Dr. Kaić: Prerano je govoriti o prednostima i manama novog cjepiva za COVID

10.03.2022.

14:11

Autor: Dobro jutro, Hrvatska/HTV

Epidemiolog dr. Bernard Kaić o novom proteinskom cjepivu

Epidemiolog dr. Bernard Kaić o novom proteinskom cjepivu

Foto: Dobro jutro, Hrvatska/HTV / HRT

U Zagrebu je počelo cijepljenje novim proteinskim cjepivom protiv bolesti COVID-19, američke tvrtke Novavax. O kakvom se cjepivu radi, u emisiji Dobro jutro, Hrvatska putem videoveze govorio je specijalist epidemiologije dr. Bernard Kaić. Bilo je riječi i o ospicama, a dr. Kaić istaknuo je da je to vrlo zarazna i ozbiljna bolest, koja nije stvar prošlosti. 

Novo cjepivo, koje se od jučer primjenjuje u Školi narodnog zdravlja "Dr. Andrija Štampar" Nastavnog zavoda za javno zdravstvo u Zagrebu napravljeno je vrlo sličnom tehnologijom kao ono protiv hepatitisa B i protiv HPV-a, istaknuo je dr. Bernard Kaić. 


- To je taj "spike" protein sa 102 virusa, uzgojen laboratorijski od nekih virusa koji zapravo ne mogu zaraziti ljude i taj se protein daje putem cjepiva, za razliku od ranijih cjepiva koja smo imali u upotrebi, a kod kojih se daje genska informacija za proizvodnju proteina, objasnio je.


Dodao je da se Novavaxovo cjepivo daje u dvije doze a preporučeni je razmak tri tjedna. Mogu ga primiti svi stariji od 18 godina. Cjepivo se zove Nuvaxovid, a pripreme za njega trajale su slično kao i s drugim cjepivima. Malo su kasnije krenuli u istraživanja nego kod ranije odobrenih tjedana, rekao je. Ne zna točno koliko su trajala klinička ispitivanja na temelju kojih je cjepivo odobreno, šest ili sedam mjeseci. 



Prerano je govoriti o prednostima i manama novog cjepiva


- O tome kakve su prednosti u odnosu na druga cjepiva teško je sada govoriti, jer se to cjepivo tek sada počinje koristiti. Na temelju rezultata iz kliničkizh ispitivanja ne može se reći da ima neke prednosti ili mane u odnosu na druga cjepiva zato što su rezultati kliničkih ispitivanja vrlo slični rezultatima koje su imala messinger RNA i vektorska cjepiva koje već koristimo. Vrijeme će pokazati, kada se cjepivo bude široko koristilo, je li njegova učinkovitost tako dobra kao što je bila u kliničkim ispitivanjima, jer znamo da se za druga cjepiva pokazalo da je učinkovitost nešto nižeg stupnja, pogotovo na nove varijante koronavirusa koje su se pojavljivale, rekao je upitan o prednostima i manama ovog proteinskog cjepiva. 


Kaić je dodao da će isto tako vrijeme pokazati je li sigurnost cjepiva jednaka kao što je bila po kliničkim istraživanjima, jer, rekao je, i za ranija cjepiva kasnije su se neke rijetke nuspojave uočile koje se nisu mogle vidjeti u kliničkim ispitivanjima.


- Zapravo, u ovom trenutku reći da to cjepivo ima bilo kakve prednosti ili mane u odnosu na druga cjepiva apsolutno je prerano, istaknuo je dr. Kaić. 


Dodao je da će isto tako vrijeme pokazati je li sigurnost cjepiva jednaka kao što je bila po kliničkim istraživanjima, jer i za ranija cjepiva kasnije su se neke rijetke nuspojave uočile koje se nisu mogle vidjeti u kliničkim ispitivanjima.


- Zapravo, u ovom trenutku reći da to cjepivo ima bilo kakve prednosti ili mane u odnosu na druga cjepiva apsolutno je prerano, istaknuo je dr. Kaić.


Na cjepnom punktu u NZJZ u Zagrebu, gdje je jučer počelo cijepljenje proteinskim cijepivom, jučer je ukupno 120, možda 150 ljudi cijepljeno protiv COVID-a, od toga su prvu dozu primile 44 osobe.


- Od njih 44, njih  22 tražilo je upravo ovo novo cjepivo, koje se zove Nuvaxovid, tako da izgleda da izgleda da jest određen dio ljudi čekao da ono dođe kod nas u upotrebu. Ipak je to bio prvi dan i to je cjepivo korišteno samo u Zagrebu, a tek od danas možemo očekivati da se u drugim županijama ljudi njime cijepe, rekao je dr. Bernard Kaić. 


Poručio je kako je apsolutno važno da se ljudi koji se još nisu cijepili cijepe protiv COVID-a, svejedno kojim cjepivom. 


- Nemam na temelju čega reći da bi bilo bolje da koriste ovo novo cjepivo, kazao je. Dodao je da je naručeno 189 000 doza novog cjepiva, a dosad je stiglo 69 000 doza i to se distribuira ovih dana po županijama. 




Ospice - vrlo ozbiljna zarazna bolest - važna je procijepljenost


Upitan što trebamo znati o ospicama koje su se navodno ponovno pojavile i kakva je procijepljenost protiv te bolesti u Hrvatskoj, dr. Kaić rekao je kako ne zna gdje su se pojavile ospice, ali da je to vrlo zarazna i nimalo bezazlena bolest. 


- Kod ospica je važno reći da je to daleko najzaraznija bolest za koju se zna i od nje uglavnom stradavaju djeca. Ospice nisu dječja bolest zato što je to neka blaga bolest, nego zato što su toliko zarazne da u izostanku cijepljenja rijetko tko dođe do odrasle dobi a da nije prebolio ospice. S obzirom na tako visoku zaraznost, vrlo je velika šansa da se ospice prošire među populacijom gdje nisu visoki cjepni obuhvati, a ospice nisu bezazlena bolest, istaknuo je. 


Iznio je neke podatke  iz, sada aktualne Ukrajine.  


- U Ukrajini je 2019. godine 57 000 ljudi oboljelo od ospica, od toga ih je 40 umrlo, među kojima 20 djece. Ospice su vrlo ozbiljna bolest koja, osim što može izazvati smrt, može uzrokovati i trajne posljedice, rekao je.


Kod nas cjepni obuhvat, dodao je, nije tako loš kao u nekim državama istočne Europe i kreće se oko 90 posto, iako bi bilo bolje da je oko 95%.


Ne zna gdje su se kod nas ospice pojavile, no, vidio je kaže, da postoji velika opasnost od izbijanja epidemije, pogotovo u zemljama zapadnog Balkana jer neke zemlje imaju stvarno niske cjepne obuhvate.


- Recimo, u Crnoj Gori to je manje od 30% kod djece stare godinu dana. Niski su obuhvati i u BiH i Srbiji, tako da ako se unesu ospice od bilo kuda, potoji velika opasnost od izbijanja epidemije, a onda i mogućnost da se ospice unesu u Hrvatsku, kazao je. 


Dodao je da u Hrvatskoj imamo "džepove" slabo procijepljene populacije, a tradicionalno su to južne županije. Iznio je podatke o procijepljenosti kad su u pitanju ospice. 


- Oko 90% je primilo 1. dozu, oko 80% drugu dozu u 2019. godini, a u 2020. obuhvati su bili nešto malo niži, dok za 2021. još nemamo podatke, jer nažalost, to prikupljamo u papirnatom obliku, rekao je.



Ospice nisu bolest prošlosti



-Naravno, procijepljenost je jedini razlog zašto nismo imali ospice, nije točno da su one stvar prošlosti, kao što tvrde neki protivnici cijepljenja. Mi inače imamo svake godine "importirane" ospice. Netko dođe u Hrvatsku izvana zaražen, a u većini slučajeva nema prijenosa zato što, najčešće djeca koja dođu izvana zaražena ne dođu u kontakt ni sa kime tko je osjetljiv zato što je kod nas većina stanovništva cijepljena, poručio je dr. Kaić.   


- Prvi simptomi su osip koji krene od lica pa se spušta niže po tijelu i visoka temperatura. Ospice mogu izazvati i upalu pluća i upalu mozga, tako da je to vrlo ozbiljna bolest, upozorio je.  


Dodao je da kada je riječ o ospicama, niži cjepni obuhvat tradicionalno imaju južni dijelovi Hrvatske - Splitsko dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska županija. 


- Oni imaju najniži cjepni obuhvat u Hrvatskoj. Uostalom, zadnja epidemija ospica koja je bila u Hrvatskoj, bila je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, podsjetio je dr. Brnard Kaić. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!