4000 na 66 milijuna stanovnika.

Bolja plaća, jednostavniji posao


Brkljačić kaže kako je dosta radiologa otišlo iz KB Dubrava otkad je postala Covid bolnica.

- Tu je pitanje motiviranosti ljudi da rade u sustavu gdje je puno teže raditi, gdje je teže raditi i s hitnim pacijentima, objašnjava. Po dežurstvu, kaže, može biti i do 30 hitnih pacijenata. Sigurno da je, zaključuje stoga Brkljačić, lakše raditi u određenim privatnim poliklinikama i ordinacijama gdje većina pacijenata nemaju kompleksne patologije.

Radiolozi odlaze između ostalog zbog plaća - naravno da će otići tamo gdje se nudi veća plaća za možda jednostavniji posao, kaže Brkljačić.

Obnavljanje opreme

Redovito obnavljanje radiološke opreme također je jedan od problema.

Oprema starija od 10 godina načelno se ne bi smjela upotrebljavati, kaže Brkljačić i dodaje kako posljednjih godina nije bilo većih nabavki nove opreme za veće javne bolnice. Zadnja je bila, kaže, u vrijeme ministra Nakića, kada je instalirano dosta CT uređaja u raznim velikim bolnicama u Hrvatskoj.

Nepotrebne pretrage

- Imamo ogroman broj pretraga. Veliki je pritisak na razne radiološke ustanove, odgovara Brkljačić i dodaje kako bi svaki radiološki pregled koji se obavlja, sukladno europskoj legislativi ("Basic Safety Standards" direktiva), morao biti opravdan.

Navodi kako Europska komisija za desetak dana počinje veliki projekt gdje će se procjenjivati opravdanost CT pretraga u osam europskih zemalja. Radit će se i revizija upućivanja.

- Neka istraživanja, recimo u Luksemburgu, pokazala su da je 39% CT pretraga i 21% pretraga magnetske rezonance bilo bespotrebno inicirano, kaže Brkljačić. Navodi i kako su prije mjesec dana u "Annals of Internal Medicine", jednom od najvažnijih svjetskih časopisa, identificirane 31 najčešće medicinske usluge s niskom vrijednošću ("low-value medical services") koje nemaju veće koristi. Šest od njih su, kaže, radiološke pretrage: leđa za nespecifičnu bol u donjem dijelu leđa, mozga za nekompliciranu glavobolju, mozga za evaluaciju sinkope, CT sinusa za nekomplicirani akutni rinosinuitis, dijagnoza plantarnog fascitisa...

Kad se resursi ne bi trošili na ove pretrage koje su niske vrijednosti i kada bi se odredili prioriteti - a prioritet jesu onkološki pacijenti, smanjilo bi se vrijeme čekanja na pregled, smatra Brkljačić. Pritom radiolozi prioritete ne mogu određivati sami, napominje.

Pridržavanje uputa za upućivanje pacijenata na slikovne pretrage koje moraju biti opravdane navodi kao jedno od rješenja problema velikih lista čekanja. Osim financijskog, tu je i problem ozračivanja populacije zbog nepotrebnih pretraga, dodaje.

Pogledajte razgovor:

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!