Umjetna inteligencija i europska obrana u središtu Dubrovnik Foruma

Održan je drugi i posljednji dan Dubrovnik Foruma. Jedan od važnijih diplomatskih skupova u ovom dijelu Europe ponovno je na jugu zemlje okupio velik broj europskih dužnosnika, ministara, potpredsjednika vlada i stručnjaka. Izazovni geopolitički događaji, uloga NATO-a i proširenje Europske unije - bile su neke od tema.

Dvadeseto izdanje Dubrovnik Foruma privodi se kraju završnim panelom posvećenim zapadnom Balkanu, čime se nastavlja dugogodišnja tradicija rasprave o hrvatskom istočnom susjedstvu. Ovogodišnji skup obilježili su razgovori o umjetnoj inteligenciji, novim oblicima ratovanja i jačanju europske obrane.

Kako javlja HRT-ov reporter Danko Družijanić, uz teme kojima se Forum bavi posljednjih godina, poput globalnih opskrbnih lanaca, energetike, gospodarstva i posljedica rata u Ukrajini, ove su godine posebno istaknuti izazovi koje donosi umjetna inteligencija te njezin utjecaj na sigurnost i ratovanje.

Po prvi put tako je jasno naglašeno i pitanje obrane te jačanja europskih vojnih sposobnosti. O tome se govorilo i na panelu lidera, na kojem su premijer Andrej Plenković, talijanski potpredsjednik vlade i ministar vanjskih poslova Antonio Tajani te glavni tajnici Vijeća Europe i OESS-a naglasili važnost pozicioniranja Europe i zaštite njezinih interesa u okolnostima promijenjenih sigurnosnih odnosa i očekivanja od ključnog saveznika preko Atlantika.

Na marginama Foruma održan je i sastanak ministara vanjskih poslova skupine MED-9, koju ove godine predsjeda Hrvatska. Ministri su razgovarali o provedbi Pakta za Sredozemlje.

Družijanić ističe kako je jedna od posebnosti Dubrovnik Foruma to što okuplja sudionike ne samo iz europskog susjedstva nego i iz drugih dijelova svijeta, među kojima su ove godine bili i posebni izaslanik Kine za Europu te predstavnici zemalja globalnog juga.

Drugi je dan Dubrovnik Foruma. Jedan od važnijih diplomatskih skupova u ovom dijelu Europe ponovno je na jug zemlje doveo velik broj europskih dužnosnika, ministara, potpredsjednika vlada i stručnjaka. 

Premijer Andrej Plenković izjavio je u subotu u Dubrovniku da velike sile više vole bilateralne odnose nego utjecaj međunarodnih organizacija, dok manje zemlje funkcioniraju na multilateralnoj razini, a u međunarodnom okruženju nedostaje poštovanje međunarodnog prava i poretka.

Plenković je na 19. Dubrovnik Forumu sudjelovao na panelu Doba multipolarnosti: Upravljanje novim stvarnostima.

Imamo i problem istodobnih sigurnosnih, energetskih, gospodarskih i socijalnih napetosti. Morate istovremeno igrati na različitim područjima, a pritom održati socijalnu koheziju, spriječiti snažne udare na građane i jednako tako voditi pravu gospodarsku politiku. Zato je potreban niz brzih i hrabrih odluka, istaknuo je Plenković.

Naglasio je da ozbiljan problem predstavlja korištenje trgovinske politike i carina kao oružja protiv dugogodišnjih saveznika.

To nije korisno. O tome trebamo razgovarati na bilateralnoj, ali i multilateralnoj razini, jer vidimo eroziju međunarodnih organizacija i situaciju u kojoj se narušava tržišno natjecanje. Mi kao manja zemlja imamo ulogu jačanja EU i u smislu obrane i sigurnosti, ali i u smislu konkurentnosti i kohezije, poručio je Plenković.

Podsjetio je da je Republika Hrvatska ispunila uvjet nužnih izdataka za obranu, ali da istodobno mora raditi na gospodarskom rastu.

Trenutno imamo fiskalni prostor za takve izdatke. Da nemamo, onda bismo imali raspravu zašto trošimo novac na vojsku, kada bismo mogli trošiti na obrazovanje ili zdravstvo. Naravno da moramo pronaći sredstva za sve to. Stoga trebamo raditi na jačanju gospodarstva i funkcionalnosti institucija, rekao je Plenković.

Dodao je da je ruski predsjednik Vladimir Putin učinio više za naoružavanje NATO članica nego sami saveznici, ali i da među članicama NATO-a više ne postoji osjećaj da će ih NATO uvijek štititi kao veliki brat.

Moramo najprije ulagati u sebe, a potom i uložiti velik trud u funkcionalna partnerstva u smislu reakcije na potencijalne vanjske prijetnje i napade. Moramo naći način za suradnju s SAD-om, ali istodobno jačati i europsku obranu. Transatlantsko partnerstvo je donijelo puno dobrog zapadnom svijetu i to trebamo i dalje njegovati, istaknuo je Plenković.

Plenković je izjavio da je prvenstveni cilj zaštita vlastite demokracije od vanjskih utjecaja, jer je vidljiv utjecaj tehnologije na demokratske procese.

Problem je i pitanje nezakonitih migracija, a trebamo smanjiti i energetsku ovisnost i jačati dobre odnose s onima koji nas opskrbljuju energentima. Treba jačati sigurnost i obranu, a preduvjet je konkurentno gospodarstvo, poručio je premijer.

-  NATO je u izazovnim vremenima, i ova izazovna vremena uvijek pokažu najbolje i najgore, najspremnije i najnespremnije sustave, ljude, pa tako i NATO savez kao takav. Ono što čemu smo mogli svjedočiti u ovih proteklih pet godina, da Europa mora ozbiljnije uzeti u obzir i shvatiti obvezu svoje sigurnosti i branjenja svog teritorija i svojih interesa. Predsjednik Trump je nekoliko puta rekao, čak i u prvom mandatu, da SAD neće više braniti Europu bezuvjetno, da Europa mora izdvajati određena sredstva da bi mogla samu sebe braniti, što ja u potpunosti podržavam i odobravam. Ali, Europa je shvatila poruku i u ovom trenutku Europa dostiže sve one ciljeve, sposobnosti i operativne vještine koje mora imati da bi mogla obraniti svoj teritorij, svoje granice, svoju demokraciju, svoju neovisnost, rekao je Ivan Anušić, potpredsjednik Vlade i ministar obrane.

Potpredsjednik Vijeća ministara i ministar vanjskih poslova i međunarodne suradnje Talijanske Republike Antonio Tajani poručio je da je za ostvarenje stabilnosti i sigurnosti u svijetu nužno prvenstveno osigurati mir, a za to je potrebno 'više Europe' i dobra strategija.

Važno je da budemo više ujedinjeni. U trenutku smo kada trebamo ujediniti i osnažiti financijsko i energetsko tržište. Uz to, Europa je naš identitet i moramo zaštititi svoje vrijednosti, ali se i pozicionirati u odnosu na SAD, Rusiju, Kinu i Indiju. Za borbu demokracije i autokracije treba nam snažna Europa, a ne prazna priča, rekao je Tajani.

Glavni tajnik Vijeća Europe Alain Berset naglasio je da se u međunarodnom poretku 'događaju lomovi', a sve više jača podjela između tzv. tvrde i meke sigurnosti.

Ulaganje u snažniju vojsku služi zaštiti države i demokracije. Europa je dugo nastojala prikazati svoju meku moć, ali mislim da su ta vremena gotova. Sigurnosni aspekt se promijenio za pojedine evropske države, ali i za cijeli naš kontinent, rekao je Berset.

Glavni tajnik Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OSCE) Feridun Sinirliolu izjavio je da je multipolarnost oduvijek postojala i nije novi pojam.

- Svijet je vrlo heterogen. U homogenom svijetu multipolarnost je zapravo uvijek dobro došla. Sigurnost je u Evropi narušena, a polarizacija je sve dublja. Tako su i rizici viši. Ponajviše nam nedostaje komunikacije, a dolazi do novog vala naoružavanja. Zamislite da ćemo u devet godina potrošiti šest bilijuna dolara u vojne potrebe. I to nam ne stvara više sigurnosti. Nikad više oružja nije osiguralo više sigurnosti, poručio je Sinirliolu.

Jandroković održao bilateralni sastanak s glavnim tajnikom Vijeća Europe 

Tijekom 19. Dubrovnik Foruma, predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković održao je bilateralni sastanak s glavnim tajnikom Vijeća Europe Alainom Bersetom.

Predsjednik Jandroković podsjetio je da Hrvatska ove godine obilježava 30. godišnjicu članstva u Vijeću Europe. Tijekom protekla tri desetljeća ta organizacija bila je vrijedan partner u usklađivanju hrvatskog zakonodavstva s najvišim standardima u području ljudskih prava, vladavine prava i demokracije, a to su vrijednosti kojima Hrvatska ostaje čvrsto privržena, kazao je predsjednik Jandroković.

Glavni tajnik Berset ukratko je predstavio „Novi demokratski pakt za Europu“, inicijativu na kojoj Vijeće Europe trenutno radi s ciljem da kroz suradnju vlada, civilnog društva i građana odgovori na uočeno demokratsko nazadovanje i autoritarne tendencije te pomogne ojačati otpornost i učinkovitost demokratskih institucija u svim članicama Vijeća Europe.

Sugovornici su istaknuli važnost aktivnog angažmana zastupnika nacionalnih parlamenata u radu Parlamentarne skupštine Vijeća Europe, kao i ključnu ulogu parlamenata u jačanju povjerenja građana u demokratske institucije. Upozorili su da je važno odgovoriti na izazove koji proizlaze iz lažnih vijesti, manipulacija informacijama i sve prisutnijih ekstremnih političkih narativa. Složni su i u ocjeni da su tome posebno izloženi mladi te kako je u tom kontekstu bitno snažno ulagati u obrazovanje i medijsku pismenost.

U dijelu razgovora o Okvirnoj konvenciji Vijeća Europe o umjetnoj inteligenciji, ljudskim pravima, demokraciji i vladavini prava, prvog pravno obvezujućeg međunarodnog ugovora u tom području, obostrano je istaknuto da umjetna inteligencija donosi velike mogućnosti, ali i rizike s kojima se važno nositi na odgovarajući način.

U razgovoru o Ukrajini, predsjednik Jandroković podsjetio je na čvrstu i sveobuhvatnu hrvatsku potporu toj državi te nužnost postizanja pravednog i trajnog mira utemeljenog na međunarodnom pravu. Kroz rad na Registru štete, Međunarodnom povjerenstvu za ocjenu naknade za procjenu štete za Ukrajinu te osnivanju Posebnog suda za zločine agresije protiv Ukrajine, Vijeće Europe potvrđuje snažan i konkretan angažman na pitanjima proizašlim iz ruske agresije na tu zemlju.

Na sastanku je bilo riječi i o aktivnostima koje Vijeće Europe provodi u jugoistočnoj Europi kroz mehanizme praćenja, pružanja pravne stručne pomoći, provedbe akcijskih planova te programa potpore demokraciji.

Osvrnuvši se na Bosnu i Hercegovinu, predsjednik Jandroković naglasio je da su ravnopravnost triju konstitutivnih naroda, uz međusobni dijalog i suradnju, ključni za uspješno funkcioniranje te države. Dovršetak reforme Izbornog zakona i mogućnost da Hrvati biraju vlastite legitimne predstavnike na svim razinama vlasti bio bi važan doprinos političkoj stabilizaciji te zemlje i uspjeha na europskom putu. S glavnim tajnikom Bersetom složio se da je europska perspektiva zapadnog Balkana bitan čimbenik stabilnosti i sigurnosti cijele Europe. Također je ponovio hrvatsku potporu ulasku Kosova u članstvo Vijeća Europe.

Na sastanku su uz predsjednika Hrvatskoga sabora sudjelovali i voditelj Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe, zastupnik Marko Pavić, te članica izaslanstva, zastupnica Zdravka Bušić i zamjenica člana, zastupnica Marijana Petir i stalni predstavnik Republike Hrvatske pri Vijeću Europe Toma Galli.

Grlić Radman: Suradnja i ulaganje u ljude ključ stabilnog Sredozemlja

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman izjavio je da dugoročna stabilnost i prosperitet na Sredozemlju ovise o snažnoj regionalnoj suradnji, ali i ulaganjima u ljude, obrazovanje i gospodarske prilike.

Grlić Radman bio je u okviru Dubrovnik Foruma domaćin radnog ručka ministara vanjskih poslova neformalne skupine devet južnih država članica Europske unije, poznate pod nazivom MED9. Govorilo se o provedbi Pakta za Sredozemlje, jačanju suradnje država članica skupine MED9 s partnerima iz južnog susjedstva te pitanjima regionalne otpornosti, povezanosti i sigurnosti.

- Sastanak je potvrdio da Pakt za Sredozemlje i njegov Akcijski plan nude važan okvir za pretvaranje zajedničkih političkih ambicija u konkretnu suradnju i mjerljive rezultate. Pod predsjedanjem Hrvatske nastavit ćemo promicati dijalog, uključivost i suradnju, rekao je Grlić Radman.

Šef talijanske diplomacije Antonio Tajani podsjetio je da je predložio sastanak sa zemljama južnog dijela Sredozemlja i Bliskog istoka.

- Ukupno je riječ o 44 zemlje, a teme bi bile jačanje sigurnosti, posebno prehrambene, te nezakonite migracije, na kojima trebamo više učiniti. Trebamo usmjeriti svoj pogled prema Africi, kontinentu bogatom sirovinama. Stoga moramo surađivati na zajedničkim projektima, rekao je Tajani.

Portugalski ministar vanjskih poslova Paulo Rangel istaknuo je da bi države iz skupine MED9 trebale imati zajednički stav na razini EU-a, posebno o pitanju sigurnosti opskrbe energijom.

- Možemo diverzificirati izvore i ne moramo ovisiti o nafti iz zemalja istoka. Želimo ojačati povezanost i bliski dijalog sa zemljama sjeverne Afrike i Bliskog istoka kako bismo razvijali povjerenje, posebno u pitanju migracija. Za Europu je odlučujuća snažna povezanost s Afrikom, a to mogu promicati upravo države iz skupine MED9, izjavio je Rangel.

Slovenski šef diplomacije Tone Kajzer istaknuo je da je neformalna skupina MED9 dokaz učinkovite suradnje zemalja kad imaju zajednički cilj da Europa bude snažnija, konkurentnija i otpornija.

- Italija, Slovenija i Hrvatska već surađuju kao ključni partneri na području sjevernog Jadrana. Luke Trst, Koper i Rijeka djeluju u sinergiji. Možemo povećati kapacitete i Europi ponuditi siguran kanal ne samo za sigurnu opskrbu hranom ili energijom. A sve počinje i završava na ljudima pa moramo imati obrazovane mlade ljude, rekao je Kajzer.

Na sastanku je sudjelovala i povjerenica Europske komisije za Mediteran Dubravka Šuica, koja je poručila da Pakt za Sredozemlje odgovara na nove izazove.

- Europa se ne može razvijati ako se naši susjedi ne razvijaju. Zato trebamo mir i prosperitet, pogotovo u našem južnom susjedstvu. Zato se okrećemo sjevernoj Africi, Bliskom istoku i zemljama Zaljeva. Zaljev nije dio Sredozemlja, ali bez stabilnosti i mira u Zaljevu ne možemo zamisliti stabilnost cijele regije, rekla je Šuica. Dodala je da Pakt za Sredozemlje nije samo diplomatski okvir, nego strategija. Radimo za ljude, gospodarstva, sigurnost i otpornost, izjavila je Šuica.

Spomenula je i projekt Mediteranskog sveučilišta, koji bi bio mreža različitih sveučilišta sredozemnih zemalja. Ideja je spajati Mediterance, a posebno mlade ljude. Trebamo mlade, obrazovane ljude s novim vještinama. Trebaju nam strukovno obrazovanje i nova radna mjesta, rekla je Šuica.

Hrvatska u 2026. godini predsjeda neformalnom skupinom devet južnih država članica Europske unije poznatoj pod nazivom MED9, koju, uz Hrvatsku, čine Cipar, Francuska, Grčka, Italija, Malta, Portugal, Slovenija i Španjolska.

Hrvatska se skupini MED9 pridružila 2021., a na inicijativu premijera Andreja Plenkovića na 11. sastanku na vrhu država članica MED9 na Cipru u listopadu 2024. dogovoreno je predsjedanje Hrvatske skupinom MED9 u 2026. godini.