Koordinacija hrvatske obiteljske medicine u četvrtak je ocijenila da je sustav javnog zdravstva podbacio jer je epidemiju hripavca dočekao s jednim punktom za testiranje u milijunskom gradu, a pozive da se testiranja vrše u ordinacijama ocijenili kao prebacivanje odgovornosti.
KoHOM u nevjerici gleda na izjave ravnatelja NZJZ "Andrija Štampar" Branka Kolarića i voditelja Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti HZJZ-a Bernarda Kaića koji u medijima govore kako "žale" pacijente koji po zimi čekaju na testiranje na hripavac, umjesto da to rade u ordinacijama obiteljske medicine, odnosno kroz medije pozivaju Ministarstvo zdravstva da njihov posao preusmjeri na obiteljske liječnike, stoji u priopćenju.
I nakon iskustva pandemije COVID-19, kolege, poručuju, novu epidemiju hripavca dočekuju potpuno nespremni, a svoju odgovornost prebacuju na druge.
Epidemija hripavca nije počela jučer, već se polako razvija od ljeta i očekivalo se da će se razviti u smjeru koji sada gledamo, a sada, kada se to i dogodilo, "sustav javnog zdravstva potpuno je podbacio".
- Dokaz tome je činjenica da je HZJZ novu epidemiju dočekao s jednim jedinim punktom u milijunskom gradu koji radi sat i pol dnevno, ističe KoHOM.
Neprihvatljivo im je da bolesni pacijenti čekaju na hladnoći stoga predlažu da se punktovi organiziraju unutar NZJZ Andrija Štampar, jer se, tvrde, ondje mogu otvoriti barem tri punkta.
U Gradu Zagrebu Zavod za javno zdravstvo ima čak 11 ispostava higijensko epidemioloških odjela u prostorima domova zdravlja unutar kojih se bez problema mogu raditi brisovi što bi, smatraju, u potpunosti spriječilo čekanje i gužve.
Čekaonice obiteljskih liječnika prepune su teško bolesnih pacijenata (rak, covid, gripa, dijabetes, kardiovaskularne bolesti), školske djece, starijih, trudnica, ali i zdravih koji dolaze zbog administrativnih poslova i bilo bi preopasno da su svi oni još izloženi potencijalnoj zarazi hripavcem, kaže KoHOM.
Uostalom, u ambulantama obiteljske medicine su samo liječnik i medicinska sestra koji dnevno prime između 100 i 150 različitih pacijenata. U 2022. godini, prema službenim podatcima HZZO-a, obiteljski su liječnici, kako su naveli, obradili gotovo 50 milijuna postupaka što najzornije govori o intenzitetu posla.
Liječnici obiteljske medicine pozivaju sve dionike u zdravstvu da preuzmu svoju odgovornost posebice kad je riječ o borbi za sprječavanje širenja i kontrolu zaraznih bolesti, a isključivo na dobrobit pacijenata.
Liječnik objasnio kako prepoznati zarazu hripavcem
Hripavac je bolest koja pogađa mlađu populaciju, a tko se sve može zaraziti hripavcem otkrio je ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar", prof. prim. dr. sc.
Branko Kolarić.- Oboljeti mogu svi, ali najviše obolijevaju mlađi i najviše je zaraženih među školarcima, sedmi i osmi razred. Najviše je ova bolest opasna za novorođenčad, koja nije cijepljena, rekao je ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar", prof. prim. dr. sc.
Branko Kolarić.
Nakon cijepljenja, zaštita od bolesti ne traje vječno.
- U prvoj godini se 95 % djece cijepi, a u petoj godini docjepljivanje je 88 posto. Da bi imali zaštitu kod djece 96 posto ih mora biti cijepljeno, a ospice su druga najzaraznija bolest. Cjepivo ne pruža cjeloživotni imunitet. Nakon docjepljivanja zaštita traje 10 godina, ali se mogu zaraziti i cijepljena djeca, kazao je Kolarić u emisiji "Dobro jutro, Hrvatska".
Otkrio je i zašto je zaraza najčešća kod djece.
- Djeca žive u grupama i u bliskom su kontaktu i zato se brzo zaraze. Imamo 530 prijavljenih slučajeva, ali je zaraženih puno više, a stariji se zaraze u manjem broju, kaže Kolarić.
Kako prepoznati da ste zaraženi hripavcem?
Hripavac rijetko prelazi u neki drugi teži oblik bolesti.
- Kada krenemo sa sezonom grijanja, normalno je za ovo doba godine da ima hripavca i COVID-a. Karakteristično za hripavac je da napadaji kašlja stvaraju osjećaj nedostatka zraka i na kraju kašlja bude uzdah. Rijetko kad hripavac prelazi u upalu pluća, pojasnio je Kolarić.
Najavio je i brzo testiranje iz automobila.
- Od sutra otvaramo drive-in HZJZ-a i sljedeći dan se odmah dobije nalaz. Svake godine imamo slučaj hripavca. Sada nam je tri godine od pandemije i postali smo osjetljiviji i dodatno nam je pala cijepljenost zbog nepovjerenja, istaknuo je Kolarić.
- Od 1100 zaraženih nema nikoga u bolnicama, nema ozbiljno bolesnih i nema teške kliničke slike te ga liječimo antibioticima, a oni koji imaju dojenčad trebaju biti pažljiviji, zaključio je Kolarić.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!