Vladajući imaju potporu lijeve oporbe oko pokretanja promjena Ustava

Dok se u sabornici raspravlja o izmjenama Zakona o zakladi "Hrvatska za djecu", u uredu predsjednika HDZ-ova Kluba zastupnika kao na traci se izmjenjuju oporbene stranke. 

Predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Branko Bačić ocijenio je u četvrtak, nakon drugog kruga razgovora s predstavnicima većine oporbenih klubova, da su u značajnom dijelu postigli konsenzus oko potrebe pokretanja promjene Ustava u vezi referenduma.

- Obavili smo prvi korak kojim su zastupnici svojim potpisima inicirali postupak promjena Ustava i Ustavnog zakona o Ustavnom sudu. Nakon što su u oporbenim klubovima proučili naš prijedlog, mogu reći da smo u značajnom dijelu postigli konsenzus oko potrebe pokretanja promjene Ustava", izvijestio je Bačić nakon sastanaka s predstavnicima oporbe.

Glasanje o prijedlogu izmjena do 15. srpnja

- Neke manje prijepore ili drugačija razmišljanja u odnosu na naš prijedlog možemo rješavati kroz rasprave koje će se u tri navrata provoditi u Hrvatskom saboru, rekao je Bačić.

Najavio je da će prijedlog izmjena u petak uputiti u saborsku proceduru, pa bi o njima Sabor glasao do kraja ove sjednice, 15. srpnja.

Nakon toga raspravu preuzima nadležni Odbor za Ustav, poslovnik i politički sustav, potom ide rasprava sa zainteresiranom javnošću, a zatim se u rujnu očekuje rasprava o nacrtu promjena Ustava.

- O tome se još uvijek odlučuje natpolovičnom većinom zastupnika, a o izmjenama Ustava bismo mogli glasovati krajem listopada, pojasnio je Bačić proceduru.

- Iz današnjih rasprava mislim da smo na dobrom putu za izmjene Ustava, ali još uvijek je to daleko. Bit ću suzdržan, no čini mi se da to ide u dobrom smjeru, kaže.

Prijeporne točke se za sada odnose isključivo na kvorum odlučivanja jer dio oporbe misli da je prevelik prag za odlučivanje u pojedinim segmentima, a o tome će se još raspravljati. Važno je da se u bitnome slažemo, poručio je Bačić.

Utvrditi je li pitanje ustavno prije početka prikupljanja potpisa

Dodao je kako mu oporbenjaci nisu iznijeli posebne primjedbe na račun prevelikih ovlasti Ustavnog suda oko odlučivanja o ustavnosti referendumskog pitanja.

Nitko drugi osim Ustavnog suda ne može ocijeniti je li neko pitanje u skladu s Ustavom, istaknuo je ocijenivši da se se u nekim dosadašnjim referendumskim inicijativama trošila velika društvena energija koja bi postala bespredmetna nakon što je Ustavni sud ocijenio da pitanje nije u skladu s Ustavom.

To bi se ubuduće preveniralo promjenama Ustavnog zakona o Ustavnom sudu kako bi se prije početka prikupljanja potpisa utvrdilo je li pitanje ustavno, kazao je Bačić ustvrdivši da to ide u prilog građanskim narodnim inicijativama.

Bauk: Postignut dogovor oko toga da se krene u promjenu Ustava

 Kako stvari stoje, vladajući će pridobiti potporu lijeve oporbe u Saboru. 

-  Možemo reći da smo postigli dogovor oko toga da se krene u promjenu Ustava, u visokoj smo fazi suglasnosti kako bi te promjene konkretno trebale izgledati, a tiču se referenduma. O ostalim dijelovima Ustava će svaka politička snaga koja smatra da ih treba promijeniti, koristiti demokratske mehanizme koji su trenutno na snazi i nema niti tu problema, istaknuo je predsjednik Kluba zastupnika SDP-a Arsen Bauk.

- Unatoč tome što HDZ pristaje samo na promjene oko referenduma, ostajem kod stava da će u Ustav ući i promjena referenduma i pravo žena na izbor, samo na različite načine, uvjeren je Bauk.

Ivana Posavec Krivec iz Kluba Socijaldemokrati naglasila je da su se suglasili oko načela predloženih izmjena te će vidjeti koje su izmjene još moguće u vezi referenduma.

I ostale kolege su došli na teze s kojima su Socijaldemokrati krenuli, da daju podršku ovakvim izmjenama Ustava i zakona o Ustavnom sudu, bez nekih drugih zahtjeva, dodala je najavivši da će već sutra dati potpise da takva inicijativa krene u saborsku proceduru.

Benčić protiv ograničavanja i kočenja referendumskih pitanja

Sandra Benčić iz Zeleno-lijevog bloka kazala je da su na sastanku izrazili zabrinutost oko načina na koji je definiran kvorum odlučivanja, odnosno odredbe da trećina glasača mora biti "za" referendumsko pitanje kada se radi o promjeni Ustava ili četvrtini kada je riječ o promjeni zakona.

- To je izrazito visok kvorum odlučivanja i smatramo da bi to ograničilo referendumske inicijative u Hrvatskoj i onemogućilo sudjelovanje građana u donošenju odluka. Rekli smo da te postotke treba smanjiti na mjeru koja je realno izvediva na referendumu. Dobro je što postoji politička volja da se ti postoci smanje na primjereniju razinu, istaknula je.

Također ih brine na koji je način formulirana mogućnost da Ustavni sud procjenjuje je li neko pitanje u isključivoj nadležnosti Sabora ili Vlade. Smatraju da bi u Ustavu unaprijed trebalo biti pobrojano o kojim pitanjima se referendum ne može pokretati, a ne da se to svaki put ostavlja na procjenu Ustavnom sudu, jer i tu može doći do kočenja određenih referendumskih pitanja.

Sve će to još biti predmet rasprave, ali postoji politička volja da se relaksira sadašnji prijedlog. Pretpostavljam da ćemo podržati da se pokrenu ustavne promjene, a kako ćemo kasnije odlučiti o tome ovisit će hoće li naši prijedlozi biti usvojeni, dodala je.

Što se pobačaja u Ustavu tiče, ne bude li se moglo riješiti institucionalno kroz Sabor, progresivna oporba spremna je to rješavati na referendumu, poručila je Benčić.

Većina desne oporbe ne podržava ustavne promjene

Nakon drugog kruga razgovora HDZ-a s predstavnicima desne oporbe o promjenama Ustava vezanim uz referendum, izvjesno je da vladajući neće moći računati na većinu njihovih ruku za pokretanje tog postupka, a najviše zamjerki imaju na prevelike ovlasti Ustavnog suda oko referenduma.

Marijan Pavliček iz Hrvatskih suverenista pojasnio je da se nije pojavio na drugoj rundi razgovora jer smatraju da je potrebno ići u sveobuhvatnu promjenu Ustava, a ne samo u segmentu koji se tiče referenduma.

- Jedan od naših glavnih uvjeta bio je da se definira da saborski zastupnici iz redova nacionalnih manjina ne mogu sudjelovati u glasanju o samo jednoj točci izglasavanju povjerenja Vladi ili pojedinom ministru. Laički rečeno, tražimo da zastupnici nacionalne manjine ne mogu tvoriti parlamentarnu većinu i da većina ne može ovisiti o njima, objasnio je Pavliček. Dodao je da oni u startu imaju zajamčene mandate temeljem tzv. pozitivne diskriminacije i Vlade već godinama ovise prvenstveno o manjinskim zastupnicima koji imaju već zajamčene mandate. To je daleko od istinske demokracije, a to u HDZ-u ne mogu prihvatiti, a i sami su rekli da to za njih otvara Pandorinu kutiju, iznio je Pavliček razloge zbog kojih nisu išli na sastanak s HDZ-om.

Zamjera i prevelik utjecaj koji prijedlog promjena daje Ustavnom sudu, koji je po njemu još uvijek političko tijelo i koji će moći odlučiti da neko pitanje nije u skladu s Ustavom.

- Zato nismo došli na sastanak i nećemo podržati promjene Ustava, najavio je Pavliček koji smatra da će HDZ s lijevim strankama dobiti što je htio, ali građani neće. Institut referenduma i dalje će ostati mrtvo slovo na papiru, zaključio je.

Stjepo Bartulica iz Domovinskog pokreta također je najavio da njegova stranka nije sklona tim izmjenama, ponajviše zbog uloge Ustavnog suda.

To treba puno bolje definirati jer iskustvo pokazuje da su neke referendumske inicijative neslavno završile zbog spornih odluka Ustavnog suda, smatra Bartulica, koji ističe da su do sada velike stranke odlučivale tko će sjediti u Ustavnom sudu tako da ga ne iznenađuje da ljevica podržava ovaj HDZ-ov prijedlog.

Građanima treba olakšati mogućnost neposrednog odlučivanja, a ne davati prevelike ovlasti Ustavnom sudu da teoretski zabrani svaki referendum.

Za razliku od njih, Milan Vrkljan iz Kluba Pravedna Hrvatska najavio je potporu prijedlogu ustavnih promjena.

U Mostu također negoduju.

- Ovakvim dogovorima ispod stola koji se tiču isključivo političara, guše se referendumske inicijative te uskraćuje pravo građana da oni sami o tome odluče što žele i na koji način žele urediti odlučivanje na referendumu koje se odnosi na ustavne izmjene, rekla je Marija Selak Raspudić iz Kluba zastupnika Mosta.